DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 5 <-- 5 --> PDF |
S. Matić: POVODOM 150. OBI.JhTNlCE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Šumarski list br. 9 10. (´XX (1996). 387-390 UVODNI ČLANCI uz proslavu 150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120-te obljetnice "Šumarskog lista" POVODOM 150. OBLJETNICE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Hrvatsko šumarsko društvo, udruženje hrvatskih šumara, ove godine slavi 150 godina postojanja i rada. Društvo je poniklo u okviru Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva koje je osnovano 1841. godine, prije svega na poticaj, pored ostalih, i 11 šumarskih stručnjaka onoga vremena kao drugo šumarsko strukovno društvo u Europi, odmah iza sličnoga društva osnovanoga 1839. godine u Baden-Wurttembergu. Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, osamostaljuje se i osniva 1846. godine. Na osnivačkoj sjednici 26. prosinca 1846. godine u Prečecu, 17 nazočnih šumarskih stručnjaka dalo je temelje Hrvatskome šumarskom društvu, koje tijekom svoga 150-godišnjeg postojanja i rada značajno utječe na razvoj i promicanje hrvatske šumarske struke, školstva i znanosti. Vrijeme od 150 godina samo je isječak iz bogate šumarske povijesnice koja traje sve vrijeme življenja hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Šume i skrb o njima bile su uvijek dio organiziranoga društva u svim razdobljima hrvatske prošlosti. Svoju punu potvrdu šume doživljavaju osnivanjem pravne države, negdje prije dva stoljeća, kad nastaje i šumarska znanost i šumarstvo kao samostalna i priznata struka u Europi. Statuti svih južnohrvatskih gradova tijekom 13. stoljeća sadrže odredbe o čuvanju i zaštiti šuma od pustošenja i uništavanja. U statutima je općenito isticana zaštita okoliša, a posebno šuma, gradskih prostora i mora. U Dalmaciji se 1464. godine utemeljuje šumarska služba pod nazivom Magistrat providure za drvo i šume, u kojemu se osniva rezervat za hrastovinu, zabranjuje se krčenje šuma i držanje koza. U Istri se već 1532. godine osniva šumarska inspekcija te 1584. katastar šuma, prvi poznati u svijetu. Propis kojim se uređuje iskorištavanje i zaštita šuma u Slavoniji i Baranji, izdanje 1514. pod nazivom Tripartitum opus iurius consuetudinarii inclyti regni Hungariae. Slavonski urbar (1756) i Hrvatski urbar Marije Terezije (1775-1780) rješavaju odnose vlastelina i kmetova glede šuma i drva. Šumski red Marije Terezije (1769) značajan je zakon tiskan na hrvatskome jeziku i ustvari prvi udžbenik o gospodarenju šumama. Iste se godine u Hrvatskoj osnivaju šumarije u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori, a svrstavaju se medu prve šumarije osnovane u Europi. Organizacija šumarske službe određuje se s Naputkom iz 1839: u četiri se generalata postavljaju direktori, a ispod njih u pukovnijama šumari. U tom vremenu javljaju se naši najpoznatiji šumarski stručnjaci, koji su šumarsku školu završili u Mariabrunnu u Austriji, a to su J. Ettinger, A. Tomić, F. Šporer, J. Kollar, M. Vrbanić, D. Kos i drugi. Sve je više mladih hrvatskih šumarskih stručnjaka koji ambiciozno rade na organiziranju šumarstva, obrazovnih institucija i šumarske politike, koja bi trebala biti zaštićena i neovisna od utjecaja šumarskih stručnjaka iz drugih zemalja. Ante Tomić 1843. piše prvu stručnu raspravu na hrvatskome jeziku, što ima takvo nacionalno i kulturno značenje da prelazi okvire hrvatskoga šumarstva. Rezultat je takve djelatnosti osnivanje već spomenutog Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva 1841. iz kojeg se 1846. izdvojilo i osamostalilo Hrvatsko- slavonsko šumarsko društvo. Znatna je aktivnost tog društva usmjerena na otvaranje šumarskog učilišta u nas, kako bi i domaći ljudi stekli šumarsko obrazovanje te se na taj način smanjio priliv stranih stručnjaka u hrvatsko šumarstvo. Zelja im je ispunjena osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860, prve