DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 40 <-- 40 --> PDF |
V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUST.W IMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA.. Šumarski list br. 11 -12, CXX (1996). 4X7-503 Područje ekosustava nizinskih šuma pod ovakvim promjenjivim klimatskim prilikama, podvrgnuto je posebno izmjeni prekomjernog navlaživanja i isušivanja tla. Tla nizinskih šuma i močvarnih travnjaka pripadaju skupini močvarnih i pseudoglejnih tala. Prema Mayeru (1992), čine poseban razdjel hidromorfnih tala. Biljni pokrov predstavljaju zajednice nizinskih šuma i močvarnih travnjaka, a u manjoj mjeri obradive površine — oranice. Prema fitocenološkoj karti Rauša (1977) nizinske šume na ovom području čine: šuma crne johe, veza i poljskog jasena (Frangulo- Alnetum glutinosae ultnetosum laevis Rauš 71), šuma crne johe s trušljikom (Frangu\o-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71), šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum Glav. 59), šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horv. 38), šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 38), šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 71), šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s dlakavim šašem (Querco-Carpinetum croaticum caricetosum pilosae Horv. 38). Iz popisa zajednice šuma vidljivo je da je glavno drveće crna joha (Alnus glutinosa Garnt), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.) i hrast lužnjak (Quercus robur L.). Prema fitocenološkoj karti I v a n e k a (1959) uz nizinske šume pojavljuju se zajednice močvarnih livada. Slika 1. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.), vrbe (Salix sp.) i crna joha (Alnus glutinosa Garnt.) na staništu sveze visokih šaševa (Magnocariction W. Koch) u jwesen (Poljanski lug) Foto: V. Ivanek Na najnižim depresijama razvijene su zajednice sveze visokih šaševa (Magnocaricion W. Koch) s prorijeđenim drvećem crne johe i ponegdje poljskog jasena (si. 1). U Bereku (kod Bađinca), pojavljuje se u rakitu (Salix sp.) i crnu johu (Alnus glutinosa Garnt) i ostaci vodene pirevine (Glyceria aquatica) (SI. 2). Slika 2. Rakita (Salix sp.), crna joha (Alnus glutinosa Garnt) uz stanište vodene pirevine (Glyceria aqnatica L.) u proljeće (Bađinec) Foto: V. Ivanek Nešto manje plavljena travnjačka staništa od visokih šaševa i vodene pirevine pripadaju livadnoj zajednici lisičjeg šaša (Caricetum tricostato-vulpinae H-ić 1930) i livadnoj zajednici oštre busike (Deschampsietum caespitosae H-ić 1930), koji se nalaze u njihovoj blizini kao što su vrbe rakita (Salix sp.), crna joha (Alnus glutinosa), poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i drugo bilje (si. 3). Slika 3. Šuma crne johe (Alnus glutinosa Garnt) u proljeće (Kabal) Foto: V. Ivanek Pod utjecajem odvodnje, osobito na povišenijem reljefu, pojavljuje se livadna zajednica krestaca (Bromo- Cynosuretum cristati H-ić 1930) i oranice. Antropogeni utjecaji. U davnini prije naseljavanja čovjeka ovo je područje bilo pod močvarama i nizinskim šumama. Na rubno povišenijim pristrancima i terasama, čovjek je stvarao naselja i širio poljoprivre |