DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 7 <-- 7 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMASLADUNAI CERA Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 299-306 FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE SLADUNA (QUERCUS FRAINETTO) PLANTSOCIOLOGICAL CHARACTERISTICS Kao što je poznato (usp. I. H o r v a t 1946, 1950) prva sustavna fitocenološka istraživanja sladunovih šuma započeo je u šumadiji botaničar Igor Rudski, još prije Drugog svjetskog rata (1938-1940) na poticaj poznatoga hrvatskog botaničara-fitocenologa Ive Hor vata. Kako je Rudski 1944. godine umro, rezultate njegovih istraživanja objavio je poslije Drugog svjetskog rata njegov suradnik Pavle Černjavski pod naslovom "Tipovi lišćarskih šuma jugoistočnog dela Šumadije" (Rudski 1949). Rudski (1949) je šume hrasta sladuna {Quercus frainetto = "Q. conferta") na poticaj I. Horvat a opisao kao jednu asocijaciju pod imenom ´´ Quercetum confertae-cerris serbicum" i u njenom sklopu razlikuje dvije subasocijacije (subas. tvpicum i subas. Carpinus betulus), te jedan oblik degradacijskoga stadija kojemu, također, daje status subasocijacije bez nekoga posebnog imena. Od tada, do naših dana sakupilo se mnogo podataka o flornomu sastavu, gradi i strukturi as. Quercetum frainetto-cerris (B. Jovanović 1956; Fukarek et al. 1974; San da et al. 1992) praktički iz čitavoga balkanskoga dijela areala sladuna. Rezultate svih fitocenoloških istraživanja sladunovih šuma ujedinio je I. Hor vat upreglednoj sintetskoj fitocenološkoj tablici (usp. I. Horvat, Glavač, & Ellenberg 1974: 235-236, tab. 46) iz koje je vidljivo da sladunove šume na velikom prostoru središnjega Balkana izgrađuju jednu razmjerno homogenu šumsku asocijaciju, bez obzira kako njene sastojine u raznim područjima bile fitocenološko-sintaksonomski interpretirane. Tu asocijaciju u skladu s važećim sintaksonomskim kodeksom (Barkma n et al. 1986) treba označiti imenom "Quercetum frainetto-cerris Rudski OF THE ITALIAN OAK (QUERCUSFRAINETTO) 1949", jer je njen florni sastav u obliku analitičke tablice po prvi puta objavljen u spomenutom radu Rud skog a iz 1949. godine. U posljednje vrijeme spomenuta se zajednica navodi i pod imenom Quercetum frainetto-cerris (Rudski ap. Horvat 46) Oberdorfer 48 (usp. Th. Mii 11 er 1992), ali Oberdorfer 1948. godine nije imao na raspolaganju fitocenološke snimke Rudskogajers u one objavljene 1949. godine. Kako se to može razabrati iz pregleda literature kod I. Horva t et al. (1974), podaci Oberdorfera iz 1948. godine odnose se na jedan rukopis ("Mscr.") pod naslovom "Die regionalen Waldgesellschaften Thessaliens, Sudmakedoniens und Thrakiens", pa netom citirana kombinacija kod TH. Muller a (1992: 122) nije validna. U sklopu asocijacije Quercetum frainetto-cerris, osim subasocijacija koje je već bio zapazio i Rudski, moći će se razlikovati zasigurno i još poneke, naročito u istočnim i južnim dijelovima njena areala, ali to nije predmet ovoga rada. Prve podatke o flornomu sastavu as. Quercetum frainetto-cerris u Hrvatskoj objavljuju Fukare k et al. (1974) s tri fitocenološke snimke iz područja Hajderovac na južnim padinama Krndije, ali bez detaljnije sintaksonomske analize flornoga sastava. Na temelju naših vlastitih terenskih istraživanja tijekom 1995. godine izrađeno je devet fitocenoloških snimaka, koje su ujedinjene u tablicu 1. Snimke potječu iz šire okolice Kutjeva, i to iz Gospodarskih jedinica "Južna Krndija 1" (odjeli: 104c-Hajderovac, 122c-Čukur, 133 i 134Dragaljevac, 136a i 136b-Gradište) i "Južna Krndija 2" (odjel 4a). ANALIZA FLORNOGA SASTAVA - ANALYSIS OF THE FLORAL COMPOSITION U flornomu sastavu analiziranih sastojina as. Quercetum frainetto-cerris zabilježeno je ukupno 117 vrsta, od toga u preko 50% snimaka 33 vrste (28.21%), a u samo jednoj snimci čak 40 vrsta (34.19%). Razmjerno veliki broj vrsta zabilježenih u preko 50% snimaka govori nam o florističkoj homogenosti istraživanih sastojina, a znatno učešće vrsta zabilježenih u samo jednoj fitocenološkoj snimci o utjecaju degradacije istraživanih sastojina. Prema dobroj zastupljenosti sladuna (Quercus frainetto) i cera (Q. cerris) sama je zajednica lagano prepoznatljiva, bez obzira da lije sam sladun u istraživanomu području autokton ili je eventualno unijet. U svakom slučaju zauzeo je svoju ekološku nišu, termofilno ili acidofilno stanište. Slično stanište zauzima i as. Lathyro- Quercetumpetraea, koja negdje u Požeškoj kotlini postiže svoju istočnu granicu. Prema zastupljenosti mezofilnih karpinetalnih elemenata {Carpinus betulus, Acer campestre, Prunus avium, Moehringia trinervia, Ficaria verna), a i niza mezofilnih elemenata, ovom prigodom shvaćenih kao karakteristične vrste razreda Querco-Fagetea, a općenito najvećim dijelom karakterističnih za red Fagetalia, priključili smo istraživane sastojine as. Quercetum frai |