DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATIONS Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503
UDK 630* 114: 182.001


NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH
TRAVNJAKA U KRIŽEVAČKOM I VRBOVEČKOM PODRUČJU U POREDBI S
PRIDOLASKOM VRSTA DRVEĆA


SOME SOIL PROPERTIES IN THE ECOSYSTEMS OF THE LOWLAND SWAMPY GRASSLANDS IN
THE KRIŽEVCI AND VRBOVEC REGIONS COMPARED TO THE GROWTH OF TREE SPECIES


Vilim IVANEK*


SAŽETAK: Uradu se iznose rezultati analiza svojstava tla u pedološkim
profilima do dubine 150 em u odnosu na floristički sastav drveća u šumama
crne johe (Alnus glutinisa Garnt), poljskog jasena (Eraxinus angustifolia
Vahlh hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihovih prijelaza.


Ekosustavi su uglavnom razvijeni na močvarnim i pseudoglejnim tlima nastalim
na podlozi aluvijalnih nanosa uz donje vodotoke Lonje, Glogovnice,
Česme i njihovih pritoka.


Najvlažnija su tla u šumama crne johe (Alnus glutinisa Garnt), dok se na
tlima šuma poljskog jasena (Eraxinus angustifolia VahlX izmjenjuju u pravilu
tijekom godine prekomjerno navlaživanje i isušavanje tla tijekom ljeta. Ove
izmjene vlažnosti tla uz pojavu prizemnog rašća stvaraju uvjete za oglinjavanje
površinskog horizonta i početni razvoj mikroreljefa džombi.


Pod šumom hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) tlo je svježe i rjeđe plavljeno
poplavnom vodom.


Glinasta i teško glinasta tekstura tla je pod šumom poljskog jasena (Eraxinus
angustifolia Vahl), a pretežno ilovasta pod šumom crne johe (Alnus glutinisa
Garnt) i hrasta lužnjaka ("Quercus robur h.). Porastom dubine profila tla
pojavljuje se obično lakši teksturni sastav tla.


Količina humusa u tlu je najveća pod šumom crne johe (Alnus glutinisa
Garnt), a najmanja pod šumom hrasta lužnjaka (Quercus robur L.).
Reakcija (pH) tla mijenja se s dubinom pedološkog profila od kisele do
neutralne.


Ekološku povezanost između pedoloških svojstava tla i % zastupljenosti
pojedinih vrsta drveća potvrđuju primjeri vrlo jake pozitivne korelacije između
% čestica tla < 0,002 mm na dubini 25-30 cm i % zastupljenosti poljskog
jasena (Eraxinus angustifolia Vahl), i vrlo jake negativne korelacije s % hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) u sastojinišume.


Utvrđena je vrlo jaka koleracija između glinovitosti i % humusa u tlima šume
poljskog jasena (Eraxinus angustifolia Vahb1 i hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.).


Ova ekološka istraživanja prilog su pravilnijem programiranju iskorištavanja
i zaštite ekosustava nizinskih šuma.


Ključne riječi: nizinske šume, crna joha (Alnus glutinisa Garnt), poljski
jasen (Eraxinus angustifolia VahlX hrast lužnjak (Quercus robur L.), svojstva profila tla, ekosustav.


* Prof. dr. se. Vilim Ivanek, dipt. inž. Poljoprivredni institut Križevci


ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 38     <-- 38 -->        PDF

V.Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALAU EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA. Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503


UVOD - Introduction


Malo je podataka o istovremenim istraživanjima
staništa i biljnog pokrova spontanih ekosustava. Najčešće
se odvojeno obavljaju fitocenološka istraživanja i
kartiranja od pedoloških istraživanja i kartiranja.


Glavni razlog takvog stanja je dosadašnji odvojeni
razvoj ovih znanosti s različitim ciljevima i metodama
istraživanja. U odvojenom gledanju na tlo i biljni pokrov
nije se ni dovoljno posvećivala pozornost razlikama
i odnosima između svojstva tla biljnih zajednica
ekosustava šuma, travnjaka i obradivih površina.


Te ekološke odnose i razlike između svojstva tla, osobito
u biljnim zajednicama spontanih ekosustava šuma,
mogu najbolje reprezentirati njihovi floristički sastavi,
osobito sloja drveća.


Glede svojstva tla i okomitu zonaciju, ekosustav šuma
dijelimo prema Ani ću (1942) na: a) nizinske šume,
b) šume brežuljaka i nižeg gorja, c) šume sredogorja,
d) planinske šume i e) visokoplaninske šume.


I ova podjela ima kao osnovu ekološka načela koja
ukazuju na različitu povezanost staništa i biljnog pokrova.


Ekološki odnosi između svojstva staništa i biljnog
pokrova u spontanom ekosustavu šuma posebno su
značajni jer odražavaju stoljetni i višestoljetnu borbu
šumskog drveća za opstanak i međusobno prilagođavanje
na određenom staništu. Na te odnose između biljnih
vrsta, njihovih zajednica i svojstava staništa ukazuju
brojni podaci literature.


Tako je Ellenberg (1974) utvrdio za mnoge biljne
vrste ekološke indekse (brojeve) za određena svojstva
staništa, pomoću kojih se utvrđuju svojstva staništa.


Šumski biljni pokrov koji nije bio pod značajnijim
antropogenim utjecajima, može svojim botaničkim sastavom
biti najbolji pokazatelj svojstva staništa.


Upravo to mogu biti glavni razlozi da se suvremena
fitocenološka i pedološka istraživanja i kartiranja objedine,
kao ekološka istraživanja koja bi utvrđivala ne samo
stanja u prirodi, već i bolja saznanja o načinu čuva


MATERIJAL I METODE RADA


U istraživanju ekoloških odnosa između svojstva tla
i florističkog sastava zajednice ekosustava nizinskih
šuma primijenjena je ekološka metoda istraživanja koju
je objavio I van ek (1978, 1995).


Florističko snimanje šumskih biljnih zajednica obavljeno
je utvrđivanjem % zastupljenosti pojedinih biljnih
vrsta, a posebno u sloju drveća šuma u tipu crne johe
(Alnus glutinisa Garni), poljskog jasena (Fraxinus


nja prirode i predviđala promjenu biljnog pokrova s
promjenom svojstva staništa.


Fitocenološka istraživanja biljnih zajednica, facijesa
itd, u ekološkim istraživanjima trebala bi biti polazište
za pedološka, mikroklimatska i ostala istraživanja
staništa.


S ovakvim istovremenim fitocenološkim i pedološkim
istraživanjima stvarala bi se sigurnija osnova za
pravilnija programiranja uzgoja, iskorištavanja i zaštite
spontanih ekosustava.


S takvim ciljem prikazuju se u ovom radu ekološki
odnosi između svojstva tla spontanog biljnog pokrova,
osobito njegovog drveća, u ekosustavu nizinskih šuma
u tipu zajednica šuma crne johe (Alnus glutinisa Garni),
poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) i hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) na križevačkom i vrbovečkom
području.


Pregledna karta istraživanog područja sjeverozapadne Hrvatske
Map of researched Nort-West Croatia region


- Material and work methods
angustifolia Vahl) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
starih 60-120 godina. Na sredini floristički snimljenog
lokaliteta površine 50-200 m2 uzimani su uzorci tla za
pedološke analize iz sljedećih dubina: 0-15, 18-22, 2530,45-
50,70-75, 100-105, 120-125 i 145-150 cm.


Pedološke analize tla obavljene su u pedološkom laboratoriju
Poljoprivrednog instituta Križevci po uobičajenim
laboratorijskim metodama. Mehanički sustav




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 39     <-- 39 -->        PDF

V. lvanck: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA . Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503
tla utvrđivati je pipet metodom s Na pirofosfatom, a reNeka
svojstva pedološkog profila tla uspoređivana
akcija (pH) u H20 i IM KCl-u elektrometrijskim putem su s % zastupljenosti poljskog jasena (Fraxinus cuigusa
staklenom elektrodom. Količina humusa utvrđivana stifolia Vahl) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) metoje
metodom po Tjurinu, a količina fiziološki aktivnog dom korelacije i regresije.
fosfora i kalija Al-metodom po Egner, Riehm Domingu.


EKOLOŠKI ČIMBENICI U EKOSUSTAVU NIZINSKIH SUMA
Ecological factors in lowland forests ecosystem


Geografski položaj. Područje istraživanja nalazi se
u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, kojeg
prikazuje pregledna karta. Područje ograničava na zapadu
Lonja, na istoku Velika, na jugu Česma, a na sjeveru
Kalničko gorje. Najveće područje pojasa nizinskih
šuma nalazi se u širokim nizinama i depresijama južnog
i jugozapadnog dijela križevačkog i vrbovečkog područja,
koje se razgranjuje u sve uže nizine i doline uz brojne
vodotoke, do njihovih izvorišta u Kalničkom gorju.