šumarske visokoškolske ustanove u ovom dijelu Europe. To su samo neke djelatnosti šumarskih intelektualaca okupljenih u Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu, koje su predhodile osnivanju modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. Intelektualni, stručni i rodoljubni zanos hrvatskih šumarskih stručnjaka, školovanih u inozemstvu, dao je svoj doprinos općoj klimi koja je predhodila otvaranju Sveučilišta u Zagrebu. Šumarska struka i dalje napreduje. Društvo počinje izdavati znanstveno-stručno glasilo "Šumarski list", koji neprekidno izlazi do današnjeg dana i čiju 120-godišnjicu tiskanja danas obilježavamo, istodobno s obljetnicom Hrvatskoga šumarskog društva. U Senju se 1878. osnivaNadzorništvo zapošumljavanje primorskog krasa, koje je do svog ukinuća (1945) imalo značajnu ulogu u ozelenjavanju krša, zaštiti okoliša i razvoju stručne i znanstvene misli u hrvatskom šumarstvu. Značajnu aktivnost Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo pokazuje pri osnivanju Šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu, četvrte visokoškolske ustanove |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 6 <-- 6 --> PDF |
S. Matić: POVODOM 150. OBLJETNICE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA na Sveučilištu u Zagrebu, koja je počela s radom 20. listopada 1898. Akademija je radila u Šumarskom domu, koji je izgrađen za samo dvije godine uz pomoć šumarske struke i grada Zagreba, koji je dao besplatno zemljište. Otvaranjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, posebno prelaskom šumarske nastave na sveučilišnu u Šumarskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, hrvatsko šumarstvo postaje ravnopravan sudionik s ostalim dijelovima Europe u razvoju znanstvene i stručne šumarske misli te šumarske politike. Znakovita je činjenica da su mnogi naši stručnjaci toga vremena stekli šumarsko, stručno i znanstveno obrazovanje u europskim zemljama. Na taj su način upoznali dobre i loše strane šumarstva i šumarske politike drugih zemalja. Radeći u Hrvatskoj, u našim strukturno vrijednijim i raznolikijim šumama, mogli su na vrijeme uočiti prednosti naših šuma glede vrsta drveća i očuvanosti u odnosu na europske. Zbog toga su i određivali odgovarajući način gospodarenja, izbjegavajući ukalupljeni pristup te poštujući prirodnost i sačuvanu prirodnu strukturu šuma. Sve je to utjecalo na stvaranje danas priznate zagrebačke škole uzgajanja šuma, kojoj je u to vrijeme začetnik bio prof. dr. Andrija Petračić i koja se razvija do današnjeg dana. Gospodarenje prirodnim šumama, očuvanje prirodne strukture i raznolikosti, prirodno pomlađivanje kao značajna mjera obnove, održavanja stabilnosti i kvalitetnih gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma, uloga šuma i šumarstva u zaštiti okoliša - osnovna su obilježja zagrebačke škole uzgajanja šuma. 3 1. kolovoza 1919. potpisan je ukaz o osnivanju Gospodarsko- šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na taj se način spaja Šumarska akademija i Gospodarsko učilište, koje je do tada bilo u Križevcima. Šumarski odsjek ostaje i dalje u zgradi Šumarske akademije, čiji je vlasnik Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo. Prvi izabrani dekan Gospodarsko-šumarskog fakulteta, uglednije šumarski stručnjak prof. dr. Andrija Petračić. Šumarstvo se u Hrvatskoj i dalje razvija svojim već zacrtanim putem, surađujući i djelatno se uspoređujući sa šumarstvom u Europi. Bez obzira na to stoje Hrvatska bila protiv svoje volje u sastavu Jugoslavije, te što su često nestručne i za hrvatsko šumarstvo nepovoljne naredbe stizale iz Ministarstva šuma i ruda u Beogradu, vitalnost šumarske struke i stabilnost hrvatskih šuma bile su odlučujuće za trajnu kakvoću naših šuma. Unatoč tomu što su svi jugoslavenski i ostali režimi bili protuhrvatski, i što su šume u Hrvatskoj bile stalno na udaru zbog neplanskih eksploatacijskih sječa, ipak su ostale ne samo najkvalitetnije i najprirodnije u bivšoj Jugoslaviji, nego i u Europi. Razvijena šumarska struka i znanost te šumarski duh koji je iz davnina svojstven hrvatskim šumarima, bio je, i bit će odlučan u razvoju i Šumarski lisl br.9 10. CXX (1996). 