DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ne šume kojom se gospodari metodom razmjera dobnih razreda. Vrijeme koje je potrebno za izjednačenje površina dobnih razreda u najvećoj mjeri ovisi o početnoj strukturi i odnosu površina dobnih razreda unutar promatrane stvarne šume. Vrijeme potrebno za izjednačenje površina dobnih razreda kreće se između 90 godina (cjelokupna Uprava šuma Zagreb, šumarija Jasenovac) pa do preko 200 godina (šumarija Lipovljani, g.j. Šiljakovačka Dubrava). Normalan razmjer dobnih razreda koji osigurava potrajnost prihoda, može se postići jednako brzo, kako na razini gospodarske jedinice, tako i na razini šumarije, dijela uprave šuma i cjelokupne uprave šuma. Promjena dužine ophodnje unutar simuliranih scenarija u istraživanim jednodobnim šumama hrasta lužnjaka utječe na dužinu vremena potrebnog za postizanje normalnog razmjera dobnih razreda. Politika gospodarenja je Početkom ove godine mr. se. Vicko Ivančević. dipl.inž. šum. na Šumarskom fakultetu uspješno je obranio doktorsku disertaciju "Šuma i šumarstvo dijela hrvatskog primorskog krša tijekom XIX. i dnodobnom šumom definirana brzinom izvođenja oplodne sječe (načinom računanja površinskog etata glavnog prihoda) i dužinom ophodnje, vrlo je znažan vanjski čimbenik koji utječe na buduće ponašanje (kretanje razmjera dobnih razreda, etata i drvne zalihe) jednog zatvorenog sustava regularne šume. Za buduće gospodarenje istraživanim šumama hrasta lužnjaka, koje imaju nepravilnu dobnu strukturu, s ciljem postizanja stabilnog sustava s potrajnom proizvodnjom svih koristi šume, ocjenjuje se kao najpovoljnije ono gospodarenje pri kojemu izvođenje oplodnih sječa ovisi o površini sastojina starijih od jedne polovine ophodnje, a sa šumom se gospodari ophodnjom od 140 do 180 godina. Sustavdinamičkim modeliranjem moguće je u simulacijski model ugraditi buduće predvidive ili nepredvidive neželjene promjene koje će se odraziti na gospodarenje šumskim resursima na odre- VICKO IVANČEVIĆ XX. vijeka". Time je stekao pravo na akademski naslov doktora znanosti u oblasti biotehničkih znanosti, područja šumarstvo. Vicko Ivančević rođenje u Korčuli 9. ožujka 1937. g., gdje je pohađao osnovnu školu. Realnu gimnaziju završio je u Splitu, a Šumarski fakultet, šumsko-biološki smjer u Zagrebu. Prvi radni odnos zasnovao je u tadašnjem Šumskom gospodarstvu Senj gdje neprekidno radi sve do danas. U tom razdoblju obavljao je različite poslove od uzgajanja, zaštite, uređivanja šuma, projektiranja šumskih prometnica i ekologije u stručnim službama i u šumarijama. Stručni ispit položio je 1968. godine. Prije četiri godine raspoređen je na mjesto rukovoditelja Odjela za ekologiju i zaštitu šuma u Upravi šuma Senj gdje se i danas nalazi.Završio je poslijediplomski studij iz "Oblikovanja prirodnih i rekreacijskih objekata" i pri tome đenom području. Na temelju takve dinamike ponašanja sustava kao odziva na simulirani scenarij, može se izvoditi dugoročno planiranje fizičkih, ekonomskih i financijskih elemenata. Kako se radi o prirodnim sustavima u kojima vladaju vrlo složeni uzročno-posljedični odnosi u vremenu i prostoru, sustavdinamičko modeliranje može biti vrlo snažna podrška planiranju i odlučivanju pri gospodarenju šumama, te se stoga preporučuje primjena upotrijebljene metodologije uz primjenu GIS tehnologije konkretno u praksi. Time bi se stvorila pogodna osnova za izradu kako kratkoročnih, tako i dugoročnih planova gospodarenja određenog područja na više razina gospodarenja, pa bi prostorno i vremensko planiranje šumskim dobrima dobilo jednu kvalitetniju razinu. Hranislav Jakovac, dipl. inž. izradio magistarski rad "Posebne namjene šuma crnog bora Senjske drage". Mentor mu je bio prof. dr. Ivo Dekanić. Sa svojim radovima sudjelovao je na više kongresa i savjetovanja, a u "Šumarskom listu" bio je dugogodišnji urednik za znanstveno- stručno područje krša. Upisan je u registar istraživača u svojstvu istraživača-suradnika u znanstvenom području šumarstva. Autor je više stručnih radova, uređajnih elaborata i članaka. Bio je član Predsjedništva Hrvatskog šumarskog društva u dva mandata, tajnik senjskog šumarskog društva i predsjednik Sekcije za zaštitu čovjekove okoline u Senju i član Savjeta Velebita - parka prirode. Danas je član Komisije za Velebitski botanički vrt, tajnik Komisije za osnivanje šumarskog muzeja u Krasnu, predsjednik senjskog ogranka "Lijepa naša" i predsjednik Matice hrvatske -Ogranka Senj. |