Hidrografske prilike određuju vodotoci koji uglavnom
izviru u Kalničkom gorju i teku prema jugu. Najvažniji
vodotoci su Lonja na zapadnoj strani, te Česma i
Velika na južnoj i istočnoj strani, a između su Glogovnica
i Črnec s pritocima.


Geološki supstrat. U dalekoj geološkoj prošlosti
ovo je područje predstavljalo jugozapadni rubni dio velike
Panonske ulegnine, odnosno Panonskog mora (jezera).


Tektonska orografska kretanja, osobito u dijelovima
križevačkog i vrbovečkog područja koje se nastavlja na
Zagrebačku goru na zapadu i na Kalničku goru na
sjeveru, stvorila su današnji reljef s brojnim povišenim
terasama, pristrancima, brežuljcima i bregovima, između
kojih su u južnom i jugozapadnom dijelu ostale široke
ulegnine i depresije, koje se uzvodno uz vodotoke
sužavaju prema Kalničkom gorju.


Vodotoci s pritocima, koji imaju uglavnom izvorište
u Kalničkom gorju, stoljećima i milenijima su erozijom
donosili u te ulegnine i depresije aluvijalne i deluvijalne
nanose, sastavljene od erodirane pleistocenske ilovine,
praha, prapora, rhomboida pijeska, abichi lapora i
ponegdje bliže izvorištu i šljunka.


Tako je nastajala uglavnom aluvijalno karbonatna
geološka podloga, osobito oko onih vodotoka koji imaju
svoje izvorište u Kalničkom gorju ili prolaze razne
karbonatne laporaste slojeve tercijara.


Reljef je ravničarski s nadmorskom visinom od 105
do oko 125 m. Prema izvorištu vodotoka u Kalničkom
gorju nadmorska visina sve užih dolina je još viša. U
tom reljefu nizina i dolina pojavljuju se visinske razlike
u mikroreljefu s povišenijim priobalnim dijelom uz vodotok
i priterasnim dijelom uz pristranke te prudove. I
ove, naoko male razlike u reljefu i mikroreljefu, stvara


le su razlike u navlaživanju koje su utjecale na tvorbu
različitih varijeteta močvarnih i pseudoglejnih tala i rajonizaciju
biljnih zajednica ekosustava nizinskih šuma,
močvarnih travnjaka i močvara. Mnoge prvotne karakteristike
reljefa i mikroreljefa, u odnosu na korito vodotoka
te navlaživanje, promijenjene su posljednjih desetljeća
mjerama odvodnje.


Klimatske prilike odgovaraju promjenjivom tipu
nešto vlažnije umjereno kontinentalne klime. Višegodišnja
prosječna temperatura zraka iznosi 9,8"C, a varirala
je u pojedinim godinama od 8.5 do 10.0"C. Višegodišnja
prosječna količina oborina iznosi 822 mm, a
varirala je od 663 do 1200 mm.


Ne samo da postoje klimatska variranja između pojedinih
godina, već postoje razlike između suhih i vlažnih
razdoblja u godini. To nam kao primjer prikazuje i grafički
prikaz klime po VValtheru za 1957. i 1958. godinu.


KLIMAGRAM PO H. WALTERU
KRIŽEVCI 1957. i 1958. godine


CLIMATIC DIAGRAM ACCORDING TO II. WALTER


1- ;;:
mjeseci sa srednjom minimalnom temperaturom zraka ispod 0°C


1 J months with mean minimal air temperature below 0"C


2. | 1 mjeseci s apsolutnom minimalnom temperaturom zraka ispod ()"(´
months with absolute minimal air temperature below 0"C
3.
hod oborina po mjesecima—precipitations per months
4.
hod prosječne temperature zraka po mjesecima
mean air temp, per months


5. i j vlažni period wet period
6. | | suhi period-dry period
7.
srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca je:
-8,8°C 1957.;5,8°C 1958.
mean air temperature minimum of the coldest monts:


-8,8DC 1957.;5,8°C 1958.


8.
apsolutni minimum temperature zraka je: -2I,5"C 1957. : -19,5°C 1958.
absolute air temperature minimum: -2l.5i:C 1957.; -19,5BC 1958.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 40     <-- 40 -->        PDF

V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUST.W IMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA.. Šumarski list br. 11 -12, CXX (1996). 4X7-503
Područje ekosustava nizinskih šuma pod ovakvim
promjenjivim klimatskim prilikama, podvrgnuto je posebno
izmjeni prekomjernog navlaživanja i isušivanja
tla.


Tla nizinskih šuma i močvarnih travnjaka pripadaju
skupini močvarnih i pseudoglejnih tala. Prema Mayeru
(1992), čine poseban razdjel hidromorfnih tala.


Biljni pokrov predstavljaju zajednice nizinskih šuma
i močvarnih travnjaka, a u manjoj mjeri obradive
površine — oranice.


Prema fitocenološkoj karti Rauša (1977) nizinske
šume na ovom području čine:


šuma crne johe, veza i poljskog jasena (Frangulo-
Alnetum glutinosae ultnetosum laevis Rauš 71),
šuma crne johe s trušljikom (Frangu\o-Alnetum
glutinosae typicum Rauš 71),
šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem
(Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum Glav. 59),
šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i
drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris
caricetosum brizoides Horv. 38),
šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim
šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris
caricetosum remotae Horv. 38),
šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom
(Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 71),
šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s dlakavim
šašem (Querco-Carpinetum croaticum caricetosum pilosae
Horv. 38).
Iz popisa zajednice šuma vidljivo je da je glavno
drveće crna joha (Alnus glutinosa Garnt), poljski jasen
(Fraxinus angustifolia Vahl.) i hrast lužnjak (Quercus
robur L.).


Prema fitocenološkoj karti I v a n e k a (1959) uz nizinske
šume pojavljuju se zajednice močvarnih livada.


Slika 1. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.), vrbe (Salix sp.) i crna joha
(Alnus glutinosa Garnt.) na staništu sveze visokih šaševa (Magnocariction
W. Koch) u jwesen (Poljanski lug)
Foto: V. Ivanek


Na najnižim depresijama razvijene su zajednice
sveze visokih šaševa (Magnocaricion W. Koch) s prorijeđenim
drvećem crne johe i ponegdje poljskog jasena
(si. 1). U Bereku (kod Bađinca), pojavljuje se u rakitu
(Salix sp.) i crnu johu (Alnus glutinosa Garnt) i ostaci
vodene pirevine (Glyceria aquatica) (SI. 2).


Slika 2. Rakita (Salix sp.), crna joha (Alnus glutinosa Garnt) uz stanište vodene
pirevine (Glyceria aqnatica L.) u proljeće (Bađinec)
Foto: V. Ivanek


Nešto manje plavljena travnjačka staništa od visokih
šaševa i vodene pirevine pripadaju livadnoj zajednici
lisičjeg šaša (Caricetum tricostato-vulpinae H-ić
1930) i livadnoj zajednici oštre busike (Deschampsietum
caespitosae H-ić 1930), koji se nalaze u njihovoj
blizini kao što su vrbe rakita (Salix sp.), crna joha (Alnus
glutinosa), poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i
drugo bilje (si. 3).


Slika 3. Šuma crne johe (Alnus glutinosa Garnt) u proljeće (Kabal)
Foto: V. Ivanek


Pod utjecajem odvodnje, osobito na povišenijem
reljefu, pojavljuje se livadna zajednica krestaca (Bromo-
Cynosuretum cristati H-ić 1930) i oranice.


Antropogeni utjecaji. U davnini prije naseljavanja
čovjeka ovo je područje bilo pod močvarama i nizinskim
šumama. Na rubno povišenijim pristrancima i
terasama, čovjek je stvarao naselja i širio poljoprivre




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 41     <-- 41 -->        PDF

V. (vanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA... Šumarski list br. II 12. CXX (1996), 4X7-503
dni proizvodni prostor s antropogenim ekosustavima,
uglavnom travnjaka i oranica. Širenjem antropogenih
ekosustava, šume su se sve više udaljavale od naselja,
tj. na ona staništa koja nisu bila prikladna za obradu tla.
Ta se udaljenost danas najveća kod mjesta Dubrave,
najstarijeg većeg naselja ovog područja.


Slika 4. Sušenje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahi) uz odvodni
kanal (Poljanski Lug)
Foto: V. Ivanck


Mnoga druga manja mjesta i zaseoci s poljoprivrednim
površinama predstavljaju danas rezultat mozaičnog
širenja antropogenog ekosustava na račun spontanih
ekosustava šuma i močvara. To nam najbolje
potvrđuju i nazivi poljoprivrednih površina kao npr.
Cret, Berek, Trstenik, Rakitnica itd., čije je porijeklo
močvarno travnjačko stanište, ili Jasenovac, Jalševlje,
Bukvik, Lušci, Krč, Krčevina, Lug itd, koji ukazuju na
šumsko porijeklo.


