DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 8     <-- 8 -->        PDF

I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMASLADUNAI CERA
netto-cerris mezofilnoj subasocijaciji carpinetosum
betuli.


Termofilni elementi, značajni za red Quercetalia
pubescentis dobro su zastupljeni, naročito u sloju grmlja
i niskoga rašća. Znatan udio vrste Acer tataricum
povezuje istraživane sastojine s panonskom svezom
Aceri tatarici-Quercion, stoje značajka i rumunjskih,


ZAKLJUČAK


Sladun (Quercus frainetto Ten.) je rijetka šumska
vrsta na području Hrvatske. Rasprostranjen je u Slavoniji
i na nekoliko mjesta u Dalmaciji, ali jedino na južnim
padinama Krndije u Požeškoj kotlini zauzima veće
površine. Tu kao i u središnjim dijelovima Balkanskoga
poluotoka izgrađuje asocijaciju Quercetum frainetto-
cerris R u d s k i 1949. Ta je zajednica na padinama
Krndije zastupljena s razmjerno mezofilnim subasocijacijama
carpinetosum betuli.


LITERATURA


Barkman, J.J., J. Moravec,S.Rauschert, 1986:
Code of phvtosociological nomenclature ed. 2.
Vegetatio67: 145-195.


Fukarek,R , 1963: Prilog poznavanju nomenklature i
rasprostranjenosti hrasta sladuna. Radovi Nauč.
Dr. Bosn. Herceg. 22(6): 169-236.


Fukarek, P, 1964: Sjeverozapadna granica današnje
rasprostranjenosti hrasta sladuna (Quercus conferta
Kit.). Šum. list 88(3-4): 109-123.


Fukarek, R, B. Fabijanić, N. Janjić, 1974:
Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit.) u
Bosni i Hercegovini. Naučni skupovi SANU 1:
69-83.


Hire , D., 1900: Nekoje šumsko drveće i grmlje iz domaće
flore. Šum. list 24(1): 1-25.
Hire , D., 1904: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl.
Akad. 158: 171-221.
Horvat , L, 1946: Šumske zadruge Jugoslavije. Šum.
priručnik 583-611.


Horvat , I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije. Institut
za šumska istraživanja NR Hrvatske. Zagreb.


Šumarski list br. 7 8, CXX (1996), 299-306


dakle izvanbalkanskih, sastojina as. Quercetum frainetto-
cerris (usp. Sanda etal. 1992).


Pratilice su vrlo brojne, zastupljene čak s 32 vrste,
što također ukazuje na znatan stupanj degradacije, a niz
pašnjačkih i nitrofilnih, ruderalnih vrsta ukazuje da se
pojedine sastojine bar povremeno koriste i kao šumski
pašnjak.


- CONCLUSION
Tijekom 1995. godine sastojine as. Quercetum frainetto-
cerris proučavane su u gospodarskim jedinicama
"Južna Krndija 1" (odjeli: 104c-Hajderovac, 122c-Čukur,
133 i 134-Dragaljevac, 136a i 136b-Gradište) i
"Južna Krndija 2" (odjel 4a), a njen florni sastav prikazanje
u tablici 1, koja je sastavljena na temelju devet fitocenoloških
snimaka.


REFERENCES


Horvat, L, V. Glavač, N. Elenberg, 1974: Vegetation
Siidosteuropas. Gustav Fiseher. Stuttgart.


Jovanović , B., 1956: O klimatogenoj šumi jugoistočne
Srbije. Institut za ekologiju i biogeografiju
Zbornik radova 7(6): 3-35.


Miiller, Th., 1992: 3. Ordnung: Quercetalia pubescenti-
petraeae Klika 33 corr. Moravec in Begunin
et Theurillat 84. In: E. Oberdorfer:
Siiddeutsche Pflanzengesellschaften 4 VValder
und Gebische, Textband, 119-137, Gustav
Fischer. Jena - Stuttgart - New York..


Rudski , I., 1949: Tipovi lišćarskih šuma jugoistočnog
dela Šumadije. Prir. Muz. Srps. Zem. 25:
3-67.


Sanda , V., A. Popescu, M. Paula-Comanescu, 1992:
Vegetatia Munteniei si Olteniei. In: Doina, I.
(ed.): Vegetatia Romaniei, 101-137. Editura
Tehnica Agricola. Cluj.


Schvvarz, O., 1936: Monographie der Eichen Euro-
pas und des Mittelmeergebites. Potsdam.