DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 43 <-- 43 --> PDF |
V. Ivanck: NKKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA ... Šumarski list br. 11-12, CXX (1996). 4X7-503 utjecaja visoke podzemne vode i dužine djelovanja poplavne vode, pojavljuju se, uz procese oglinjavanja površinskog horizonta tla sve više poljski jasen. Slika 5.Kaljužnica (Caltha palustris L.) u djelomično odvodnjenom staništu crne johe (Alnus glutinosa Garnt) u proljeće Foto: V. Ivanek Šuma poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Šumu poljskog jasena nalazimo u nizinama vodotoka Velika, Česma, Glogovnica, Crvec i Lonja. Cesto se pojavljuje fragmentalno na manjim arealima uz močvarne livade oštre busike i livadnog šaša. Na nekim nizinskim livadama, pretežno zajednice oštre busike (Deschampsietum caespitosae) nalazimo i danas osamljena drveća poljskog jasena kao ostatak nekadašnje šume poljskog jasena. U šumi poljskog jasena u sloju drveća dominantan je poljski jasen, a znatno manje hrast lužnjak i crna joha. Na lok. 551 blizu sela Bolč uz česmu je uski pojas šume poljskog jasena s kasnim drijemovcem, u kojoj je zastupljen poljski jasen oko 84%. Hrast lužnjak je zastupljen rubno s oko 6%. Na lokalitetu šume poljskog jasena br. 558 kod mjesta Lupoglav uz vodotok Lonju u sloju drveća zastupljen je poljski jasen oko 63%, a hrast lužnjak 32%. U prizemnom rašću koje pokriva 95% površine, uglavnom je oštra busika. Na tom se lokalitetu jasno uočava veza između degradirane šume poljskog jasena i hrasta lužnjaka i močvarne livade oštre busike. Na tom lokalitetu (Lupoglav) razvijen je i mikroreljef džombi s dubinom 10-15 cm. Posebno je interesantna šuma poljskog jasena s crnom johom koja je u završnoj fazi svojeg razvoja na lok. 559 kod mjesta Majkovec. Suma se prostire u središnjem, najnižem dijelu nizimen između mjesta Majkovec i vodotoka Lonje. U sloju drveća zastupljen je poljski jasen 71%, crna joha 24%, a prisutan je rubno s (+) hrast lužnjak. Prema flornom sastavu i razvoju tipičan je lok. 569 kod Poljanskog luga, gdje se nakon odvodnje staništa visokih šaševa (Magnocaricion) pojavljuje na nekošenom dijelu podmladak poljskog jasena s 86% i crne johe s 10%. Hrasta lužnjaka na tom staništu nema. Ovo stanište nakon odvodnje prije 20 godina pokazuje progresivnu sukcesiju šume poljskog jasena i početnu tvorbu mikroreljefa džombi. Na nekim mjestima razlike u mikroreljefu džombi dosežu i do 15 cm. Na košenom dijelu lok. 569 tabl. 2. razsvija se zajednica livadnih šaševa (Caricetum tricostato-vulpinae H-ić 1930). Treba istaći da na ovom staništu glinastog površinskog horizonta nakon iskopanih odvodnih kanala stagnira na glinastom površinskom horizontu samo izravna oborinska voda za vrijeme oborinskih maksimuma, a ljetne suše djeluju na raspucavanje tla (si. 9). Na ovom području nalazimo dosta šuma u kojima se uz poljski jasen pojavljuje hrast lužnjak. Po florističkom sastavu to su prijelazi. Jedan takav prijelaz predstavlja i lok. 574 šume "Otok" kod Svinjarevca. Šuma je razvijena na povišenom ali ravnom prudu Česme, koji je viši i do 1 m od rukava česme koji ga okružuje. Na tom lokalitetu zastupljen je poljski jasen s 52%, a hrast lužnjak s 35%. Podmladak poljskog jasena sve se više širi, dok se podmladak hrasta lužnjaka ne pojavljuje. Šuma je također u progresivnoj sukcesiji prema šumi poljskog jasena. Pedološka svojstva profila tla šume poljskog jasena na lok. 551, 559, 558, 574 i 569 prikazuje tablica 2. |