DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 38 <-- 38 --> PDF |
V.Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALAU EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA. Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503 UVOD - Introduction Malo je podataka o istovremenim istraživanjima staništa i biljnog pokrova spontanih ekosustava. Najčešće se odvojeno obavljaju fitocenološka istraživanja i kartiranja od pedoloških istraživanja i kartiranja. Glavni razlog takvog stanja je dosadašnji odvojeni razvoj ovih znanosti s različitim ciljevima i metodama istraživanja. U odvojenom gledanju na tlo i biljni pokrov nije se ni dovoljno posvećivala pozornost razlikama i odnosima između svojstva tla biljnih zajednica ekosustava šuma, travnjaka i obradivih površina. Te ekološke odnose i razlike između svojstva tla, osobito u biljnim zajednicama spontanih ekosustava šuma, mogu najbolje reprezentirati njihovi floristički sastavi, osobito sloja drveća. Glede svojstva tla i okomitu zonaciju, ekosustav šuma dijelimo prema Ani ću (1942) na: a) nizinske šume, b) šume brežuljaka i nižeg gorja, c) šume sredogorja, d) planinske šume i e) visokoplaninske šume. I ova podjela ima kao osnovu ekološka načela koja ukazuju na različitu povezanost staništa i biljnog pokrova. Ekološki odnosi između svojstva staništa i biljnog pokrova u spontanom ekosustavu šuma posebno su značajni jer odražavaju stoljetni i višestoljetnu borbu šumskog drveća za opstanak i međusobno prilagođavanje na određenom staništu. Na te odnose između biljnih vrsta, njihovih zajednica i svojstava staništa ukazuju brojni podaci literature. Tako je Ellenberg (1974) utvrdio za mnoge biljne vrste ekološke indekse (brojeve) za određena svojstva staništa, pomoću kojih se utvrđuju svojstva staništa. Šumski biljni pokrov koji nije bio pod značajnijim antropogenim utjecajima, može svojim botaničkim sastavom biti najbolji pokazatelj svojstva staništa. Upravo to mogu biti glavni razlozi da se suvremena fitocenološka i pedološka istraživanja i kartiranja objedine, kao ekološka istraživanja koja bi utvrđivala ne samo stanja u prirodi, već i bolja saznanja o načinu čuva MATERIJAL I METODE RADA U istraživanju ekoloških odnosa između svojstva tla i florističkog sastava zajednice ekosustava nizinskih šuma primijenjena je ekološka metoda istraživanja koju je objavio I van ek (1978, 1995). Florističko snimanje šumskih biljnih zajednica obavljeno je utvrđivanjem % zastupljenosti pojedinih biljnih vrsta, a posebno u sloju drveća šuma u tipu crne johe (Alnus glutinisa Garni), poljskog jasena (Fraxinus nja prirode i predviđala promjenu biljnog pokrova s promjenom svojstva staništa. Fitocenološka istraživanja biljnih zajednica, facijesa itd, u ekološkim istraživanjima trebala bi biti polazište za pedološka, mikroklimatska i ostala istraživanja staništa. S ovakvim istovremenim fitocenološkim i pedološkim istraživanjima stvarala bi se sigurnija osnova za pravilnija programiranja uzgoja, iskorištavanja i zaštite spontanih ekosustava. S takvim ciljem prikazuju se u ovom radu ekološki odnosi između svojstva tla spontanog biljnog pokrova, osobito njegovog drveća, u ekosustavu nizinskih šuma u tipu zajednica šuma crne johe (Alnus glutinisa Garni), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na križevačkom i vrbovečkom području. Pregledna karta istraživanog područja sjeverozapadne Hrvatske Map of researched Nort-West Croatia region - Material and work methods angustifolia Vahl) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) starih 60-120 godina. Na sredini floristički snimljenog lokaliteta površine 50-200 m2 uzimani su uzorci tla za pedološke analize iz sljedećih dubina: 0-15, 18-22, 2530,45- 50,70-75, 100-105, 120-125 i 145-150 cm. Pedološke analize tla obavljene su u pedološkom laboratoriju Poljoprivrednog instituta Križevci po uobičajenim laboratorijskim metodama. Mehanički sustav |