DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 45 <-- 45 --> PDF |
K- Kranjčev: PODRAVSKI PIJESCI DANAS Ose pjeskovarke, kopačice, brojni skakavci, mravlji lav, nosata šaška te dva pauka s nastambama u pijesku, samo su neki članovi ovih entomocenoza koje nisu u cijelosti do danas istražene. Zamjetne populacije nekih vodozemaca, gmazova, ptica te malih sisavaca upotpunjuju sliku životinjskog svijeta ovih biotopa. Slika 4. Crni cjevasti pauk (Eresus niger) rijedak je predstavnik psamofilne faune u Hrvatskoj. Mužjak s Pijesaka kod Đurđevca Foto: R. Kranjčev Šumarski liši br. 9 I«. CXX (1996). 425-428 Slika 6. I vapnene rizokonkrecije na pjeskari kod Kloštra Podravskog svjedoče o nekadašnjem šumskom pokrivaču na ovim staništima Foto: R. Kranjčev U posljednjih 20-tak godine zbog građevinskih potreba čovjek na više mjesta odvozi pijesak. Tako su nestali čitavi pješčani bregovi oko Đurđevca, Kalinovca i Kloštra Podravskog. Ovaj najdrastičniji zahvat na Pijescima ima i neke zanimljive ekološke i biološke značajke. Naime, prije eksploatacije pijeska razgrće se površinski više ili manje humozan sloj ili sloj s kamenom mjestancem (Ortstein), i tako po rubnim dijelovima iskopa nastaju gomile jalovine. To su nova, skoro djevičanska staništa, na kojima određenim sukcesijama brzo smjenjuje živo naselje koje do izvjesne mjere opetuje i prolazi one etape koje se moglo i ranije si jediti u procesu obraštavanja golog pijeska. Naravno, danas se to odvija u nešto drukčijim okolnostima i s nešto drukčijim sastavomi ritmikom biljnih i životinjski vrsta (npr. neofiti i mnoge korovske nitrofilne vrste). Isto tako zanimljive su i privremeno, najviše godinu-dvije, otvorene veće pješčane površine pripremljene za eksploataciju, na kojima se može pratiti naseljavanje i već dugogodišnje održavanje niza vrsta kojih na drugim staništima Pijesaka više nema (Salsola, Onosma, Polygonum, Artemisia, Phalus hadriani, Sarcosphaera coronaria i niz drugih). Oko pjeskara je i najviše drugih Slika 7. Najraširenija trava otvorenih pjeskovitih staništa u Podravini je \ la- Slika 5. Leptir sovica Scotia vestigialis poznat je u Hrvatskoj samo na suija bradica (Fesluca vaginata). Pionirska je vrsta u obraštavanju pjeskovitim biotopima oko Đurđevca pijeska i prehrambena biljka mnogih životinjskih organizama Foto: R. Kranjčev Foto: R. Kranjčev |