DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 38     <-- 38 -->        PDF

V.Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALAU EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA. Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503


UVOD - Introduction


Malo je podataka o istovremenim istraživanjima
staništa i biljnog pokrova spontanih ekosustava. Najčešće
se odvojeno obavljaju fitocenološka istraživanja i
kartiranja od pedoloških istraživanja i kartiranja.


Glavni razlog takvog stanja je dosadašnji odvojeni
razvoj ovih znanosti s različitim ciljevima i metodama
istraživanja. U odvojenom gledanju na tlo i biljni pokrov
nije se ni dovoljno posvećivala pozornost razlikama
i odnosima između svojstva tla biljnih zajednica
ekosustava šuma, travnjaka i obradivih površina.


Te ekološke odnose i razlike između svojstva tla, osobito
u biljnim zajednicama spontanih ekosustava šuma,
mogu najbolje reprezentirati njihovi floristički sastavi,
osobito sloja drveća.


Glede svojstva tla i okomitu zonaciju, ekosustav šuma
dijelimo prema Ani ću (1942) na: a) nizinske šume,
b) šume brežuljaka i nižeg gorja, c) šume sredogorja,
d) planinske šume i e) visokoplaninske šume.


I ova podjela ima kao osnovu ekološka načela koja
ukazuju na različitu povezanost staništa i biljnog pokrova.


Ekološki odnosi između svojstva staništa i biljnog
pokrova u spontanom ekosustavu šuma posebno su
značajni jer odražavaju stoljetni i višestoljetnu borbu
šumskog drveća za opstanak i međusobno prilagođavanje
na određenom staništu. Na te odnose između biljnih
vrsta, njihovih zajednica i svojstava staništa ukazuju
brojni podaci literature.


Tako je Ellenberg (1974) utvrdio za mnoge biljne
vrste ekološke indekse (brojeve) za određena svojstva
staništa, pomoću kojih se utvrđuju svojstva staništa.


Šumski biljni pokrov koji nije bio pod značajnijim
antropogenim utjecajima, može svojim botaničkim sastavom
biti najbolji pokazatelj svojstva staništa.


Upravo to mogu biti glavni razlozi da se suvremena
fitocenološka i pedološka istraživanja i kartiranja objedine,
kao ekološka istraživanja koja bi utvrđivala ne samo
stanja u prirodi, već i bolja saznanja o načinu čuva


MATERIJAL I METODE RADA


U istraživanju ekoloških odnosa između svojstva tla
i florističkog sastava zajednice ekosustava nizinskih
šuma primijenjena je ekološka metoda istraživanja koju
je objavio I van ek (1978, 1995).


Florističko snimanje šumskih biljnih zajednica obavljeno
je utvrđivanjem % zastupljenosti pojedinih biljnih
vrsta, a posebno u sloju drveća šuma u tipu crne johe
(Alnus glutinisa Garni), poljskog jasena (Fraxinus


nja prirode i predviđala promjenu biljnog pokrova s
promjenom svojstva staništa.


Fitocenološka istraživanja biljnih zajednica, facijesa
itd, u ekološkim istraživanjima trebala bi biti polazište
za pedološka, mikroklimatska i ostala istraživanja
staništa.


S ovakvim istovremenim fitocenološkim i pedološkim
istraživanjima stvarala bi se sigurnija osnova za
pravilnija programiranja uzgoja, iskorištavanja i zaštite
spontanih ekosustava.


S takvim ciljem prikazuju se u ovom radu ekološki
odnosi između svojstva tla spontanog biljnog pokrova,
osobito njegovog drveća, u ekosustavu nizinskih šuma
u tipu zajednica šuma crne johe (Alnus glutinisa Garni),
poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) i hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) na križevačkom i vrbovečkom
području.


Pregledna karta istraživanog područja sjeverozapadne Hrvatske
Map of researched Nort-West Croatia region


- Material and work methods
angustifolia Vahl) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
starih 60-120 godina. Na sredini floristički snimljenog
lokaliteta površine 50-200 m2 uzimani su uzorci tla za
pedološke analize iz sljedećih dubina: 0-15, 18-22, 2530,45-
50,70-75, 100-105, 120-125 i 145-150 cm.


Pedološke analize tla obavljene su u pedološkom laboratoriju
Poljoprivrednog instituta Križevci po uobičajenim
laboratorijskim metodama. Mehanički sustav