Najveći utjecaj na promjene ekoloških odnosa imaju
u posljednjim desetljećima ovog stoljeća regulacije
pojedinih vodotoka i melioracijski zahvati odvodnje.
Prema postojećim podacima regulacija vodotoka Glogovnica
započeta je početkom XX. stoljeća, a posljednjih
desetljeća izvedena je i na ostalim vodotocima
ovog područja.


Mjere odvodnje obavljene su manje-više na većim
površinama, koje pripadaju travnjačkim biljnim zajednicama
sveze visokih šaševa (Magnocaricion), livadnoj
zajednici šaša (Caricetum tricostato-vulpinae) i
zajednici oštre busike (Deschampsietum caespitosae).


Melioracijske mjere odvodnje obuhvatile su i neka
šumska područja koja pripadaju šimama vrba (Salix
sp.), crne johe (Alnus glutinosa Garnt) i poljskog jasena
(Fraxinus angustifolia Vahl.), a imaju utjecaja na sušenje
drveća. (SI. 4).


Prema karti Prpić a i sur. (1992) ovo područje u
svom najjužnijem graničnom dijelu prema Savi uz srednji
i donji tok Lonje, ima oštećenost šumskog drveća
12.6-15%. Sjeverni dijelovi ovog područja do Kalničke
gore imaju najmanju oštećenost u Hrvatskoj, ispod 5%.


Propadanjem pojedinih vrsta drveća, šuma postaje
otvorenija prema klimatskim prilikama, osobito oborinama
i svjetlu. Šumsko tlo lako dolazi pod veći utjecaj
varijabilnih klimatskih prilika, osobito jačeg vlaženja
oborinskom vodom, ali i bržeg isušivanja. Brže se rastvara
listinac, a rast grmlja i prizemnog lišća je intenzivniji.
Mijenjaju se procesi pedogeneze, naročito u površinskom
horizontu, osobito u zoni korijenovog sustava
prizemnog rašća.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results


Različiti stanišni uvjeti u ovom nizinskom pojasu
omogućili su razvoj više šumskih zajednica. Njihove
razlike ovise o vrsti drveća, grmlja i prizemnog rašća.


U svim tim zajednicama šuma, osnovu čini crna joha
(Alnus glutinosa Garnt), poljski jasen (Fraxinus angustifolia
Vahl.) i hrast lužnjak (Quercus robur L.).
Svojom starošću od 60 do 120 godina i različitom zastupljenošću
na istraživanim lokalitetima, najbolje reprezentiraju
svojstva pedološkog profila i ekologiju
spontanog rasploda.


Šuma crne johe (Alnus glutinosa Garnt)


Najniže šumske tanjuraste i koritaste depresije reljefa
na koje se slijeva i duže stagnira poplavna voda i gdje je
podzemna voda plitka, najčešća su staništa šume crne johe.
Podzemna voda je u prosijeku na dubini 40-70 cm za
vrijeme ljeta ili do same površine u vlažno doba godine.


U južnom i jugozapadnom dijelu uz Lonju i Česmu,
crnu johu nalazimo u mješavini s visokim šašem (Magnocaricion).
Manji areali u vlažnim nizinama obično su




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 42     <-- 42 -->        PDF

V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA.. Šumarski list hr. II 12, CXX (19%), 4X7-503
samonikle sastojine izložene devastaciji. S visokim šakom.
Znatno manji udio ima poljski jasen (Fraxinus anševima
nalazimo je i u kanalima uz željezničke pruge, gustifolia Vahl.).
kao i u drvoredima s vrbama uz vodotoke sve do njihoNa
lok. 533 blizu vodotoka Česme kod Kabla, crna


vih izvorišta. joha je u masi drveća zastupljena sa 98%.
U tipičnoj šumi crne johe u sloju drveća pojavljuje Svojstva tla ovog lokaliteta prikazuje tablica 1.
se crna joha (Alnus glutinosa Garnt) s najvećim postot


(Slika. 5).


Tablica 1. Pedološka svojstva tla u sumama crne johe (Alnus glutinosa)
Table 1 Pedological soil properties in the forest of black alder (Alnus glutinosa)


Dubina % čestica tla (0 u mm) % mg/100gtla
tla u Soil particles in mm pHu 0/ N N03 (Al-metoda)


/o


cm 2-0,2 0,2- 0,02- <0,002 H?0 1 M humuN(
uku-(Brem (Al-method)
Depth 0,02 0,002 KC1 sa pni) ner)


p2°5 K2°


in cm
Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 1971)
Black alder forest with alder bukkthorn (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 971)


Lok. 553 Kabal


0-15 0,41 43,49 34,15 21,95 5,43 4,42 15,75 0,68 4,65 13,5 15,5
18-22 0,15 41,15 34,90 23,80 5,39 4,40 8,97 0,44 2,35 13,3 11,3
25-30 0,06 41,44 33,65 24,85 5,63 4,55 5,23 0,28 2,35 14,7 9,1
45-50 0,09 44,81 33,10 22,00 6,39 5,33 -----
70-75 0,10 41,45 34,15 24,30 6,54 5,56 -----
100-105 0,07 46,08 31,20 22,65 6,85 5,52 -----
120-125 0,12 40,43 35,05 24,40 6,83 5,47 -----
145-150 0,12 32,93 40,00 26,95 6,75 5,47 -----
Lok. 526 Radnički Dol
0-15 0,18 42,17 40,85 15,80 5,65 4,04 4,85 0,27 4,65 1,9 8,7
18-22 0,86 44,79 35,90 18,45 6,55 5,00 5,37 0,17 3,90 1,9 5,9
25-30 2,80 55,00 27,00 15,20 6,98 5,60 1,01 0,07 4,65 1,1 4,3
45-50 2,94 63,41 19,00 14,65 7,27 5,98 -----
70-75 7,90 59,35 18,40 14,35 7,23 5,93 -----
100-105 2,45 52,30 23,75 21,50 6,49 5,07 -----
120-125 0,71 62,74 17,95 18,60 6,46 4,61 -----
145-150 0,80 58,35 23,90 16,95 6,65 5,06 -_ -_ _


Iz tablice je vidljivo daje tlo ilovaste teksture. ReakTakav
primjer u tablici 1 pokazuje pedološka analicija
(pH) je na granici između jako kisele i kisele. Koza
profila tla šume crne johe na lok. 526 u Radničkom
ličina humusa je znatno veća nego u tlu ostalih šuma i dolu.
močvarnih livada. Cesta je karakteristika, a to je i slučaj


Iz tablice 1. vidljivo je daje na lok. 526 količina hu


na ovom lokalitetu, daje količina nerastvorene organ


musa, dušika i fiziološki aktivnog fosfora (P20.) i kalija


ske tvari lišća i prizemnog rašća na površini vrlo velika.


(K20) niža nego na lok. 553.


Zbog toga je tlo bogato opskrbljeno dušikom i obrašteno
nitrofilnom prizemnom vegetacijom. Šuma lok. 526 je zbog odvodnje u degradacijskoj


Na melioriranim staništima crne johe smanjuje se fazi razvoja.
razina humusa, a stanište više nije jednolično vlažno tiU
promjenjivim uvjetima vlaženja staništa i njegojekom
čitave godine. vog povremenog isušivanja koje nastaje smanjenjem




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 43     <-- 43 -->        PDF

V. Ivanck: NKKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA ... Šumarski list br. 11-12, CXX (1996). 4X7-503
utjecaja visoke podzemne vode i dužine djelovanja poplavne
vode, pojavljuju se, uz procese oglinjavanja površinskog
horizonta tla sve više poljski jasen.


Slika 5.Kaljužnica (Caltha palustris L.) u djelomično odvodnjenom staništu
crne johe (Alnus glutinosa Garnt) u proljeće
Foto: V. Ivanek


Šuma poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.)


Šumu poljskog jasena nalazimo u nizinama vodotoka
Velika, Česma, Glogovnica, Crvec i Lonja. Cesto se
pojavljuje fragmentalno na manjim arealima uz močvarne
livade oštre busike i livadnog šaša. Na nekim nizinskim
livadama, pretežno zajednice oštre busike
(Deschampsietum caespitosae) nalazimo i danas osamljena
drveća poljskog jasena kao ostatak nekadašnje
šume poljskog jasena.


U šumi poljskog jasena u sloju drveća dominantan
je poljski jasen, a znatno manje hrast lužnjak i crna joha.
Na lok. 551 blizu sela Bolč uz česmu je uski pojas
šume poljskog jasena s kasnim drijemovcem, u kojoj je
zastupljen poljski jasen oko 84%. Hrast lužnjak je zastupljen
rubno s oko 6%.


Na lokalitetu šume poljskog jasena br. 558 kod
mjesta Lupoglav uz vodotok Lonju u sloju drveća zastupljen
je poljski jasen oko 63%, a hrast lužnjak 32%.
U prizemnom rašću koje pokriva 95% površine, uglavnom
je oštra busika. Na tom se lokalitetu jasno uočava
veza između degradirane šume poljskog jasena i hrasta
lužnjaka i močvarne livade oštre busike. Na tom lokalitetu
(Lupoglav) razvijen je i mikroreljef džombi s
dubinom 10-15 cm.


