DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 6 <-- 6 --> PDF |
S. Matić: POVODOM 150. OBLJETNICE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA na Sveučilištu u Zagrebu, koja je počela s radom 20. listopada 1898. Akademija je radila u Šumarskom domu, koji je izgrađen za samo dvije godine uz pomoć šumarske struke i grada Zagreba, koji je dao besplatno zemljište. Otvaranjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, posebno prelaskom šumarske nastave na sveučilišnu u Šumarskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, hrvatsko šumarstvo postaje ravnopravan sudionik s ostalim dijelovima Europe u razvoju znanstvene i stručne šumarske misli te šumarske politike. Znakovita je činjenica da su mnogi naši stručnjaci toga vremena stekli šumarsko, stručno i znanstveno obrazovanje u europskim zemljama. Na taj su način upoznali dobre i loše strane šumarstva i šumarske politike drugih zemalja. Radeći u Hrvatskoj, u našim strukturno vrijednijim i raznolikijim šumama, mogli su na vrijeme uočiti prednosti naših šuma glede vrsta drveća i očuvanosti u odnosu na europske. Zbog toga su i određivali odgovarajući način gospodarenja, izbjegavajući ukalupljeni pristup te poštujući prirodnost i sačuvanu prirodnu strukturu šuma. Sve je to utjecalo na stvaranje danas priznate zagrebačke škole uzgajanja šuma, kojoj je u to vrijeme začetnik bio prof. dr. Andrija Petračić i koja se razvija do današnjeg dana. Gospodarenje prirodnim šumama, očuvanje prirodne strukture i raznolikosti, prirodno pomlađivanje kao značajna mjera obnove, održavanja stabilnosti i kvalitetnih gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma, uloga šuma i šumarstva u zaštiti okoliša - osnovna su obilježja zagrebačke škole uzgajanja šuma. 3 1. kolovoza 1919. potpisan je ukaz o osnivanju Gospodarsko- šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na taj se način spaja Šumarska akademija i Gospodarsko učilište, koje je do tada bilo u Križevcima. Šumarski odsjek ostaje i dalje u zgradi Šumarske akademije, čiji je vlasnik Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo. Prvi izabrani dekan Gospodarsko-šumarskog fakulteta, uglednije šumarski stručnjak prof. dr. Andrija Petračić. Šumarstvo se u Hrvatskoj i dalje razvija svojim već zacrtanim putem, surađujući i djelatno se uspoređujući sa šumarstvom u Europi. Bez obzira na to stoje Hrvatska bila protiv svoje volje u sastavu Jugoslavije, te što su često nestručne i za hrvatsko šumarstvo nepovoljne naredbe stizale iz Ministarstva šuma i ruda u Beogradu, vitalnost šumarske struke i stabilnost hrvatskih šuma bile su odlučujuće za trajnu kakvoću naših šuma. Unatoč tomu što su svi jugoslavenski i ostali režimi bili protuhrvatski, i što su šume u Hrvatskoj bile stalno na udaru zbog neplanskih eksploatacijskih sječa, ipak su ostale ne samo najkvalitetnije i najprirodnije u bivšoj Jugoslaviji, nego i u Europi. Razvijena šumarska struka i znanost te šumarski duh koji je iz davnina svojstven hrvatskim šumarima, bio je, i bit će odlučan u razvoju i Šumarski lisl br.9 10. CXX (1996). 387-390 opstanku naših šuma. Hrvatsko je šumarstvo uz punu podršku stručnjaka, članova Hrvatskoga šumarskog društva uspjelo, odbiti sve napade profitera različitih boja i porijekla u odnosu na šumu kao općekorisno dobro. Nastankom samostalne i neovisne države Hrvatske te Zakonom o šumama iz 1990, našem je šumarstvu omogućeno da kroči novim, još kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvu šumarske struke i znanosti. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Javno poduzeće "Hrvatske šume", Hrvatsko šumarsko društvo, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, okupljeni oko hrvatskih šuma i zajedničkih misli u svrhu boljitka jedine im Domovine, čine snažnu grupaciju, u čijem se središtu nalazi šuma kao dobro od općehrvatskog interesa. Danas šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj zauzimaju 43,5 % površine ili 2 457 648 ha, od čega je 79 % državnih, a 21 % su šume privatnih i ostalih vlasnika. Drvna zaliha iznosi gotovo 300 milijuna kubnih metara, godišnje priraste 8,8 milijuna m\ a zbog uzgojnih razloga može se sjeći 5,5 milijuna m3. U Hrvatskoj ima 16% četinjača, a najznačajnije mjesto medu listačama zauzima hrast s 27%, bukva 35% te ostale tvrde i meke listače s 22%. Čak je 95% šuma prirodne strukture, a samo je 5% umjetno podignutih šuma ili šumskih kultura. Po tom vrlo značajnom obilježju, šume u Hrvatskoj su na prvome mjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šuma osigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisne i gospodarske funkcije, stabilnost, te mogućnost njihovog prirodnog pomlađivanja. Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskoga šumarskog društva, već gotovo dva stoljeća radi na uzgajanju, uređivanju, zaštiti i iskorištavanju šuma. Nastoji se i uspijeva oblikovati šume na takav prirodni način, kako bi u prvom redu bile u službi čovjeka glede ekoloških, društvenih ili općekorisnih i gospodarskih funkcija. Sve se obavlja na znanstvenoj osnovi, vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez kojih bi život na ovom planetu bio nemoguć. Sve navedeno - kvalitetne prirodne šume, razvijene znanstvene i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost, visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj, usuglašena šumarska politika - podkrepljuju spoznaju da se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanost nalaze među vodećima u Europi. Hrvatsko šumarsko društvo svoju aktivnost prije svega usmjerava na unapređenje hrvatskoga šumarstva. Tijekom svog postojanja i rada Društvo je svoju aktivnost usmjeravalo u nekoliko značajnih pravaca: - Održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložaba, izrada projekata, ekspertiza, mišljenja iz područja |