DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 5 <-- 5 --> PDF |
S. Matić: POVODOM 150. OBI.JhTNlCE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Šumarski list br. 9 10. (´XX (1996). 387-390 UVODNI ČLANCI uz proslavu 150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120-te obljetnice "Šumarskog lista" POVODOM 150. OBLJETNICE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Hrvatsko šumarsko društvo, udruženje hrvatskih šumara, ove godine slavi 150 godina postojanja i rada. Društvo je poniklo u okviru Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva koje je osnovano 1841. godine, prije svega na poticaj, pored ostalih, i 11 šumarskih stručnjaka onoga vremena kao drugo šumarsko strukovno društvo u Europi, odmah iza sličnoga društva osnovanoga 1839. godine u Baden-Wurttembergu. Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, osamostaljuje se i osniva 1846. godine. Na osnivačkoj sjednici 26. prosinca 1846. godine u Prečecu, 17 nazočnih šumarskih stručnjaka dalo je temelje Hrvatskome šumarskom društvu, koje tijekom svoga 150-godišnjeg postojanja i rada značajno utječe na razvoj i promicanje hrvatske šumarske struke, školstva i znanosti. Vrijeme od 150 godina samo je isječak iz bogate šumarske povijesnice koja traje sve vrijeme življenja hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Šume i skrb o njima bile su uvijek dio organiziranoga društva u svim razdobljima hrvatske prošlosti. Svoju punu potvrdu šume doživljavaju osnivanjem pravne države, negdje prije dva stoljeća, kad nastaje i šumarska znanost i šumarstvo kao samostalna i priznata struka u Europi. Statuti svih južnohrvatskih gradova tijekom 13. stoljeća sadrže odredbe o čuvanju i zaštiti šuma od pustošenja i uništavanja. U statutima je općenito isticana zaštita okoliša, a posebno šuma, gradskih prostora i mora. U Dalmaciji se 1464. godine utemeljuje šumarska služba pod nazivom Magistrat providure za drvo i šume, u kojemu se osniva rezervat za hrastovinu, zabranjuje se krčenje šuma i držanje koza. U Istri se već 1532. godine osniva šumarska inspekcija te 1584. katastar šuma, prvi poznati u svijetu. Propis kojim se uređuje iskorištavanje i zaštita šuma u Slavoniji i Baranji, izdanje 1514. pod nazivom Tripartitum opus iurius consuetudinarii inclyti regni Hungariae. Slavonski urbar (1756) i Hrvatski urbar Marije Terezije (1775-1780) rješavaju odnose vlastelina i kmetova glede šuma i drva. Šumski red Marije Terezije (1769) značajan je zakon tiskan na hrvatskome jeziku i ustvari prvi udžbenik o gospodarenju šumama. Iste se godine u Hrvatskoj osnivaju šumarije u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori, a svrstavaju se medu prve šumarije osnovane u Europi. Organizacija šumarske službe određuje se s Naputkom iz 1839: u četiri se generalata postavljaju direktori, a ispod njih u pukovnijama šumari. U tom vremenu javljaju se naši najpoznatiji šumarski stručnjaci, koji su šumarsku školu završili u Mariabrunnu u Austriji, a to su J. Ettinger, A. Tomić, F. Šporer, J. Kollar, M. Vrbanić, D. Kos i drugi. Sve je više mladih hrvatskih šumarskih stručnjaka koji ambiciozno rade na organiziranju šumarstva, obrazovnih institucija i šumarske politike, koja bi trebala biti zaštićena i neovisna od utjecaja šumarskih stručnjaka iz drugih zemalja. Ante Tomić 1843. piše prvu stručnu raspravu na hrvatskome jeziku, što ima takvo nacionalno i kulturno značenje da prelazi okvire hrvatskoga šumarstva. Rezultat je takve djelatnosti osnivanje već spomenutog Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva 1841. iz kojeg se 1846. izdvojilo i osamostalilo Hrvatsko- slavonsko šumarsko društvo. Znatna je aktivnost tog društva usmjerena na otvaranje šumarskog učilišta u nas, kako bi i domaći ljudi stekli šumarsko obrazovanje te se na taj način smanjio priliv stranih stručnjaka u hrvatsko šumarstvo. Zelja im je ispunjena osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860, prve šumarske visokoškolske ustanove u ovom dijelu Europe. To su samo neke djelatnosti šumarskih intelektualaca okupljenih u Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu, koje su predhodile osnivanju modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. Intelektualni, stručni i rodoljubni zanos hrvatskih šumarskih stručnjaka, školovanih u inozemstvu, dao je svoj doprinos općoj klimi koja je predhodila otvaranju Sveučilišta u Zagrebu. Šumarska struka i dalje napreduje. Društvo počinje izdavati znanstveno-stručno glasilo "Šumarski list", koji neprekidno izlazi do današnjeg dana i čiju 120-godišnjicu tiskanja danas obilježavamo, istodobno s obljetnicom Hrvatskoga šumarskog društva. U Senju se 1878. osnivaNadzorništvo zapošumljavanje primorskog krasa, koje je do svog ukinuća (1945) imalo značajnu ulogu u ozelenjavanju krša, zaštiti okoliša i razvoju stručne i znanstvene misli u hrvatskom šumarstvu. Značajnu aktivnost Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo pokazuje pri osnivanju Šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu, četvrte visokoškolske ustanove |