DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ne šume kojom se gospodari metodom razmjera dobnih razreda. Vrijeme koje je potrebno za izjednačenje površina dobnih razreda u najvećoj mjeri ovisi o početnoj strukturi i odnosu površina dobnih razreda unutar promatrane stvarne šume. Vrijeme potrebno za izjednačenje površina dobnih razreda kreće se između 90 godina (cjelokupna Uprava šuma Zagreb, šumarija Jasenovac) pa do preko 200 godina (šumarija Lipovljani, g.j. Šiljakovačka Dubrava). Normalan razmjer dobnih razreda koji osigurava potrajnost prihoda, može se postići jednako brzo, kako na razini gospodarske jedinice, tako i na razini šumarije, dijela uprave šuma i cjelokupne uprave šuma. Promjena dužine ophodnje unutar simuliranih scenarija u istraživanim jednodobnim šumama hrasta lužnjaka utječe na dužinu vremena potrebnog za postizanje normalnog razmjera dobnih razreda. Politika gospodarenja je Početkom ove godine mr. se. Vicko Ivančević. dipl.inž. šum. na Šumarskom fakultetu uspješno je obranio doktorsku disertaciju "Šuma i šumarstvo dijela hrvatskog primorskog krša tijekom XIX. i dnodobnom šumom definirana brzinom izvođenja oplodne sječe (načinom računanja površinskog etata glavnog prihoda) i dužinom ophodnje, vrlo je znažan vanjski čimbenik koji utječe na buduće ponašanje (kretanje razmjera dobnih razreda, etata i drvne zalihe) jednog zatvorenog sustava regularne šume. Za buduće gospodarenje istraživanim šumama hrasta lužnjaka, koje imaju nepravilnu dobnu strukturu, s ciljem postizanja stabilnog sustava s potrajnom proizvodnjom svih koristi šume, ocjenjuje se kao najpovoljnije ono gospodarenje pri kojemu izvođenje oplodnih sječa ovisi o površini sastojina starijih od jedne polovine ophodnje, a sa šumom se gospodari ophodnjom od 140 do 180 godina. Sustavdinamičkim modeliranjem moguće je u simulacijski model ugraditi buduće predvidive ili nepredvidive neželjene promjene koje će se odraziti na gospodarenje šumskim resursima na odre- VICKO IVANČEVIĆ XX. vijeka". Time je stekao pravo na akademski naslov doktora znanosti u oblasti biotehničkih znanosti, područja šumarstvo. Vicko Ivančević rođenje u Korčuli 9. ožujka 1937. g., gdje je pohađao osnovnu školu. Realnu gimnaziju završio je u Splitu, a Šumarski fakultet, šumsko-biološki smjer u Zagrebu. Prvi radni odnos zasnovao je u tadašnjem Šumskom gospodarstvu Senj gdje neprekidno radi sve do danas. U tom razdoblju obavljao je različite poslove od uzgajanja, zaštite, uređivanja šuma, projektiranja šumskih prometnica i ekologije u stručnim službama i u šumarijama. Stručni ispit položio je 1968. godine. Prije četiri godine raspoređen je na mjesto rukovoditelja Odjela za ekologiju i zaštitu šuma u Upravi šuma Senj gdje se i danas nalazi.Završio je poslijediplomski studij iz "Oblikovanja prirodnih i rekreacijskih objekata" i pri tome đenom području. Na temelju takve dinamike ponašanja sustava kao odziva na simulirani scenarij, može se izvoditi dugoročno planiranje fizičkih, ekonomskih i financijskih elemenata. Kako se radi o prirodnim sustavima u kojima vladaju vrlo složeni uzročno-posljedični odnosi u vremenu i prostoru, sustavdinamičko modeliranje može biti vrlo snažna podrška planiranju i odlučivanju pri gospodarenju šumama, te se stoga preporučuje primjena upotrijebljene metodologije uz primjenu GIS tehnologije konkretno u praksi. Time bi se stvorila pogodna osnova za izradu kako kratkoročnih, tako i dugoročnih planova gospodarenja određenog područja na više razina gospodarenja, pa bi prostorno i vremensko planiranje šumskim dobrima dobilo jednu kvalitetniju razinu. Hranislav Jakovac, dipl. inž. izradio magistarski rad "Posebne namjene šuma crnog bora Senjske drage". Mentor mu je bio prof. dr. Ivo Dekanić. Sa svojim radovima sudjelovao je na više kongresa i savjetovanja, a u "Šumarskom listu" bio je dugogodišnji urednik za znanstveno- stručno područje krša. Upisan je u registar istraživača u svojstvu istraživača-suradnika u znanstvenom području šumarstva. Autor je više stručnih radova, uređajnih elaborata i članaka. Bio je član Predsjedništva Hrvatskog šumarskog društva u dva mandata, tajnik senjskog šumarskog društva i predsjednik Sekcije za zaštitu čovjekove okoline u Senju i član Savjeta Velebita - parka prirode. Danas je član Komisije za Velebitski botanički vrt, tajnik Komisije za osnivanje šumarskog muzeja u Krasnu, predsjednik senjskog ogranka "Lijepa naša" i predsjednik Matice hrvatske -Ogranka Senj. