DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 39 <-- 39 --> PDF |
V. lvanck: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA . Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503 tla utvrđivati je pipet metodom s Na pirofosfatom, a reNeka svojstva pedološkog profila tla uspoređivana akcija (pH) u H20 i IM KCl-u elektrometrijskim putem su s % zastupljenosti poljskog jasena (Fraxinus cuigusa staklenom elektrodom. Količina humusa utvrđivana stifolia Vahl) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) metoje metodom po Tjurinu, a količina fiziološki aktivnog dom korelacije i regresije. fosfora i kalija Al-metodom po Egner, Riehm Domingu. EKOLOŠKI ČIMBENICI U EKOSUSTAVU NIZINSKIH SUMA Ecological factors in lowland forests ecosystem Geografski položaj. Područje istraživanja nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, kojeg prikazuje pregledna karta. Područje ograničava na zapadu Lonja, na istoku Velika, na jugu Česma, a na sjeveru Kalničko gorje. Najveće područje pojasa nizinskih šuma nalazi se u širokim nizinama i depresijama južnog i jugozapadnog dijela križevačkog i vrbovečkog područja, koje se razgranjuje u sve uže nizine i doline uz brojne vodotoke, do njihovih izvorišta u Kalničkom gorju. Hidrografske prilike određuju vodotoci koji uglavnom izviru u Kalničkom gorju i teku prema jugu. Najvažniji vodotoci su Lonja na zapadnoj strani, te Česma i Velika na južnoj i istočnoj strani, a između su Glogovnica i Črnec s pritocima. Geološki supstrat. U dalekoj geološkoj prošlosti ovo je područje predstavljalo jugozapadni rubni dio velike Panonske ulegnine, odnosno Panonskog mora (jezera). Tektonska orografska kretanja, osobito u dijelovima križevačkog i vrbovečkog područja koje se nastavlja na Zagrebačku goru na zapadu i na Kalničku goru na sjeveru, stvorila su današnji reljef s brojnim povišenim terasama, pristrancima, brežuljcima i bregovima, između kojih su u južnom i jugozapadnom dijelu ostale široke ulegnine i depresije, koje se uzvodno uz vodotoke sužavaju prema Kalničkom gorju. Vodotoci s pritocima, koji imaju uglavnom izvorište u Kalničkom gorju, stoljećima i milenijima su erozijom donosili u te ulegnine i depresije aluvijalne i deluvijalne nanose, sastavljene od erodirane pleistocenske ilovine, praha, prapora, rhomboida pijeska, abichi lapora i ponegdje bliže izvorištu i šljunka. Tako je nastajala uglavnom aluvijalno karbonatna geološka podloga, osobito oko onih vodotoka koji imaju svoje izvorište u Kalničkom gorju ili prolaze razne karbonatne laporaste slojeve tercijara. Reljef je ravničarski s nadmorskom visinom od 105 do oko 125 m. Prema izvorištu vodotoka u Kalničkom gorju nadmorska visina sve užih dolina je još viša. U tom reljefu nizina i dolina pojavljuju se visinske razlike u mikroreljefu s povišenijim priobalnim dijelom uz vodotok i priterasnim dijelom uz pristranke te prudove. I ove, naoko male razlike u reljefu i mikroreljefu, stvara le su razlike u navlaživanju koje su utjecale na tvorbu različitih varijeteta močvarnih i pseudoglejnih tala i rajonizaciju biljnih zajednica ekosustava nizinskih šuma, močvarnih travnjaka i močvara. Mnoge prvotne karakteristike reljefa i mikroreljefa, u odnosu na korito vodotoka te navlaživanje, promijenjene su posljednjih desetljeća mjerama odvodnje. Klimatske prilike odgovaraju promjenjivom tipu nešto vlažnije umjereno kontinentalne klime. Višegodišnja prosječna temperatura zraka iznosi 9,8"C, a varirala je u pojedinim godinama od 8.5 do 10.0"C. Višegodišnja prosječna količina oborina iznosi 822 mm, a varirala je od 663 do 1200 mm. Ne samo da postoje klimatska variranja između pojedinih godina, već postoje razlike između suhih i vlažnih razdoblja u godini. To nam kao primjer prikazuje i grafički prikaz klime po VValtheru za 1957. i 1958. godinu. KLIMAGRAM PO H. WALTERU KRIŽEVCI 1957. i 1958. godine CLIMATIC DIAGRAM ACCORDING TO II. WALTER 1- ;;: mjeseci sa srednjom minimalnom temperaturom zraka ispod 0°C 1 J months with mean minimal air temperature below 0"C 2. | 1 mjeseci s apsolutnom minimalnom temperaturom zraka ispod ()"(´ months with absolute minimal air temperature below 0"C 3. hod oborina po mjesecima—precipitations per months 4. hod prosječne temperature zraka po mjesecima mean air temp, per months 5. i j vlažni period wet period 6. | | suhi period-dry period 7. srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca je: -8,8°C 1957.;5,8°C 1958. mean air temperature minimum of the coldest monts: -8,8DC 1957.;5,8°C 1958. 8. apsolutni minimum temperature zraka je: -2I,5"C 1957. : -19,5°C 1958. absolute air temperature minimum: -2l.5i:C 1957.; -19,5BC 1958. |