DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 28     <-- 28 -->        PDF

N. Juretić, Đ. Mamute i N. Pleše: BILJNI VIRUSI U TLU I VODI NEKIH ŠUMSKIH EKOSUSTAVA HRVATSKE... Šumarski list br. 11 12. CXX (1996). 477-4X5
va koje se nazivaju, ovisno o izgledu: kloroza, mozaik,
šarenilo, prstenasta pjegavost itd. (si. 1, 2 i 3).


Slika 1. Stablo divljeg kestena (Aesculus hippocastaneuni) inficira


no jednini ilarvirusom; na listovima se opaža kloroza koja


prelazi u opće žutilo (prema J. S. Coopcru).


Virusi nađeni u tim biljkama pripadaju vrlo različitim
virusnim skupinama. Tako su nađeni virusi iz skupina


tobamovi r u si, t o m b u s v i r u s i i po tek s v i r u s i


koji se u prirodi šire mehaničkim putem (kontaktom) a
ne živim prenositeljima (vektorima). Osim njih u drvenastim
biljkama nađeni su i virusi koji se prenose vektorima;
takvi su npr. virusi iz skupinepotivirusi (prenose
se lisnim ušima), zatim virusi iz skupine nekrov
i rus i (prenose se gljivicama koje žive u tlu) te virusi
iz skupina n epov i r us i i tobrav i r u s i (prenose se
nematodama). Koliko pojedina šumska drvenasta biljna
vrsta može biti podložna različitim virusnim infekcijama,
poučan je podatak VVintera (1987), koji je samo
iz vrste Fagus svlvatica izolirao veći broj virusa koji
pripadaju četirima virusnim skupinama (poteksvirusi,
potivirusi,bromovirusi,nepovirusi).


Slika 2. Divlji kesten (Aesculus earned): lijevo - zdrava grana; desno
- grana inficirana jednim ilarvirusom: vide se simptomi
u obliku žutog mozaika koji se pretapa u opće žutilo listova
(prema J. S. Cooperu).


Prirodne šume su biocenoze naročitog flornog sastava.
Na taj sastav jako utječu mnogi biotički i abiotički
čimbenici (patogeni, štetnici, klimatski čimbenici,
tlo, industrijsko onečišćavanje okoliša). Današnje "umiranje"
šuma, kako je znano, uzrokuje kompleks međusobno
povezanih i promjenljivih biotičkih i abiotičkih
čimbenika. Ti čimbenici djeluju kao po nekoj spirali,
da bi njihov konačni učinak bio: pogubno djelovanje
na šumsko drveće i grmlje. Danas se u te čimbenike,
koji mogu nepovoljno utjecati na šume, ubrajaju
ne samo razmjerno novootkriveni prokarioti (m i k o plazme,
spiroplazme) nego i virusi i viroi di.
Manion (1981) je sve čimbenike koji uzrokuju
propadanje šuma podijelio u tri kategorije: predispozicijske,
inicijacijske i oportunističke (koriste priliku
da napadnu biljke koje su već oslabljene od prethodnih
bolesti). Virusi spadaju u kategoriju predispozicijskih
uzročnika bolesti. Virusne infekcije smanjuju drveću, u
odnosu na zdrave biljke, otpornost prema drugim
uzročnicima bolesti (npr. Nienhaus, 1985; Hamacher
i Giersiepen, 1989). U međudjelovanju s
drugim abiotičkim i biotičkim agensima virusi uzrokuju
za drveće pogubne stresove.


Slika 3. Listovi ruže (Rosa canind) sa simptomima u obliku žutih
šara koje uzrokuje virus nekrotične prstenaste pjegavosti
trešnje (snimio L. Bos).


Virusi koji napadaju šumsko drveće rasprostranjeni
su i u zeljastim i u drvenastim biljkama koje rastu i izvan
šumskih ekosustava, bez obzira na to bile one divlje
ili kultivirane biljke; među tim biljkama osobito je
mnogo ukrasnih biljaka. Osim toga, virusi koji napadaju
šumsko drveće rasprostranjeni su u šumskom tlu kao
i u vodama šumskih ekosustava, npr. u rijekama, potocima,
jezerima, odvodnim kanalima (Koenig, 1986;
Biittner i Nienhaus, 1989a, b; Winter i Nienhaus,
1989; Nienhaus i sur., 1990; Pleše i sur., 1996).


U ovom prikazu osvrćemo se na dosadašnja istraživanja
virusa rasprostranjenih u šumskim i ukrasnim
drvenastim biljkama na području Hrvatske s namjerom
da, prikazavši skroman opseg tih istraživanja, potaknemo
naše fitopatologe da se više nego dosad posvete
i tom dijelu šumarske fitopatologije. Također dajemo
pregled dosadašnjih istraživanja virusa u tlima i površinskim
vodama šumskih ekosustava naše zemlje.