Posebno je interesantna šuma poljskog jasena s crnom
johom koja je u završnoj fazi svojeg razvoja na
lok. 559 kod mjesta Majkovec. Suma se prostire u središnjem,
najnižem dijelu nizimen između mjesta Majkovec
i vodotoka Lonje.


U sloju drveća zastupljen je poljski jasen 71%, crna
joha 24%, a prisutan je rubno s (+) hrast lužnjak.


Prema flornom sastavu i razvoju tipičan je lok. 569
kod Poljanskog luga, gdje se nakon odvodnje staništa
visokih šaševa (Magnocaricion) pojavljuje na nekošenom
dijelu podmladak poljskog jasena s 86% i crne johe
s 10%. Hrasta lužnjaka na tom staništu nema. Ovo
stanište nakon odvodnje prije 20 godina pokazuje progresivnu
sukcesiju šume poljskog jasena i početnu
tvorbu mikroreljefa džombi. Na nekim mjestima razlike
u mikroreljefu džombi dosežu i do 15 cm.


Na košenom dijelu lok. 569 tabl. 2. razsvija se zajednica
livadnih šaševa (Caricetum tricostato-vulpinae
H-ić 1930).


Treba istaći da na ovom staništu glinastog površinskog
horizonta nakon iskopanih odvodnih kanala stagnira
na glinastom površinskom horizontu samo izravna
oborinska voda za vrijeme oborinskih maksimuma,
a ljetne suše djeluju na raspucavanje tla (si. 9).


Na ovom području nalazimo dosta šuma u kojima se
uz poljski jasen pojavljuje hrast lužnjak. Po florističkom
sastavu to su prijelazi. Jedan takav prijelaz predstavlja
i lok. 574 šume "Otok" kod Svinjarevca. Šuma
je razvijena na povišenom ali ravnom prudu Česme, koji
je viši i do 1 m od rukava česme koji ga okružuje. Na
tom lokalitetu zastupljen je poljski jasen s 52%, a hrast
lužnjak s 35%. Podmladak poljskog jasena sve se više
širi, dok se podmladak hrasta lužnjaka ne pojavljuje.
Šuma je također u progresivnoj sukcesiji prema šumi
poljskog jasena.


Pedološka svojstva profila tla šume poljskog jasena
na lok. 551, 559, 558, 574 i 569 prikazuje tablica 2.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Tablica 2. Pedološka svojstva tla u šumama poljskog jasena (Fraximus angustifolia) i na prijelazu prema šumi


hrasta lužnjaka (Quercus robur)
Pedological soil properties in European ash (Fraximus angustifolia) forests and their transitions towards Peduncled
oak (Quercus robur) forest




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 45     <-- 45 -->        PDF

V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKI] I SUMA I MOČVARNI! I TRAVNJAKA . Šumarski list br. [1-12, CXX (1996), 487-503
Iz tablice 2 vidljivo je da su pod šumom poljskog jasena
površinski horizonti tla glinasti do teško glinasti. Razlike
postoje ne samo u količini čestica gline <0.002 mm
već i u debljini glinastog površinskog horizonta. To ukazuje
da su čimbenici oglinjavanja u dosadašnjoj pedogenezi
tla imali različit intenzitet i dužinu trajanja.


Kao i na ostalim staništima nizinskih šuma važnu
ulogu ima proces hidrogenizacije, koja se u toj šumi
poljskog jasena sve rijeđe obavlja poplavnom vodom
susjednih vodotoka, a sve češće izravnom oborinskom
vodom koja stagnira na nepropusnom glinastom površinskom
horizontu. U šumi poljskog jasena godišnje
variranje klimatskih prilika je izrazitije pa se pojavljuju
veće razlike između vlažnih i suhih razdoblja nego u
šumi zatvorenije krošnje hrasta lužnjaka.


Promjenjivost kontinentalne klime jače se ispoljava
na tlo preko prozirnih krošnji poljskog jasena. Isto tako
šuma poljskog jasena prema istraživanjima u bazenu
Spačve, koje navodi Ra uš (1987), daje za oko 28%
godišnje manju masu listinca i grančica koje pokriva tlo
od šume hrasta lužnjaka.


Sve su to razlozi da se u šumama poljskog jasena
pojavljuje više prizemnog rašća koje podnosi izmjenu


prekomjernog navlaživanja obično u proljeće i prekomjernog
isušivanja u ljetu. Među tim biljnim vrstama
posebno se ističe oštra busika.


Svi ti florni i klimatski čimbenici staništa koji djeluju
na odgovarajućoj prethodnoj diferencijaciji mehaničkog
sastava aluvijalnih geoloških sedimenata potiču
tvorbu glinastih čestica tla (oglinjavanje) u površinskom
horizontu. Taj proces utječe s vremenom i na regresijski
razvoj šuma poljskog jasena, a praćenje ponegdje
početnim razvojem tla s mikroreljefom džombi.


Prema tome, mikroreljef tla džombi, čiju je genezu
na močvarnim livadama opisao Gračan in (1941), ima
pravo ishodište u manje-više teško glinastom horizontu
tla šuma poljskog jasena kao i na odvodnjenim staništima
visokih šaševa (Magnocaricion). Budući daje takvo
stanište sve više i isključivo pod utjecajem oborinske
vode započinju istovremeno i procesi zakiseljavanja
površinskog glinastog horizonta i ispiranje karbonata.


Zbog toga su u šumama poljskog jasena površinski
horizonti do 15 cm dubine jako kisele i kisele reakcije
(pH), a na dubini 50-70 cm počinje obično neutralna
reakcija koja većom dubinom prelazi u slabo alkaličnu
reakciju.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 46     <-- 46 -->        PDF

V. Ivanck: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNU I TRAVNJAKA ... Šumarski list br. 11 -12. CXX (1996), 487-503
Taj intenzitet površinskog zakiseljavanja i ispiranja
karbonata također ovisi o odnosima vlaženja tla između
oborinske, podzemne i poplavne vode vodotoka, te procesima
razgradnje organskog kompleksa.


Količine humusa i ukupnog dušika na ovim lokalitetima
se razlikuju. Pokazuje se izvjesna ovisnost između
količine čestica gline <0.002 mm i % humusa (Graf. 2).


Opskrbljenost fiziološki aktivnim fosforom (P205)
je slaba, a kalijem (K20) osrednja.


Mnoga staništa šuma poljskog jasena i crne johe u
posljednjih 100 i više godina najčešće su pretvarana u
močvarne livade, a nakon detaljne odvodnje i u oranice.


Da su ove šume crne johe i poljskog jasena zauzimale
velike površine u prošlosti, potvrđuju nam i veći
livadni i oranični kompleksi uz vodotoke Lonje, Crneca
i Glogovnice, koji nose nazive Jasenovac, Senkovica,
Jalševlje itd.


Sume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) nalaze
se u južnom i jugozapadnom dijelu tog područja. To su
pretežno povišeniji priobalni ili priterasni dijelovi, te
prudovi i terase aluvijalnih mnanosa meandriranih vodotoka
Glogovnice, Lonje, osobito Česme i njihovih
pritoka.


Staništa hrasta lužnjaka imaju bolju vertikalnu dreniranost
i odvodnju površinskih voda od staništa šuma
crne johe i poljskog jasena, te močvarnih travnjaka.


Šumu hrasta lužnjaka poznatu pod nazivom Slavonska
šuma opisao je hrvatski književnik Josip Kozarac u
svojim djelima kao šumu s velebnim hrastovima sa
sivkastom korom izrovanom ravnim brazdama koje teku
duž cijelog i do 20 m visokog stabla sa snažnom širokom
krošnjom. Gdje je tlo malo vlažnije pojavljuje se
jasen sa sitno naboranom korom, a na vrhu mu je prozirna
krošnja.


Slika 6. Prorijeđena šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L..) s lelujavim
šašom (Carex brizoides L.) u proljeće (Bolčanski Lug)
Foto: V. Ivanek


U zajednicama šume hrasta lužnjaka nalazimo u sloju
drveća najviše hrast lužnjak (Quercus robur L.), a
manje grab (Carpinus betulus L.) i poljski jasen (Fraxiiius
angustifolia Vahl.) i drugo drveće.


Na lok. 550 (Bolčanski lug), hrast lužnjak (Quercus
robur L.) zauzima 91%, grab (Carpinus betulus) 7%, a
ostalo drveće 2%(sl. 6).


Prizemno rašćeje zbog sjene u krošnji i debelog sloja
listinca slabo razvijeno, tek na 10% površine. Na
mjestima prorijeđene šume pojavljuje se pretežno
lelujavi šaš (Carex brizoides L.) o do 100% uz rijetku
pojavu bujadi (si. 7). Starost hrasta lužnjaka je oko 85
godina.


