DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 14     <-- 14 -->        PDF

D. Diminić: GLJIVA SPHAEROPSIS SAPINEA (FR.) DYKO ET SUTTON NA BOROVIMA Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 463-468
MATERIJAL I METODE RADA
MATERIALS AND METHODS


Provedena istraživanja u borovim kulturama 1991. i
1992. godine pokrila su područje cijele Istre. Ona su vršena
na 21 lokalitetu: u 9 kultura crnog bora, 5 kultura
alepskog bora, 1 kulturi brucijskog bora, te u 2 mješovite
kulture crnog i alepskog bora, 2 mješovite kulture
crnog i brucijskog bora i u 1 mješovitoj kulturi alepskog
i brucijskog bora, te 1 mješovitoj kulturi crnog,
alepskog i brucijskog bora. 1993. godine obuhvaćeno
je 5 kultura crnog bora na Crikveničko-vinodolskom
području, te 1 na otoku Rabu. Početkom 1994. godine
ponovo su uzeti uzorci sa stabala crnog bora u Prtlogu
(Istra), te urujnu iste godine na otoku Veli Brijun, također
sa stabala crnog bora (slika 1).


Na svakom lokalitetu najprije je ocjenjivano zdravstveno
stanje same kulture, a zatim je odabrano 3 do 10
stabala sa kojih su uzimani uzorci. Skupljane su iglice
iz krošnje i sa tla, izbojci, grane i češeri. Svakoje stablo
obrojčano i zdravstveno ocijenjeno prije uzimanja uzoraka.
Uzorci su kasnije analizirani u laboratoriju. Iglice
i izbojci, te dijelovi suhih grana i štitići češera, stavljeni
su na vlagu u petrijeve posude radi bubrenja i dozrijevanja,
eventualno prisutnih plodnih tijela gljiva u, odnosno
na navedenim organima. Nakon 1 do 3 dana pristupilo
se analizi uzoraka najprije pod stereomikro


SI.-Fig. 1. Lokaliteti borovih kultura u kojima su vršena istraživanja - Pine


skopom, s povećanjem od 4 do 16 puta. Uočena plodna


plantation research localities.


tijela rezana su poprečno zajedno sa cijelim (iglica) ili


dijelom (izbojak, kora grane, štitić češera) biljnog organa
biljnom organu, mjerene su veličine plodnih tijela i
na. Pripremljen preparat analiziran je pod klasičnim zrelih spora. Dobiveni podaci upisivani su u za to primikroskopom,
s povećanjem 100 i 400 puta. Analizom premljene formulare. Na temelju analize tih podataka


preparata utvrđivanje položaj plodnih tijela u, odnosno determinirane su nađene gljive.


REZULTATI RADA - RESULTS


Zatečeno stanje na terenu i rezultati analize uzoraka
pokazali su da su alepski i brucijski bor u cjelini u dobrom
zdravstvenom stanju u istraživanim kulturama,
dok sa crnim borom nije isti slučaj. Na nekim lokalitetima
zabilježena su značajnija sušenja najmlađih izbojaka
u krošnji, grana, dijelova krošnje i cijelih stabala različite
starosti u kulturama Kanegra, Puntera, Marina,
Prtlog, Klenovica i Lopar (slika 1). Najizraženija sušenja
utvrđena su u Kanegri, Marini, Prtlogu i Loparu.


Sušenje vršnih najmlađih izbojaka iz različitih dijelova
krošnji crnog bora tipični su simptomi bolesti uočeni
tijekom istraživanja u borovim kulturama Istre.
Vremenom je utvrđeno da se sušenja nastavljaju do baze
grana. Krajnji stadij napredovanja bolesti jesu potpuno
osušena stabla crnog bora. Navedeni simptomi


uočavani su na stablima različite starosti. Oboljevali su
borovi kako na osami tako i u grupama. Najdrastičnije
stanje, kao posljedicom bolesti, zabilježeno je u kulturi
Prtlog gdje je preko 30% stabala potuno osušilo.


Rezultati analize iglica iz krošanja, izbojaka, grana i
češera utvrdili su daje gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.)
Dyko et Sutton najčešća među nađenim mikozama na
istraživanim borovima, te ujedno i najštetnija za crni
bor na gore navedenim lokalitetima.


Ista je prisutna u gotovo svim kulturama gdje su
vršena istraživanja. Na slici 2 prikazana je usporedba
analize 1.490 iglica iz krošanja crnog bora u kulturama
najboljeg zdravstveng stanja Slum, Vodice i Kupice, i
najlošijeg zdravstvenog stanja Marina i Prtlog.