387-390 opstanku naših šuma. Hrvatsko je šumarstvo uz punu podršku stručnjaka, članova Hrvatskoga šumarskog društva uspjelo, odbiti sve napade profitera različitih boja i porijekla u odnosu na šumu kao općekorisno dobro. Nastankom samostalne i neovisne države Hrvatske te Zakonom o šumama iz 1990, našem je šumarstvu omogućeno da kroči novim, još kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvu šumarske struke i znanosti. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Javno poduzeće "Hrvatske šume", Hrvatsko šumarsko društvo, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, okupljeni oko hrvatskih šuma i zajedničkih misli u svrhu boljitka jedine im Domovine, čine snažnu grupaciju, u čijem se središtu nalazi šuma kao dobro od općehrvatskog interesa. Danas šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj zauzimaju 43,5 % površine ili 2 457 648 ha, od čega je 79 % državnih, a 21 % su šume privatnih i ostalih vlasnika. Drvna zaliha iznosi gotovo 300 milijuna kubnih metara, godišnje priraste 8,8 milijuna m\ a zbog uzgojnih razloga može se sjeći 5,5 milijuna m3. U Hrvatskoj ima 16% četinjača, a najznačajnije mjesto medu listačama zauzima hrast s 27%, bukva 35% te ostale tvrde i meke listače s 22%. Čak je 95% šuma prirodne strukture, a samo je 5% umjetno podignutih šuma ili šumskih kultura. Po tom vrlo značajnom obilježju, šume u Hrvatskoj su na prvome mjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šuma osigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisne i gospodarske funkcije, stabilnost, te mogućnost njihovog prirodnog pomlađivanja. Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskoga šumarskog društva, već gotovo dva stoljeća radi na uzgajanju, uređivanju, zaštiti i iskorištavanju šuma. Nastoji se i uspijeva oblikovati šume na takav prirodni način, kako bi u prvom redu bile u službi čovjeka glede ekoloških, društvenih ili općekorisnih i gospodarskih funkcija. Sve se obavlja na znanstvenoj osnovi, vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez kojih bi život na ovom planetu bio nemoguć. Sve navedeno - kvalitetne prirodne šume, razvijene znanstvene i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost, visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj, usuglašena šumarska politika - podkrepljuju spoznaju da se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanost nalaze među vodećima u Europi. Hrvatsko šumarsko društvo svoju aktivnost prije svega usmjerava na unapređenje hrvatskoga šumarstva. Tijekom svog postojanja i rada Društvo je svoju aktivnost usmjeravalo u nekoliko značajnih pravaca: - Održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložaba, izrada projekata, ekspertiza, mišljenja iz područja |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 7 <-- 7 --> PDF |
S.Matić: POVODOM I 50. OBLJhTNIC´K HRVA] SKOUA ŠUM ARSKOO DRUŠTVA šumarstva i lovstva. Obavljanje stručnih i zakonodavnih šumarskih aktivnosti glede afirmiranja šumarske struke u svim povijesnim i političkim razdobljima kroz koje je Hrvatska prolazila. - Izdavačka djelatnost predstavljena prija svega 120-godišnjim, neprekinutim izlaženjem znanstvenog, stručnog i društvenog glasila "Šumarski list", tiskanjem knjiga, priručnika, tablica i ostalih tiskovnih materijala neophodnih za funkcioniranje šumarske struke. - Obrazovna šumarska djelatnost koja počinje s davnim i neostvarenim prijedlogom F. Šporera iz 1843. o osnivanju šumarske škole. Poznato je zalaganje članova Društva prilikom osnivanja Gospodarsko-šumarskoga učilišta u Križevcima 1860, kao i zalaganje prilikom osnivanja Šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu 1898, te značajnim radom pojedinih