Slika 7. Lelujavi šaš (Carex brizoides L.) i bujad(Pteridium nquilinum L.) u


prorijeđenoj šumi hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u proljeće


(Bolčanski Lug)


Foto: V. Ivanek


Na lokalitetu šume hrasta lužnjaka šume "Šikava"
br. 549 kod Cirkvene, u sloju drveća hrast lužnjak (Quercus
robur L.) zauzina 93%, a obični grab (Carpinus betulus)
oko 5%. Ispod drveća je debeli listinac i nema
prizemnog rašća, jer su krošnje tako gusto zatvorene da
ne postoje značajniji uvjeti za razvoj prizemnog rašća.


Šuma ovog lokaliteta stara je oko 120 godina, a stanište
je manje vlažno nego na lok. 550.


Na priobalnom dijelu uz vodotok Velika kod Hrsova
na lok. 547 nalazimo šumu hrasta lužnjaka s prijelazom
prema šumi poljskog jasena. Hrast lužnjak je zastupljen
65%, a poljski jasen 25%.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 47     <-- 47 -->        PDF

V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA ... Šumarski list br. 11 - 12, CXX (1996), 487-503
Pedološka svojstva profila tla pod šumama hrasta lužnjaka na lok. 550, 549 i 547 prikazuje tablica 3.
Tablica 3. Pedološka svojstva tla u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur)
Table 3 Pedological soil properties in the forest of Peduncled oak (Quercus robur)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 48     <-- 48 -->        PDF

V.Ivanck: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA. Šumarski list br. 11-12, CXX (1996). 487-503


Iz tablice je vidljivo daje tlo na lok. 550 i 549 ilovaste
teksture, a na lok. 547 izražena je glinovitost.


Reakcija (pH) tla je kisela, a na lok. 549 jako kisela.
S povećanjem dubine profila, reakcija (pH) tla prelazi u
slabo alkaličnu. Veće razlike u reakciji (pH) tla dubinom
profila su na lok. 549 koji je na povišenijoj terasi
starijeg aluvija, isključivo pod utjecajem oborinskih
voda. Razlike u količini humusa i ukupnog dušika nisu
velike. Veće su razlike u količini fiziološki aktivnog
fosfora na lok. 547 koji predstavlja mladu šumu.


Usporedimo li ovo tlo s tlom pod šumama poljskog
jasena vidi se da je najveća razlika u teksturi tla pa se
može zaključiti da na tipičnim ilovastim tlima šume
hrasta lužnjaka čistih sastojina postoji znatno veća propusnost
tla i mogućnost korištenja podzemne vode
kapilarnim dizanjem.


Prijelaz šume hrasta lužnjaka prema šumi poljskog
jasena prikazuje lok. 547. U čitavom profilu tlo je glinastije
od tla tipičnih šuma hrasta lužnjaka, a mlađi lužnjaci
u ovoj šumi slabije su vitalnosti.


Sume hrasta lužnjaka u gospodarskom pogledu
predstavljaju svojom kvalitetom stabala posebnu vrijednost.
U ekološkom pogledu ove šume čuvaju svojom
gustom krošnjom i debelim slojem listinca povoljna fizikalna
svojstva tla, a time i njegovu dobru efektivnu
plodnost.


Prorjedivanje drveća u tim šumama omogućuje veći
globalni utjecaj varijabilne kontinentalne klime i veći
porast prizemnog rašća, a time se potiču i procesi hidrogenizacije
tla koji su tipični na otvorenijim staništima
šuma poljskog jasena.


Ekološki odnos između svojstava tla i zastupljenosti drveća u ekosustavu nizinskih šuma


Ecological relationships between soil properties and tree presence in lowland forest ecosystem


Reprezentativni prikaz tih odnosa između florističkog
sastava drveća i svojstva tla nizinskih šuma na
dubini 25-30 cm prikazuje tablica 4, a grafički prikaz
korelacije i regresije koje prikazuje graf. 1. i 2. jasno
održavaju dimaničnu ekološku ravnotežu između glinovitosti
tla i % zastupljenosti hrasta lužnjaka i poljskog
jasena u ekosustavu nizinskih šuma. One istovremeno
ukazuju na ograničavajuću mogućnost razvoja
hrasta lužnjaka u uvjetima glinastog površinskog hori


zonta tla. Takav glinasti horizont može u oglinjavanju
nastati slijedom prirodne pedogeneze, a može se ubrzati
i primjenom meprikladnih melioracijskih mjera odvodnje.


Na veće oglinjavanje tla utječe i korijenov sustav
prizemnog rašća, što ukazuje na vrlo jaku pozitivnu korelaciju
i regresiju između % čestica tla <0.002 mm i %
humusa na dubini 25-30 cm na staništima šuma hrasta
lužnjaka i poljskog jasena (graf. 2.).


Tablica 4. Ekološki odnos između % zastupljenosti drveća i svojstva tla na dubini 25-30 cm u ekosustavu nizinskih šuma
Ekological relationships between tree presence and soil prosperties at the depth of 25-30 cm in lowland forest ecosystem


Lokalitet Udio drveća u % Svojstva tla- S oil properties
Locality Part of trees in % % česAlnus
Fraxi-Quer-Ostalo tica pH u Humus
Blizina Broj glutinus
cus drveće tla
mjesta Numnosa
angurobur
Other <0,002 H2 0 1MKC1 u %
Settlement ber stitrees
mm
proximity folia Soil
particles
Kabal 553 98 --2 24,85 5,63 4,55 5,23
Rad. Dol 526 94 --6 15,20 6,98 5,60 1,01
Bolč 551 1 84 6 9 44,75 6,62 5,57 2,23
Majkovac 559 24 71 + 5 69,30 6,28 5,18 4,52
Lupoglav 558 -63 32 5 48,55 5,83 4,76 3,12
Svinjarec 574 -52 35 7 40,85 6,52 4,85 2,47
Polj. Lug 569 10 86 0 4 61,90 5,83 5,08 7,71
Hrsovo 547 -25 65 10 37,75 6,42 4,89 1,85
Bole 550 -0 91 9 22,40 5,80 4,10 1,23
Cirkvena 549 -0 93 7 25,30 6,26 4,93 1,20
Hrsovo 547 -25 65 10 37,75 6,42 4,89 1,85




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 49     <-- 49 -->        PDF

V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA . Šumarski list br. 11-12, CXX (1996). 4X7-503
Graf. 2. Korelacije i regresije između % čestica tla < 0,002 mm i % humusa
na dubini tla 25-30 cm u ekosustavu nizinskih šuma hrasta lužnjaka
(Quercus robur) i poljskogjasena (Fraxinus angustifolia)


Graph. 2. Correlations and regressions between % of soil particles < 0,002
mm and % of humus at the depth of 25-30 cm in lowland forest
ecosystem of British oak (Quercus robur) and European ash
(Fraxinus angustifolia)


Sličnu korelacijsku povezanost utvrdio je Ivanek
(1994) između glinovitosti i % humusa u tlu i na močvarnim
i dolinskim travnjacima na dubini tla 0-15 cm.


Ovi rezultati jasno ukazuju na složene i dinamične
ekološke odnose i procese progresije i regresije u razvoju
pojedinih zajednica i njihovog tla u ekosustavu
nizinskih travnjaka koji su vezani na promjenu teksture
tla.


Diskusija Discusion


Intenzivniji razvoj ekosustava šuma pa i prašuma,
započeo je u ovim krajevima krajem pleistocena u postglacijalu,
kada su klimatske prilike postale slične današnjima.


Nizinske šume razvijale su se pretežno na podlozi
tla koje se stvaralo na aluvijalnim nanosima susjednih


vodotoka i koje su činile na ovom području čestice pijeska,
sitnog pijeska, praha i gline. Njihovim nejednakim
taloženjem oko matice meandriranih vodotoka i
njegovih rukava stvarale su se depresije, niži dijelovi
nizina te uzdugnuti priterasni, priobalni dijelovi nizina i
prudovi. Na oko male razlike u reljefu i nadmorskoj visini
utjecale su na preraspodjelu oborinske vode, trajanja
poplavne vode, dubini i kapilarno uzdizanje podzemne
vode, razvoj i rajonizaciju biljnog pokrova, kao i
na druge čimbenike tvorbe tla.


Usporedna pedogeneza tla i tazvitak spontanog biljnog
pokrova nizinskih šuma, močvara i travnjaka dovela
je do jake ekološke povezanosti svojstava tla i florističkog
sastava biljnog pokrova.


Od mnogih svojstava tla u odnosu na biljni pokrov
koja su se utvrđivala u ovom raduje tekstura tla, reakcija
(pH) tla, % humusa i biljna hraniva.


Tekstura tla je najvažnije fizikalno svojstvo po kojem
se uz razlike u navlaživanju razlikuje stanište poljskog
jasena od staništa crne johe, a osobito hrasta lužnjaka.


