DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATIONS Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503
UDK 630* 114: 182.001


NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH
TRAVNJAKA U KRIŽEVAČKOM I VRBOVEČKOM PODRUČJU U POREDBI S
PRIDOLASKOM VRSTA DRVEĆA


SOME SOIL PROPERTIES IN THE ECOSYSTEMS OF THE LOWLAND SWAMPY GRASSLANDS IN
THE KRIŽEVCI AND VRBOVEC REGIONS COMPARED TO THE GROWTH OF TREE SPECIES


Vilim IVANEK*


SAŽETAK: Uradu se iznose rezultati analiza svojstava tla u pedološkim
profilima do dubine 150 em u odnosu na floristički sastav drveća u šumama
crne johe (Alnus glutinisa Garnt), poljskog jasena (Eraxinus angustifolia
Vahlh hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihovih prijelaza.


Ekosustavi su uglavnom razvijeni na močvarnim i pseudoglejnim tlima nastalim
na podlozi aluvijalnih nanosa uz donje vodotoke Lonje, Glogovnice,
Česme i njihovih pritoka.


Najvlažnija su tla u šumama crne johe (Alnus glutinisa Garnt), dok se na
tlima šuma poljskog jasena (Eraxinus angustifolia VahlX izmjenjuju u pravilu
tijekom godine prekomjerno navlaživanje i isušavanje tla tijekom ljeta. Ove
izmjene vlažnosti tla uz pojavu prizemnog rašća stvaraju uvjete za oglinjavanje
površinskog horizonta i početni razvoj mikroreljefa džombi.


Pod šumom hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) tlo je svježe i rjeđe plavljeno
poplavnom vodom.


Glinasta i teško glinasta tekstura tla je pod šumom poljskog jasena (Eraxinus
angustifolia Vahl), a pretežno ilovasta pod šumom crne johe (Alnus glutinisa
Garnt) i hrasta lužnjaka ("Quercus robur h.). Porastom dubine profila tla
pojavljuje se obično lakši teksturni sastav tla.


Količina humusa u tlu je najveća pod šumom crne johe (Alnus glutinisa
Garnt), a najmanja pod šumom hrasta lužnjaka (Quercus robur L.).
Reakcija (pH) tla mijenja se s dubinom pedološkog profila od kisele do
neutralne.


Ekološku povezanost između pedoloških svojstava tla i % zastupljenosti
pojedinih vrsta drveća potvrđuju primjeri vrlo jake pozitivne korelacije između
% čestica tla < 0,002 mm na dubini 25-30 cm i % zastupljenosti poljskog
jasena (Eraxinus angustifolia Vahl), i vrlo jake negativne korelacije s % hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) u sastojinišume.


Utvrđena je vrlo jaka koleracija između glinovitosti i % humusa u tlima šume
poljskog jasena (Eraxinus angustifolia Vahb1 i hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.).


Ova ekološka istraživanja prilog su pravilnijem programiranju iskorištavanja
i zaštite ekosustava nizinskih šuma.


Ključne riječi: nizinske šume, crna joha (Alnus glutinisa Garnt), poljski
jasen (Eraxinus angustifolia VahlX hrast lužnjak (Quercus robur L.), svojstva profila tla, ekosustav.


* Prof. dr. se. Vilim Ivanek, dipt. inž. Poljoprivredni institut Križevci