DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 80 <-- 80 --> PDF |
JOSIP FRANJIĆ Dana 8. ožujka 1996. godine sveučilišni asistent iz predmeta Botanika na Šumarskome fakultetu, mr. sci. Josip Franjić, dipl. inž. šum. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom "Multivarijantna analiza svojstava lista posavskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj", te je stekao znanstveni stupanj doktora prirodnih znanosti iz područja Biologija. Dr. sci. Josip Franjić rođenje 7. siječnja 1966. godine u Musiću (kod Đakova). Osnovnu školu pohađao je u Musiću (I-IV. razred) i Levanjskoj Varoši (V-VIII. razred), pripremni stupanj usmjerenoga obrazovanja u tadašnjem SŠC "Braća Ribar" u Đakovu (I-II. razred), a završni stupanj u PŠŠC u Vinkovcima (III. razred) i CUO za šumarstvo u Karlovcu (IV. razred). Šumarski odjel Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1985. godine, a diplomirao je 12. travnja 1990. godine na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju s temom "Larix x eurolepis Henry - morfološke karakteristike, dobivanje i rendgenografija sjemena". Od 15. svibnja 1990. godine radi kao volonter na istoj Katedri. Ujesen i. g. upisuje poslijediplomski studij iz područja Biologija, smjer Ekologija na Prirodoslovno-mate matičkome fakultetu u Zagrebu, a od 15. studenoga i. g. radi kao mladi istraživač na predmetu Botanika na Šumarskome fakultetu. Sudjeluje u istraživanjima na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti - Oplemenjivanje šumskog drveća, Fitocenološko-sintaksonomska istraživanja vegetacije Mediterana, te na znanstvenim temama Javnoga poduzeća "Hrvatske šume" - Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, Oplemenjivanje topola i vrba i Očuvanje genofonda hrasta lužnjaka, jele i obične smreke. Aktivno je sudjelovao u radu više znanstvenostručnih simpozija i kongresa u zemlji i inozemstvu. Dana 1. srpnja 1993. godine obranio je magistarski rad pod naslovom "Morfometrijska analiza lista i ploda hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Hrvatskoj", a 17. studenoga 1993. godine izabran je u znanstveno-istraživačko zvanje znanstveni asistent za područja šumarstva. Javno poduzeće "Hrvatske šume" imenovalo gaje 6. srpnja 1994. godine za člana Povjerenstva za poduzimanje mjera i vršenje nadzora u Velebitskome botaničkom vrtu. Dana 19. prosinca 1995. godine izabran je u znanstveno-nastavničko zvanje asistenta iz predmeta Botanika, na Šumarskome fakultetu. Kao rezultat dosadašnjih istraživanja objavio je 21 znanstveni, nekoliko stručnih radova, te dva kazala (botaničkih, engleskih i hrvatskih imena taksona) za knjige - Vidaković, M.: 1991: Conifers - morphologv and variabilitv. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb; i Vidaković, M.: 1993: Četinjače - morfologija i variabilnost. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Doktorska disertacija rezultat je višegodišnjega rada J. Franjića na problematici varijabilnosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. U disertaciji je izvršena multivarijatna, univarijatna, deskriptivna, neparametrijska i parametrijska analiza uzoraka listova hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), kojom se pokušalo dobiti jasniju sliku o individualnoj i populacijskoj varijabilnosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Istraživanjima je obuhvaćeno ukupno 20 populacija hrasta lužnjaka, koje potječu iz različitih bioklimatskih područja (Posavine i Podravine), te četiri kontrolne populacije iz Istre (Motovun), Slovenije (Ljubljana) i Njemačke (Bisingen i Grosselfingen). Analizom su utvrđene signifikantne razlike između populacija, kao i razlike između stabala u populaciji, s time da su razlike između stabala u populaciji veće od razlika između populacija. Takvi rezultati navode na zaključak da svaka populacija ima približno isti broj genotipova, a razlika se javlja samo u preživljavanju (zastupljenosti, frekvenciji), koje je vjerojatno u uskoj svezi s ekološkim čimbenicima (edafski i klimatski). Rezultati ukazuju na postojanje značajnih razlika između stabala ili skupina stabala unutar Posavine i unutar Podravine, kao i između stabala, skupina stabala ili populacija između posavske i podravske skupine populacija. Isto se tako pokazalo da populacija Motovun po analizirnim značajkama lista signifikantno odstupa od istraživanih nizinskih populacija i Posavine i Podravine, stoje dokazom daje morfologija lista rezultat genetičke izdiferenciranosti populacija kao posljedica interakcije genotip-okoliš. Iz rezultata se može uočiti da su selektivni stanišni uvjeti izdvojili iz populacija genotipove (stabla) koji su strogo prilagođeni na selekcijski jače izražene uvjete Posavine u odnosu na Podravinu, te da neka stabla termofilnijih posavskih populacija pokazuju određenu sličnost sa stablima ili skupinama stabala podravskih populacija. Sve to ukazuje na ekotipske razlike unutar hrasta lužnjaka, što je bitna osnova za izdvajanje sjemen |