Teško glinasti površinski horizont u šumama poljskogjasena
ima debljinu i do 100 cm. Šro je tanji ili ga
nema, takvo se stanište prikladnije i za razvoj hrasta
lužnjaka. Sve veća debljina površinskog glinastog horizonta
je u pozitivnoj korelaciji s vremenskom dužinom
procesa oglinjavanja, koji se obijao u uvjetima
takvog biljnog pokrova koji je podnosio izmjenično
prekomjerno navlaživanje tla i prekomjerno isušivanje
za vrijeme suhog ljeta. Ekološki uvjeti na takvim staništima
pogodovali su u početku progresijskom razvoju
šuma poljskogjasena, obično do onog momenta kada je
takvo stanište plavilo povremeno poplavna voda sa
strane vodotoka. Sprečavanjem poplava sa strane susjednih
vodotoka odvodnjom, ova staništa primaju uglavnom
izravnu vodu oborina. Kapilarno dizanje donje vode
sve je sporije stoje glinasti ji površinski horizont deblji.
Zbog toga i progresivni sve deblji glinasti površinski
horizont potiče konačno i regresijski razvoj poljskogjasena
i sve veću pojavu oštre busike i drugih biljaka
u prizemnom rašću koje podnosi promjenjive klimatske
prilike prekomjernog vlaženja tla, obično u proljeće
i jesen, i prekomjernog sušenja tla u ljeto.


Ovako različita hidrogenizacija površinskog horizonta
tla potiče uz tvorbu ne samo glinastog površinskog
horizonta, već i pedogenezu tla s mikroreljefom
džombi, koja tako započinje u spontanom ekosustavu
nizinskih šuma, uglavnom poljskogjasena. To dokazuju
i džombaste livade koje imaju naziv Jasenovac.


Mehanizam tvorbe tla s mikroreljefom džombi temelji
se na svojstvu bubrenja i kontrakcije glinastih čestica
tla, što dovodi do raspucavanja tla na onim mjestima
koja ne povezuje zbijeni bus oštre busike pa ostaje
taj dio tla izdignut.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 50     <-- 50 -->        PDF

V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA... Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503
Treba istaći da se tvorba tla s mikroreljefom džombi
na močvarnim livadama koja su nastala na staništima
šuma poljskog jasena nastavlja još intenzivnije, pa se
pojavljuju i veće razlike između vrha džombi i dna
jaružice i do 35 cm (Ivanek, 1978, 1979, 1982, 1989). U
šumama poljskog jasena te su razlike manje.


Glinasta tekstura površinskog horizonta tla nizinskih
šuma, močvara i travnjaka umanjuje efektivnu
plodnost tla koju ne može znatnije popraviti ni primjena
melioracijskih mjera odvodnje (si.).


U reakciji (pH) tla nema značajnijih razlika kao u
mehaničkom sastavu tla. Površinski horizonti tla u nizinskim
šumama su najkiseliji, a dubinom se kiselost
smanjuje. Razlike u reakciji (pH) tla između površine
tla dubine 0-15 cm i dubine 100-105, odnosno 145-150
cm su ipak različite. Čini se da su te razlike specifičnost
svakog lokaliteta i odnosa vlaženja tla oborinskom, poplavnom
ili podzemnom vodom na različitim aluvijalnim
geološkim supstratima.


Treba napomenuti da su 1 v a n e k i sur. (1991) utvrdili
godišnji težinski prosjek reakcije (pH) oborinske
vode u Križevcima 5.38, a pH vode vodotoka u gornjem
toku je u rasponu 7.90 do 8.12 s prosjekom 8.03.
Donje vode prema reakciji (pH) tla u nizinskim šumama
uglavnom su neutralne do slabo alkalične reakcije.


Ipak treba istaći da je utvrđena najniža pH vrijednost
tla u površinskom horizontu u šumi hrasta lužnjaka
lok. 549. Ona iznosi u H20 5.32, a u IM KCl-u 4.01 i
najviše se približila niskoj pH vrijednosti acidofilnih
šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena, koje nalazimo
na povišenim terasama, brežuljcima i bregovima ovog
područja.


Humus je također vrlo značajan pokazatelj svojstva
staništa i biljnog pokrova, ali nije tako postojan na
antropogene utjecaje kao tekstura tla. Obično melioracijske
mjere odvodnje potiču i mineralizaciju organske
tvari i time se smanjuje % humusa. Takav je primjer
stanište crne johe na lok. 526 u Radničkom dolu
gdje je količina humusa na dubini 0-15 cm samo 4.85%
dok je na lok. 553 u istoj zajednici 15.75%.


Zbog toga količina humusa i njegov raspored u pedološkom
profilu, u odnosu na biljni pokrov, spada među
pokazatelje progresivnog ili regresivnog smjera razvoja
staništa i njegovog biljnog pokrova u zajednicama
ekosustava nizinskih šuma, ali i močvarnih travnjaka.
U velikoj mjeri ovisi o antropogenih utjecajima.


Biljni pokrov nizinskih šuma i močvarnih travnjaka
koji ih okružuju, pokazuje u odnosu na navedena
svojstva tla i antropogeni utjecaj takve korelacijske ovisnosti,
koje omogućuju utvrđivanje svojstva tla na osnovi
poznavanja florističkog sastava biljnih zajednica.
Ipak treba istaći daje taj ekološki odnos jako složen, jer
se u šumama radi o tri sloja biljnog pokrova. To je sloj
drveća, sloj grmlja i sloj prizemnog rašća.


Sloj drveća koji je u ovim ekološkim istraživanjima
uzet u obzir, svojim florističkim sastavom i 60-120 godišnjim
porastom, izgledom, vitalnošću, ocjenom progresijskog
ili regresijskog stadija, odražava najpotpunije
svojstva tla. Udio i botanički sastav grmlja često je
rezultat većeg ili manjeg antropogenog djelovanja na
sloj drveća.


Prizemno rašće obično je najvarljivije u florističkom
sastavu, jer pojedine biljne vrste prizemnog rašća brže
mijenjaju svoju zastupljenost u pojedinim godinama
ovisno o svijetlu, vlažnosti i antropogenom utjecaju.


To su razlozi da smo u ovom radu pozornost posvetili
odnosu između zastupljenosti drveća i svojstava
tla.


U ovim ekološkim istraživanjima nisu birani lokaliteti
samo čistih zajednica već i njihovi prijelazi s ciljem
da se utvrdi sukcesija razvitka tla i biljnog pokrova,
osobito između šuma poljskog jasena i hrasta lužnjaka.
Ti odnosi pokazuju njihovu rasplodnu reakciju i prilagođavanja
na različita svojstva staništa prije 60-120
godina.


Zbog promjena u procesima hidrogenizacije, osobito
nastalim pod radikalnim antropogenim utjecajem
odvodnje, mogu se u biljnim zajednicama nizinskih šuma
ubrzati ponegdje procesi progresije, a još više procesi
regresije u razvoju šumskih zajednica.


Te promjene od prošlosti do danas nastale su najviše
zbog širenja poljoprivrednog proizvodnog prostora,
osobito širenja antropogenih travnjaka koji danas pripadaju
ekstenzivno iskorištavanim zajednicama livadnog
šaša, oštre busike (si. 8, 9). Na nešto povišenijim
staništima nastalo je stanište zajednice krestaca.


Slika. 8. Tratine prvog otkosa livadnih zajednica šaša ( as. Caricetum tricostato-
vulpinae H-ić 1930) i oštre busike (as. Deschampsietum
caespitosae H-ić 1930) nastalih na bivšim staništima crne johe
(Alnus glutinosa Garnt) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia
Vahl) kod Koritne
Foto: V. Ivanek


Ovakva ekološka istraživanja u nizinskim šumama
nastavak su zbog toga dosadašnjih ekoloških istraživa




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 51     <-- 51 -->        PDF

V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA.. Šumarski list br. II 12, CXX (1996), 487-503
njalvaneka(1959, 1972, 1978, 1982, 1989, 1990, 1993)
na prirodnim nizinskim travnjacima koji su u prošlosti
bili pod nizinskim šumama i močvarama. I danas
ta staništa imaju svoje sličnosti, ali i razlike koje su
uvjetovane ne samo antropogenim biljnim pokrovom
travnjačkih biljnih vrsta već i jačim varijabilnim klimatskim
utjecajem na stanište prirodnih travnjaka kojeg
ne štite krošnje drveća i listinac (si. 7, 8 i 9).


Slika. 9. Mikroreljcf tla džombi ispunjen vodom u livadnoj zajednici oštre
busike (as. Deschampsietum caespitosae H-ić 1930.) u proljeće


Foto: V. Ivanek


ZAKLJUČAK


Ekosustav nizinskih šuma sastavljen od zajednica u
tipu crne johe (Alnus glutinosa Garnt), poljskog jasena
(Fraxinus angustifolia Vahl.) i hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.) razvijen je na križevačkom i vrbovečkom području
kao najniži vegetacijski pojas na močvarnim i
pseudoglejnim tlima. Usporedni razvoj tla i biljnog pokrova
u ovom ekosustavu glavni je razlog da floristički
sastav drveća odražava svojstva tla u pedološkim profilima.


