DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 37 <-- 37 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC Šumarski list br 9 10 CXX(1996) 419-4^4 UDK 630* 188.001(497.13) TERMOFILNE BUKOVE ŠUME PLANINE IVANŠČICE THERMOPHILUS BEECH FORESTS OF IVANŠČICA MONTAIN IN CROATIA Zdravko CEROVEČKI* Sažetak : U montanom pojasu središnjeg dijela Ivanščice, razvijene su na manjim površinama termofilne bukove sastojine koje pripadaju posebnoj asocijaciji Laserpitio Fagetum ass. nova. Te sastojine rastu na veoma strmim padinama zapadne i jugozapadne ekspozicije. Uvjetovane su u višim predjelima orograjškim i edafskim, a u nižim pristupačnijim predjelima antropogenim čimbenicima. Zbog ekstremnih stanišnih uvjeta, sastojine as. Laserpitio Fagetum imaju isključivo zaštitnu funkciju. U sintaksonomskom smislu as. Laserpitio Fagetum priključili smo podsvezi Ostrvo Fagenion Borhidi (1963), svezi Aremonio Fagion (l.Horvat 1938) Torok, Podani & Borhidi (1989), redu Fagetalia sylvaticae Pawl. (1928) i razredu Querco Fagetea Br. BI. et Vlieg. (1937). Ključne riječi: Vegetacija Hrvatske, Ivanščica, ass. Laserpitio Fagetum. UVOD Planina Ivanščica se prema D. Gorjanoviću Kram-Nešto kasnije Trinajstić (1972) proučava na podrubergeru (1904) nalazi u planinskom nizu Rudnica Kuna čju Skrada, Zelenog vira i Kupjačkog vrha termofilnc Gora Strahinjščica Ivanščica. U tom nizu, Ivanščicu bukove šume koje pripadaju as. Ostrvo Fagetum M. možemo smatrati najkrajnjijim jugoistočnim ogrankom Wraber ex Trinajstić (1972). Trinajstić (1972) Alpa. Prema šimuniču & al. (1976), jezgra i najviši dikaže: "As. Ostrvo Fagetum bismo mogli smatrati kontijelovi građeni su od dolomitnih i vapnenačkih stijena nentalnom varijantom termofilnih bukovih šuma, parasrednjeg i gornjeg trijasa. lernom s primorskom zajednicom Seslerio autumnalis Fagetum." U monografskom djelu "Vegetation Siido- Iako na Ivanščici prevladavaju mezofilne bukove steuropas" I. Horvat, V Glavač, H. Ellcnberg šume, na nekim mjestima središnjeg dijela, a naročito (1974) prikazuju za područje doline rijeke Kupe i Pli na grebenima Konj i Višalnica, susreću se na manjim tvičkih jezera termofilne bukove šume, koje Glava č površinama lijepo razvijene termofilne bukove šume. opisuje kao as.Fagetum illvricum montanum subas. Kao stoje poznato termofilnc bukove šume u Hrvat fraxinetosum orni. skoj prvi je proučavao 1. Horva t (1950) i opisao ih kao Fagetum croaticum seslerietosum autumnalis. Za Iz priložene sintetske tablice vidljivo je, da se ta te sastojine I. Horva t (1962) kaže da su raširene na Glavačeva asocijacija prema flornom sastavu veoma južnim padinama dinarskih planina od Obruča do Lov-dobro uklapa u Wraberov Ostrvo Fagetum, koji za poćena. Proučavajući termofilne bukove šume s jesendručje Hrvatske već prije prikazuje Trinajstić (1972) s skom šašikom u Sloveniji, M. Wrabe r (1960) ih je tri fitocenološke snimke. Detaljan opis i fitocenološko shvatio kao samostalnu asocijaciju i opisao kao as. Se-raščlanjenje as. Ostrvo Fagetum za područje Žumberka slerio autumnalis Fagetum Horvat em. Wrabe r (usp. i Samoborskog Gorja daju Zi. Pavle t ić & al. (1982). I. Horvat, V G la vač, H. El lenber 1974). Spomenuti autori su as. Ostrvo Fagetum raščlanili na subas. ostryetosum (typicum) i subas. aceretosum obtusati, navodeći da ta posljednja subasocijacija tvori *Zdravko Cerovečki dipl. inž. šum., Zrinski-Frankopana 18,49000 Krapina |