DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 41 <-- 41 --> PDF |
V. (vanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA... Šumarski list br. II 12. CXX (1996), 4X7-503 dni proizvodni prostor s antropogenim ekosustavima, uglavnom travnjaka i oranica. Širenjem antropogenih ekosustava, šume su se sve više udaljavale od naselja, tj. na ona staništa koja nisu bila prikladna za obradu tla. Ta se udaljenost danas najveća kod mjesta Dubrave, najstarijeg većeg naselja ovog područja. Slika 4. Sušenje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahi) uz odvodni kanal (Poljanski Lug) Foto: V. Ivanck Mnoga druga manja mjesta i zaseoci s poljoprivrednim površinama predstavljaju danas rezultat mozaičnog širenja antropogenog ekosustava na račun spontanih ekosustava šuma i močvara. To nam najbolje potvrđuju i nazivi poljoprivrednih površina kao npr. Cret, Berek, Trstenik, Rakitnica itd., čije je porijeklo močvarno travnjačko stanište, ili Jasenovac, Jalševlje, Bukvik, Lušci, Krč, Krčevina, Lug itd, koji ukazuju na šumsko porijeklo. Najveći utjecaj na promjene ekoloških odnosa imaju u posljednjim desetljećima ovog stoljeća regulacije pojedinih vodotoka i melioracijski zahvati odvodnje. Prema postojećim podacima regulacija vodotoka Glogovnica započeta je početkom XX. stoljeća, a posljednjih desetljeća izvedena je i na ostalim vodotocima ovog područja. Mjere odvodnje obavljene su manje-više na većim površinama, koje pripadaju travnjačkim biljnim zajednicama sveze visokih šaševa (Magnocaricion), livadnoj zajednici šaša (Caricetum tricostato-vulpinae) i zajednici oštre busike (Deschampsietum caespitosae). Melioracijske mjere odvodnje obuhvatile su i neka šumska područja koja pripadaju šimama vrba (Salix sp.), crne johe (Alnus glutinosa Garnt) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), a imaju utjecaja na sušenje drveća. (SI. 4). Prema karti Prpić a i sur. (1992) ovo područje u svom najjužnijem graničnom dijelu prema Savi uz srednji i donji tok Lonje, ima oštećenost šumskog drveća 12.6-15%. Sjeverni dijelovi ovog područja do Kalničke gore imaju najmanju oštećenost u Hrvatskoj, ispod 5%. Propadanjem pojedinih vrsta drveća, šuma postaje otvorenija prema klimatskim prilikama, osobito oborinama i svjetlu. Šumsko tlo lako dolazi pod veći utjecaj varijabilnih klimatskih prilika, osobito jačeg vlaženja oborinskom vodom, ali i bržeg isušivanja. Brže se rastvara listinac, a rast grmlja i prizemnog lišća je intenzivniji. Mijenjaju se procesi pedogeneze, naročito u površinskom horizontu, osobito u zoni korijenovog sustava prizemnog rašća. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results Različiti stanišni uvjeti u ovom nizinskom pojasu omogućili su razvoj više šumskih zajednica. Njihove razlike ovise o vrsti drveća, grmlja i prizemnog rašća. U svim tim zajednicama šuma, osnovu čini crna joha (Alnus glutinosa Garnt), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.) i hrast lužnjak (Quercus robur L.). Svojom starošću od 60 do 120 godina i različitom zastupljenošću na istraživanim lokalitetima, najbolje reprezentiraju svojstva pedološkog profila i ekologiju spontanog rasploda. Šuma crne johe (Alnus glutinosa Garnt) Najniže šumske tanjuraste i koritaste depresije reljefa na koje se slijeva i duže stagnira poplavna voda i gdje je podzemna voda plitka, najčešća su staništa šume crne johe. Podzemna voda je u prosijeku na dubini 40-70 cm za vrijeme ljeta ili do same površine u vlažno doba godine. U južnom i jugozapadnom dijelu uz Lonju i Česmu, crnu johu nalazimo u mješavini s visokim šašem (Magnocaricion). Manji areali u vlažnim nizinama obično su |