DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 80     <-- 80 -->        PDF

JOSIP FRANJIĆ


Dana 8. ožujka 1996. godine
sveučilišni asistent iz predmeta Botanika
na Šumarskome fakultetu,
mr. sci. Josip Franjić, dipl. inž. šum.
obranio je doktorsku disertaciju
pod naslovom "Multivarijantna analiza
svojstava lista posavskih populacija
hrasta lužnjaka (Quercus
robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj",


te je stekao znanstveni stupanj doktora
prirodnih znanosti iz područja
Biologija.


Dr. sci. Josip Franjić rođenje 7.
siječnja 1966. godine u Musiću
(kod Đakova). Osnovnu školu pohađao
je u Musiću (I-IV. razred) i
Levanjskoj Varoši (V-VIII. razred),
pripremni stupanj usmjerenoga obrazovanja
u tadašnjem SŠC "Braća
Ribar" u Đakovu (I-II. razred), a
završni stupanj u PŠŠC u Vinkovcima
(III. razred) i CUO za šumarstvo
u Karlovcu (IV. razred).


Šumarski odjel Šumarskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu upisao
je 1985. godine, a diplomirao je


12. travnja 1990. godine na Katedri
za šumarsku genetiku i dendrologiju
s temom "Larix x eurolepis Henry
- morfološke karakteristike, dobivanje
i rendgenografija sjemena".
Od 15. svibnja 1990. godine radi
kao volonter na istoj Katedri. Ujesen
i. g. upisuje poslijediplomski
studij iz područja Biologija, smjer
Ekologija na Prirodoslovno-mate


matičkome fakultetu u Zagrebu, a
od 15. studenoga i. g. radi kao mladi
istraživač na predmetu Botanika na
Šumarskome fakultetu. Sudjeluje u
istraživanjima na znanstvenim projektima
Ministarstva znanosti -
Oplemenjivanje šumskog drveća,
Fitocenološko-sintaksonomska istraživanja
vegetacije Mediterana, te
na znanstvenim temama Javnoga
poduzeća "Hrvatske šume" - Varijabilnost
i oplemenjivanje hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) u Hrvatskoj,
Oplemenjivanje topola i vrba i
Očuvanje genofonda hrasta lužnjaka,
jele i obične smreke. Aktivno je
sudjelovao u radu više znanstvenostručnih
simpozija i kongresa u zemlji
i inozemstvu.


Dana 1. srpnja 1993. godine obranio
je magistarski rad pod naslovom
"Morfometrijska analiza lista i
ploda hrasta lužnjaka {Quercus
robur L.) u Hrvatskoj", a 17. studenoga
1993. godine izabran je u
znanstveno-istraživačko zvanje znanstveni
asistent za područja šumarstva.
Javno poduzeće "Hrvatske šume"
imenovalo gaje 6. srpnja 1994.
godine za člana Povjerenstva za poduzimanje
mjera i vršenje nadzora
u Velebitskome botaničkom vrtu.
Dana 19. prosinca 1995. godine izabran
je u znanstveno-nastavničko
zvanje asistenta iz predmeta Botanika,
na Šumarskome fakultetu.


Kao rezultat dosadašnjih istraživanja
objavio je 21 znanstveni, nekoliko
stručnih radova, te dva kazala
(botaničkih, engleskih i hrvatskih
imena taksona) za knjige - Vidaković,
M.: 1991: Conifers - morphologv
and variabilitv. Grafički zavod Hrvatske,
Zagreb; i Vidaković, M.: 1993:
Četinjače - morfologija i variabilnost.
Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.


Doktorska disertacija rezultat je
višegodišnjega rada J. Franjića na
problematici varijabilnosti hrasta
lužnjaka u Hrvatskoj. U disertaciji
je izvršena multivarijatna, univarijatna,
deskriptivna, neparametrijska
i parametrijska analiza uzoraka


listova hrasta lužnjaka (Quercus robur
L.), kojom se pokušalo dobiti
jasniju sliku o individualnoj i populacijskoj
varijabilnosti hrasta lužnjaka
u Hrvatskoj. Istraživanjima je
obuhvaćeno ukupno 20 populacija
hrasta lužnjaka, koje potječu iz različitih
bioklimatskih područja (Posavine
i Podravine), te četiri kontrolne
populacije iz Istre (Motovun),
Slovenije (Ljubljana) i Njemačke
(Bisingen i Grosselfingen).
Analizom su utvrđene signifikantne
razlike između populacija, kao i razlike
između stabala u populaciji, s
time da su razlike između stabala u
populaciji veće od razlika između
populacija. Takvi rezultati navode
na zaključak da svaka populacija
ima približno isti broj genotipova, a
razlika se javlja samo u preživljavanju
(zastupljenosti, frekvenciji),
koje je vjerojatno u uskoj svezi s
ekološkim čimbenicima (edafski i
klimatski).


Rezultati ukazuju na postojanje
značajnih razlika između stabala ili
skupina stabala unutar Posavine i
unutar Podravine, kao i između stabala,
skupina stabala ili populacija
između posavske i podravske skupine
populacija. Isto se tako pokazalo
da populacija Motovun po analizirnim
značajkama lista signifikantno
odstupa od istraživanih nizinskih
populacija i Posavine i Podravine,
stoje dokazom daje morfologija
lista rezultat genetičke izdiferenciranosti
populacija kao posljedica
interakcije genotip-okoliš.
Iz rezultata se može uočiti da su selektivni
stanišni uvjeti izdvojili iz
populacija genotipove (stabla) koji
su strogo prilagođeni na selekcijski
jače izražene uvjete Posavine u odnosu
na Podravinu, te da neka stabla
termofilnijih posavskih populacija
pokazuju određenu sličnost sa
stablima ili skupinama stabala podravskih
populacija.


Sve to ukazuje na ekotipske razlike
unutar hrasta lužnjaka, što je
bitna osnova za izdvajanje sjemen