Tako je pod šumama poljskog jasena glinasta do
teško glinasta tekstura tla. Pod šumama crne johe nalazimo
najvlažnije tlo s najviše humusa. Pod šumama
hrasta lužnjaka tlo je s najpovoljnijim fizikalnim svojstvima.


Ekološku povezanost između svojstva tla i flornog
sastava drveća u nizinskim šumama potvrđuju i primjeri
vrlo jake pozitivne korelacije između % čestica
tla <0.002 mm na dubini 25-30 cm i % zastupljenosti


LITERATURA


Slika. 10. Raspucani površinski glinasti horizont u odvodnom kanalu (Po-
Ijanski Lug)


Foto: V. Ivanek


Rezultati ovih ekoloških istraživanja nizinskih šuma
mogu poslužiti ne samo inventarizaciji biljnog pokrova
i njihovih svojstva tla već pravilnom programiranju
uzgoja, korištenja i zaštite raznolikosti ekosustava
nizinskih šuma koji je danas najugroženiji s melioracijskim
zahvatima odvodnje (si. 10), a i drugim civilizacijskim
aktivnostima čovjeka s kojima se zagađuje
tlo, voda i zrak.


- Conclusion
poljskog jasena i vrlo jake negativne korelacije između
% čestica tla <0.002 mm na dubini 25-30 cm i % zastupljenosti
hrasta lužnjaka u sastojinama šume.


Vrlo jaka korelacija između % čestica <0.002 mm i
% humusa na dubini 25-30 cm u tlu pod šumama hrasta
lužnjaka i poljskog jasena ukazuje na važnost biljnog
pokrova u oglinjavanju i humizaciji tla.


Rezultati ovih usporednih fitocenoloških i pedoloških,
odnosno ekoloških istraživanja, daju osnovu za
izradu ekološke karte i programiranje pravilnog uzgoja,
korištenja i zaštite tla i biljnog pokrova u ekosustavu
nizinskih šuma, a time ukazuju na veliko značenje ekoloških
istraživanja za održavanje raznovrsnosti biljnog
pokrova i tla.


Istraživanja su također ukazala da je ekosustav
nizinskih šuma, osobito šume crne johe i poljskog jasena
bio glavno ishodište močvarnim travnjacima koji
pripadaju zajednicama šaša i oštre busike.


-References


Anić, M. (1942): Šume, Zemljopis Hrvatske II, str. Ellenberg, H. (1974): Zeigerwort der Gefasspflan539-
558, Zagreb. zen Miteleuropas Acta Geobotanica IX Gottingen




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 52     <-- 52 -->        PDF

V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA ... Šumarski list br. 11 12, CXX (1996), 487-503
Gračanin , M. (1941): Geneza džomba, Poljoprivredna
naučna smotra, Zagreb.
Gračan in, M. (1951): Pedologija III dio, Sistematika
tla, Zagreb.
Horvat, I. (1942): Biljni svijet, Zemljopis Hrvatske,
Zagreb.
Horvat, I. (1950): Šumska zajednice Jugoslavije,
Zagreb.


Horvat, I.Horvatić, S .. Gračanin, M., Torn
ašec, G., Maksić, B., (1950): Priručnik za
tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb.


Horvatić , S. (1955): Vegetacijska karta općine Križevci.
Ivanek , V. (1959): Vegetacijska karta općine Vrbovec.


I v a n e k, V (1978): Prilog metodici ekoloških istraživanja
na prirodnim travnjacima. Polj. znanstvena
smotra 44 (54).


Ivanek , V (1978): Rasprostranjenost mikroreljefa
džombi na staništima prirodnih livadnih zajednica.
Polj. znan. smotra 44 (54).


I v a n e k, V (1978): Mehanički sastav tla i kvaliteta sijena
dolinskih i močvarnih livada i livadnih zajednica.
Polj. znan. smotra 44 (54).


I v a n e k, V (1982): Mikroreljef i mehanički sastav tla
kao pokazatelji poljoprivredne vrijednosti
močvarnih travnjačkih tala. Zemljište i biljka,
Vol. 31, No 1.


Ivanek , V. (1989): Utjecaj mehaničkog sastava tla
(teksture) na botanički sastav, kvalitetu i produktivnost
livade. Poljoprivredna znanstvena smotra.
Vol. 54, br. 3-4.


I v a n e k, V (1990): Utjecaj reakcije (pH) na botanički
sastav, kvalitetu i produktivnost ekosistema nizinskih
livada. Poljoprivredna znanstvena smotra.
Vol. 55, br. 1-2, str. 69-96.


Ivanek, V Marijana Ivanek - Martinčić, Višnja
Soj at, Z. Ž ivičnjak (1991): reakcija (pH)
oborina u korelaciji s količinom oborina i srednjom
dnevnom temperaturom zraka na području
Križevaca, Koprivnice i Varaždina u 1988. godini.
Šumarski list br. 3-5/91, str. 173-192.


I v a n ek, V (1993): Biljni pokrov i staništa Kalničkokriževačke
regije. Znanstveni skup Križevci u
prošlosti i suvremenosti. Križevci 14-16. X
1993. Zbornik u tisku.


Ivanek , V (1995): Metoda ekoloških istraživanja u
´ spontanim i antropogenim ekosustavima. Agronomski
glasnik br. 1-2, str. 13-33, Zagreb.


Klapp , E. (1965): Griinlandvegetation und Standort.
Berlin.
Kovačević.J . (1971): Poljoprivrdna fitocenologija,
Zagreb.


Maksić, B. Š i k ić, M., Pen zor, I., Knežević, M.
(1962): Klimatske i agroklimatske osebine južnog
kalničkog prigorja. Hidrometeorološki zavod
NR Hrvatske, Zagreb.


Mayer , B. (1992): Šumska tla Republike Hrvatske pri
kraju XX. stoljeća. Šume u Hrvatskoj, str. 19-32,
Grafički zavod Hrvatske.


Ožegović , (1955): Geološka karta Kalničke gore
(elaborat).


Prpić , B. (1992): Ekološka i gospodarska vrijednost
šuma u Hrvatskoj. Šume u Hrvatskoj, str. 237262,
Grafički zavod Hrvatske.


Rauš , Đ. (1977): Fitocenološka osnova i vegetacijska
karta šuma, Šumarija Vrbovec.
Rauš,Đ . (1987): Šumarska fitocenologija, Zagreb.


Rauš,Đ., Trinajstić,I.,Vukelić,J. Medvedović
, J. (1992): Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume
u Hrvatskoj, str. 33-78. Grafički zavod Hrvatske,
Zagreb


Š k o r i ć, A. (1990): Postanak i razvoj i sistematika tla.
Zagreb.


Šoštarić-Pisačić, K., Kovačević, J. (1968):
Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost,
Zagreb.


Trinajstić, I., Rauš, Đ., Vukelić, J., Medvedović
, .1. (1992): Vegetacijska karta šumskih
zajednica Hrvatske. Šume u Hrvatskoj, str. 79


80. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb
x x x : Šumsko gospodarstvo "Mojica birta" Bjelovar p.
j . Šumarija Vrbovec odjel 1-24. Osnova gospodarenja
Bolčansko-Žabljački Lug odjel 1-63
važi odi. 1. 1986.
x x x : "Hrvatske. Šume" Uprava šuma Bjelovar. Osnova
gospodarenja Vrbovečke prigorske šume, odjel
1-25, Šumarija Vrbovec, važi od 1. 1. 1991.
xxx
: Ekološko gospodarski tipovi šuma područja Bilogore.
Radovi br. 57, Šumarski institut Jastrebarsko.
Autori D. Cestar, V Hren, B. Kovačević,
J. Martinović, Z. Pelcer, Zagreb,
1983.
xxx :
Ekološko gospodarski tipovi šuma gorja Hrvatskog
Zagorja. Radovi br. 48. Šumarski institut
Jastrebarsko, Autori D. Cestar, V Hren, B.
Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer,
Zagreb, 1982.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 53     <-- 53 -->        PDF

V. [yanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA ...
Summary: The paper presents the results of soil properties analysis in
pedological profiles down to the depth of 150 cm in relation to foristric tree
composition in the forests of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt), European
ash (Fraxinus angustifolia Vahi), Peduncled oak (Quercus robur L.) and their
transitions.


Ecosystem is mainly developed on marsh andpseudogley soils that originated
from Hollocene alluvium closde to lower courses of the rivers Lonja,
Glogovnica, Cesma and their tributary streams.