članova, a posebno prof. dr. Andrije Petračića na poništavanju odluke beogradskog režima o ukinuću Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu 1927. - Znanstvena aktivnost predstavljena radom na okupljanju šumarskih znanstvenika i organiziranju znanstvenih simpozija i savjetovanja o aktualnim problemima šumarstva i zaštite okoliša. Osnivanje Akademije šumarskih znanosti 1996. godine na temelju zaključaka Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, održane u Križevcima 1994. - Rad na izgradnji i održavanju Šumarskog doma u kojem je 20. listopada 1898. započela s radom Šumarska akademija, nastavio s radom Šumarski fakultet a danas se u njemu obavljaju sve aktivnosti Društva a tu je smještena i Akademija šumarskih znanosti i direkcija J. P. "Hrvatske šume". Hrvatski su šumari, njihovi prijatelji i svi ljubitelji prirode i zdravog i stabilnog okoliša, ponosni na proteklih 150 godina života i aktivosti Društva, čime se može pohvaliti rijetko koja zemlja u Europi. Ponosni smo što ovaj jubilej slavimo pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Izričemo mu veliku zahvalnost i štovanje što je kao znanstvenik i mudar državnik uočio značajnu i bogatu povijest šumarske struke, što uvažava njezinu sadašnjost i vjeruje u njezinu budućnost. Ponosni smo i na popratne manifestacije ove proslave, a posebno na 8 knjiga koje su za ovu prigodu tiskane, a koje ćemo predstaviti prilikom otvaranja likovne i lovačke izložbe u Etnografskom muzeju. Tom prilikom predstavit ćemo knjigu "Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996", monografiju "Hrast lu Šumarski list br. 9 10. CXX (1996). 387-390 žnjak u Hrvatskoj", dvije znanstvene knjige "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava" i "Zaštita šuma i pridobivanje drva", monografiju "Šume Pokupskog bazena", "Bibliografiju" Šumarskog instituta Jastrebarsko, "Zbornik radova" o uporabi drva i monografiju fotografija "Slavonski hrastici" U iduća dva dana na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 89 znanstvenika Šumarskog fakulteta, Šumarskog odsjeka i Šumarskog instituta Jastrebarsko izložit će rezultate svojih 5-godišnjih istraživanja, koje je financiralo J.P. "Hrvatske šume" kao 87 znanstvenih radova. Radovi obuhvaćaju problematiku unapređenja proizvodnje biomase šumskih ekosustava, zaštite šuma i pridobivanja drva. Istovremeno će 20 znanstvenika Drvnotehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta iznijeti 13 referata koji obrađuju problematiku uporabe drva. Posebno smo radosni i ponosni što ćemo na kraju znanstvenog simpozija u petak 11. listopada 1996. u 13 sati u sklopu proslave 150. godina Hrvatskoga šumarskog društva i dana Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, položiti kamen temeljac za novu zgradu Šumarskoga odsjeka - Šumarskog fakulteta. Težak je i složen zadatak prikazati 150-godišnji rad jednog društva koje se razvijalo istovremeno s gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i nacionalnim razvojem hrvatske nam Domovine. Društvo je nastalo prije 150 godina u vrijeme kad je hrvatski narod, a posebno njegove intelektualne snage, visoko podigao zastavu slobode i nacionalne samosvojnosti. Nakon 150 godina, vremena koje je potrebno da hrastova šuma sazrije i ispolji sve svoje kvalitete, danas slavimo ovaj jubilej u slobodnoj domovini. Cilj, koji su sebi postavili i za njega dali život mnogi znani i neznani sinovi naše Domovine, a među njima i veliki broj šumarskih stručnjaka, postignut je. Hrvatska je danas prija svega hrvatska, slobodna, stabilna, vječna i snažna kao hrastova šuma i hrast opjevan u našoj himni, znak hrvatskog šumarstva i hrvatske opstojnosti. Uvjereni smo da će Hrvatsko šumarsko društvo i dalje raditi na dobrobit hrvatskog šumarstva i najdraže nam domovine Hrvatske. Zagreb, listopad 1996. Prof. dr. se. Slavko Matić Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Hrvatski šumarski dom u Zagrebu |