DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Izrađena doktorska disertacija sadrži sveukupno 179 stranica teksta bez proreda. Stranice priloga nisu obrojčane, a sastoje se od 38 tablica, 19 grafikona i 40 slika. Posebna cjelina je dodatak s prilozima od 106 stranica. U disertaciji je korišteno preko 400 različitih izvora i citirano 119 autora. Sume i šumarstvo dijela hrvatskog primorskog krša (od Povila kraj Novog Vinodolskog do Mandaline - područja Vojne krajine prema civilnoj Hrvatskoj odnosno Dalmaciji) tijekom XIX. i XX. stoljeća imali su zapaženu ulogu u cjelokupnom životu tih prostora, koja do sada nije bila ni približno adekvatno valorizirana. U tom razdoblju najistaknutije mjesto pripada posebnoj senjskoj šumarskoj ustanovi Kraljevskom nadzorništvu za pošumljavanje krša krajiškog područja Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica. U disertaciji su detaljno obrađeni svi segmenti njeziog djelovanja od 1878. do 1942. godine, pa je tako objektivno valorizirana njezina uloga i važnost u okvirima šumarstva, ali i sveukupnog života naše uže i šire domovine. U višegodišnjem radu na izradi disertacije, daleko od znanstvenih središta, autor je mukotrpno sakupljao građu i tako je došao u posjed vrijedne povijesne šumarske građe. U prvom dijelu disertacije proučena je i opisana veza između čovjeka istraživanog prostora i njegovog okoliša -u prvom redu postojeće ili potencijalne šumske površine. Nakon toga detaljno je obrađena nadgradnja vezana za šumarstvo i njegove stručnjake u pogledu projektiranja, izvođenja i zaštite šumskih površina, kao i svih ostalih posrednih ili neposrednih radova vezanih za šumarstvo ovih krajeva. Pri tome se autor služio znanstvenim metodama kod ovjere i vrednovanja svih radova. Iako se disertacija velikim dijelom odnosi na područje povijesti šumarstva ovih krajeva, ipak autor stavlja u središnji položaj uzgajanje šuma, i to: sjemenarstvo, rasadničarstvo, izbor vrsta i način pošumljavanja, ekologija i melioracija krša. Uz to je obrađeno i uređenje bujica, kao posebna biološko-tehnička mjera, šumsko građevinarstvo i šumarska ekonomika. Sva područja rada autor stručno analizira, te ih međusobno povezuje i uspoređuje. Istražena dostignuća senjske posebne šumarske ustanove mogu se uspješno primijeniti u sadašnjem, ali i u budućem radu na kršu. Osim toga ovakav rijetki rad trebao bi biti poticaj mladim šumarskim znanstvenicima za nastavkom daljnih istraživanja povijesti našeg šumarstva. U našoj struci nažalost se najmanje istražuje njezina povijest, iako taj segment može vrlo dobro poslužiti za bolje definiranje zakonitosti razvoja šumarstva. Tijekom istraživanja dolazimo do odgovara jućih rezultata prethodnih generacija šumara koji su od velike koristi za sadašnje, ali i za buduće generacije. Na taj se način ovom radu daje dimenzija suvremenosti i aktualnosti, a djelovanje posebne senjske šumarske ustanove stavlja se u kontekst kompletnog sagledavanja šumarstva Hrvatske u prošlosti i sadašnjosti. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije: prof. dr. Slavko Matić, predsjednik a ujedno i mentor, te prof. dr. Branimir Prpić i dr. Vlado Topić, članovi, pozitivno je ocjenilo doktorsku disertaciju stoje Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta i prihvatilo. U prepunoj Vijećnici Šumarskog fakulteta pred Povjerenstvom za obranu doktorska disertacije u sastavu: prof. dr. Branimir Prpić, predsjednik, te prof. dr. Slavko Matić i dr. Vlado Topić, članovi, kandidat je uspješno obranio disertaciju. Tako je naša šumarska struka u razdoblju 63 godine dobila 118. doktora znanosti. Kao što je poznato daleke 1923. g. prvi je doktorirao Josip Balen, tadašnji mladi šumarski stručnjak upravitelj senjskog Nadzorništva. Djelovanje posebne senjske šumarske ustanove potrajalo je 64 godine. Ova dva događaja po vremenskoj distanci dakako su se slučajno poklopila, ali možemo ustvrditi da nam nakon toliko vremena ponovno dolazi jedan doktor šumarskih znanosti iz senjskog podneblja. Taj događaj znači daljnju afirmaciju šumarstva na kršu, ali i nastavak djela Josipa Balena — našeg najpoznatijeg šumara na kršu. Postignutim doktoratom znanosti kolega Vicko Ivančević dosegnuo je visinu koja mu omogućuje bolji pogled kao i veće mogućnosti daljnjega bavljenja šumarstvom hrvatskog krša. Poznavajući ljudske i stručne značajke dr. Ivančevića uvjereni smo kako će uslijediti potpun uspjeh. I još jedanputa iskrene čestitke na postignutome doktoratu znanosti. Prof dr. se. B. Prpić |