The moistest soils are in the forest of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt).
Excessive moistening exchanges with land reclamation during summer all the
year round on the soils of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.). These
exchanges of soil moisturewith thw apperance of ground vegetation condition
clay developement in surface soil horizons and initial developement of rugged
microrelief


In the forests of Peduncled oak (Quercus robur L.) the soil is fresh and less
frequently flooded by flood water. Clay and heavy clayey soil texture us under
the forest of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) and predominantly
loam soils under the forest of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt) and
Peduncled oak (Quercus robur L.). By increasing soil depth lighter texture
composition generally appears.


The amount of humus in the soil is the biggest under the forest of black
alder (Alnus glutinosa Gdrnt) and the smallest one under the forest of
Peduncled oak (Quercus robur L.). Soil reaction (pH) varies with the depth of
pedological profile from acid to neutral.


Ecological corelation between pedological soil properties and % of individual.
tree species presence is confirmed by very strong correlation between
% of soil particles < 0.002 mm at the depth of25-30 cm and % of European ash
(Fraxinus angustifolia Vahl.) presence and Peduncled oak (Quercus robur L.)


presence.
Very strong correlation is established between clay soil and % of humus
under the forests of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) and
Peduncled oak (Quercus robur L.).
These ecological incestigations make contribution to more regular programming
of exploitation and protection of lowland forests ecosystem.
Key words: lowland forests, black alder (Alnus glutinosa Gdrnt),
European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.), Peduncled oak (Quercus robur
L.), soil profile properties, ecosystem.


Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 54     <-- 54 -->        PDF

V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA ... Šumarski list br. 11 12, CXX (1996), 487-503
Gračanin , M. (1941): Geneza džomba, Poljoprivredna
naučna smotra, Zagreb.
Gračan in, M. (1951): Pedologija III dio, Sistematika
tla, Zagreb.
Horvat, I. (1942): Biljni svijet, Zemljopis Hrvatske,
Zagreb.
Horvat, I. (1950): Šumska zajednice Jugoslavije,
Zagreb.


Horvat, I.Horvatić, S .. Gračanin, M., Torn
ašec, G., Maksić, B., (1950): Priručnik za
tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb.


Horvatić , S. (1955): Vegetacijska karta općine Križevci.
Ivanek , V. (1959): Vegetacijska karta općine Vrbovec.


I v a n e k, V (1978): Prilog metodici ekoloških istraživanja
na prirodnim travnjacima. Polj. znanstvena
smotra 44 (54).


Ivanek , V (1978): Rasprostranjenost mikroreljefa
džombi na staništima prirodnih livadnih zajednica.
Polj. znan. smotra 44 (54).


I v a n e k, V (1978): Mehanički sastav tla i kvaliteta sijena
dolinskih i močvarnih livada i livadnih zajednica.
Polj. znan. smotra 44 (54).


I v a n e k, V (1982): Mikroreljef i mehanički sastav tla
kao pokazatelji poljoprivredne vrijednosti
močvarnih travnjačkih tala. Zemljište i biljka,
Vol. 31, No 1.


Ivanek , V. (1989): Utjecaj mehaničkog sastava tla
(teksture) na botanički sastav, kvalitetu i produktivnost
livade. Poljoprivredna znanstvena smotra.
Vol. 54, br. 3-4.


I v a n e k, V (1990): Utjecaj reakcije (pH) na botanički
sastav, kvalitetu i produktivnost ekosistema nizinskih
livada. Poljoprivredna znanstvena smotra.
Vol. 55, br. 1-2, str. 69-96.


Ivanek, V Marijana Ivanek - Martinčić, Višnja
Soj at, Z. Ž ivičnjak (1991): reakcija (pH)
oborina u korelaciji s količinom oborina i srednjom
dnevnom temperaturom zraka na području
Križevaca, Koprivnice i Varaždina u 1988. godini.
Šumarski list br. 3-5/91, str. 173-192.


I v a n ek, V (1993): Biljni pokrov i staništa Kalničkokriževačke
regije. Znanstveni skup Križevci u
prošlosti i suvremenosti. Križevci 14-16. X
1993. Zbornik u tisku.


Ivanek , V (1995): Metoda ekoloških istraživanja u
´ spontanim i antropogenim ekosustavima. Agronomski
glasnik br. 1-2, str. 13-33, Zagreb.


Klapp , E. (1965): Griinlandvegetation und Standort.
Berlin.
Kovačević.J . (1971): Poljoprivrdna fitocenologija,
Zagreb.


Maksić, B. Š i k ić, M., Pen zor, I., Knežević, M.
(1962): Klimatske i agroklimatske osebine južnog
kalničkog prigorja. Hidrometeorološki zavod
NR Hrvatske, Zagreb.


Mayer , B. (1992): Šumska tla Republike Hrvatske pri
kraju XX. stoljeća. Šume u Hrvatskoj, str. 19-32,
Grafički zavod Hrvatske.


Ožegović , (1955): Geološka karta Kalničke gore
(elaborat).


Prpić , B. (1992): Ekološka i gospodarska vrijednost
šuma u Hrvatskoj. Šume u Hrvatskoj, str. 237262,
Grafički zavod Hrvatske.


Rauš , Đ. (1977): Fitocenološka osnova i vegetacijska
karta šuma, Šumarija Vrbovec.
Rauš,Đ . (1987): Šumarska fitocenologija, Zagreb.


Rauš,Đ., Trinajstić,I.,Vukelić,J. Medvedović
, J. (1992): Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume
u Hrvatskoj, str. 33-78. Grafički zavod Hrvatske,
Zagreb


Š k o r i ć, A. (1990): Postanak i razvoj i sistematika tla.
Zagreb.


Šoštarić-Pisačić, K., Kovačević, J. (1968):
Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost,
Zagreb.


Trinajstić, I., Rauš, Đ., Vukelić, J., Medvedović
, .1. (1992): Vegetacijska karta šumskih
zajednica Hrvatske. Šume u Hrvatskoj, str. 79


80. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb
x x x : Šumsko gospodarstvo "Mojica birta" Bjelovar p.
j . Šumarija Vrbovec odjel 1-24. Osnova gospodarenja
Bolčansko-Žabljački Lug odjel 1-63
važi odi. 1. 1986.
x x x : "Hrvatske. Šume" Uprava šuma Bjelovar. Osnova
gospodarenja Vrbovečke prigorske šume, odjel
1-25, Šumarija Vrbovec, važi od 1. 1. 1991.
xxx
: Ekološko gospodarski tipovi šuma područja Bilogore.
Radovi br. 57, Šumarski institut Jastrebarsko.
Autori D. Cestar, V Hren, B. Kovačević,
J. Martinović, Z. Pelcer, Zagreb,
1983.
xxx :
Ekološko gospodarski tipovi šuma gorja Hrvatskog
Zagorja. Radovi br. 48. Šumarski institut
Jastrebarsko, Autori D. Cestar, V Hren, B.
Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer,
Zagreb, 1982.

V. [yanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA ...
Summary: The paper presents the results of soil properties analysis in
pedological profiles down to the depth of 150 cm in relation to foristric tree
composition in the forests of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt), European
ash (Fraxinus angustifolia Vahi), Peduncled oak (Quercus robur L.) and their
transitions.


Ecosystem is mainly developed on marsh andpseudogley soils that originated
from Hollocene alluvium closde to lower courses of the rivers Lonja,
Glogovnica, Cesma and their tributary streams.


The moistest soils are in the forest of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt).
Excessive moistening exchanges with land reclamation during summer all the
year round on the soils of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.). These
exchanges of soil moisturewith thw apperance of ground vegetation condition
clay developement in surface soil horizons and initial developement of rugged
microrelief


In the forests of Peduncled oak (Quercus robur L.) the soil is fresh and less
frequently flooded by flood water. Clay and heavy clayey soil texture us under
the forest of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) and predominantly
loam soils under the forest of black alder (Alnus glutinosa Gdrnt) and
Peduncled oak (Quercus robur L.). By increasing soil depth lighter texture
composition generally appears.


The amount of humus in the soil is the biggest under the forest of black
alder (Alnus glutinosa Gdrnt) and the smallest one under the forest of
Peduncled oak (Quercus robur L.). Soil reaction (pH) varies with the depth of
pedological profile from acid to neutral.


Ecological corelation between pedological soil properties and % of individual.
tree species presence is confirmed by very strong correlation between
% of soil particles < 0.002 mm at the depth of 25-30 cm and % of European ash
(Fraxinus angustifolia Vahl.) presence and Peduncled oak (Quercus robur L.) presence.
Very strong correlation is established between clay soil and % of humus
under the forests of European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) and
Peduncled oak (Quercus robur L.).
These ecological incestigations make contribution to more regular programming
of exploitation and protection of lowland forests ecosystem.
Key words: lowland forests, black alder (Alnus glutinosa Gdrnt),
European ash (Fraxinus angustifolia Vahl.), Peduncled oak (Quercus robur
L.), soil profile properties, ecosystem.


Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503