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Izrađena doktorska disertacija sadrži sveukupno 179 stranica teksta bez proreda. Stranice priloga nisu obrojčane, a sastoje se od 38 tablica, 19 grafikona i 40 slika. Posebna cjelina je dodatak s prilozima od 106 stranica. U disertaciji je korišteno preko 400 različitih izvora i citirano 119 autora. Sume i šumarstvo dijela hrvatskog primorskog krša (od Povila kraj Novog Vinodolskog do Mandaline - područja Vojne krajine prema civilnoj Hrvatskoj odnosno Dalmaciji) tijekom XIX. i XX. stoljeća imali su zapaženu ulogu u cjelokupnom životu tih prostora, koja do sada nije bila ni približno adekvatno valorizirana. U tom razdoblju najistaknutije mjesto pripada posebnoj senjskoj šumarskoj ustanovi Kraljevskom nadzorništvu za pošumljavanje krša krajiškog područja Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica. U disertaciji su detaljno obrađeni svi segmenti njeziog djelovanja od 1878. do 1942. godine, pa je tako objektivno valorizirana njezina uloga i važnost u okvirima šumarstva, ali i sveukupnog života naše uže i šire domovine. U višegodišnjem radu na izradi disertacije, daleko od znanstvenih središta, autor je mukotrpno sakupljao građu i tako je došao u posjed vrijedne povijesne šumarske građe. U prvom dijelu disertacije proučena je i opisana veza između čovjeka istraživanog prostora i njegovog okoliša -u prvom redu postojeće ili potencijalne šumske površine. Nakon toga detaljno je obrađena nadgradnja vezana za šumarstvo i njegove stručnjake u pogledu projektiranja, izvođenja i zaštite šumskih površina, kao i svih ostalih posrednih ili neposrednih radova vezanih za šumarstvo ovih krajeva. Pri tome se autor služio znanstvenim metodama kod ovjere i vrednovanja svih radova. Iako se disertacija velikim dijelom odnosi na područje povijesti šumarstva ovih krajeva, ipak autor stavlja u središnji položaj uzgajanje šuma, i to: sjemenarstvo, rasadničarstvo, izbor vrsta i način pošumljavanja, ekologija i melioracija krša. Uz to je obrađeno i uređenje bujica, kao posebna biološko-tehnička mjera, šumsko građevinarstvo i šumarska ekonomika. Sva područja rada autor stručno analizira, te ih međusobno povezuje i uspoređuje. Istražena dostignuća senjske posebne šumarske ustanove mogu se uspješno primijeniti u sadašnjem, ali i u budućem radu na kršu. Osim toga ovakav rijetki rad trebao bi biti poticaj mladim šumarskim znanstvenicima za nastavkom daljnih istraživanja povijesti našeg šumarstva. U našoj struci nažalost se najmanje istražuje njezina povijest, iako taj segment može vrlo dobro poslužiti za bolje definiranje zakonitosti razvoja šumarstva. Tijekom istraživanja dolazimo do odgovara jućih rezultata prethodnih generacija šumara koji su od velike koristi za sadašnje, ali i za buduće generacije. Na taj se način ovom radu daje dimenzija suvremenosti i aktualnosti, a djelovanje posebne senjske šumarske ustanove stavlja se u kontekst kompletnog sagledavanja šumarstva Hrvatske u prošlosti i sadašnjosti. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije: prof. dr. Slavko Matić, predsjednik a ujedno i mentor, te prof. dr. Branimir Prpić i dr. Vlado Topić, članovi, pozitivno je ocjenilo doktorsku disertaciju stoje Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta i prihvatilo. U prepunoj Vijećnici Šumarskog fakulteta pred Povjerenstvom za obranu doktorska disertacije u sastavu: prof. dr. Branimir Prpić, predsjednik, te prof. dr. Slavko Matić i dr. Vlado Topić, članovi, kandidat je uspješno obranio disertaciju. Tako je naša šumarska struka u razdoblju 63 godine dobila 118. doktora znanosti. Kao što je poznato daleke 1923. g. prvi je doktorirao Josip Balen, tadašnji mladi šumarski stručnjak upravitelj senjskog Nadzorništva. Djelovanje posebne senjske šumarske ustanove potrajalo je 64 godine. Ova dva događaja po vremenskoj distanci dakako su se slučajno poklopila, ali možemo ustvrditi da nam nakon toliko vremena ponovno dolazi jedan doktor šumarskih znanosti iz senjskog podneblja. Taj događaj znači daljnju afirmaciju šumarstva na kršu, ali i nastavak djela Josipa Balena — našeg najpoznatijeg šumara na kršu. Postignutim doktoratom znanosti kolega Vicko Ivančević dosegnuo je visinu koja mu omogućuje bolji pogled kao i veće mogućnosti daljnjega bavljenja šumarstvom hrvatskog krša. Poznavajući ljudske i stručne značajke dr. Ivančevića uvjereni smo kako će uslijediti potpun uspjeh. I još jedanputa iskrene čestitke na postignutome doktoratu znanosti. Prof dr. se. B. Prpić |