DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 48 <-- 48 --> PDF |
V.Ivanck: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH SUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA. Šumarski list br. 11-12, CXX (1996). 487-503 Iz tablice je vidljivo daje tlo na lok. 550 i 549 ilovaste teksture, a na lok. 547 izražena je glinovitost. Reakcija (pH) tla je kisela, a na lok. 549 jako kisela. S povećanjem dubine profila, reakcija (pH) tla prelazi u slabo alkaličnu. Veće razlike u reakciji (pH) tla dubinom profila su na lok. 549 koji je na povišenijoj terasi starijeg aluvija, isključivo pod utjecajem oborinskih voda. Razlike u količini humusa i ukupnog dušika nisu velike. Veće su razlike u količini fiziološki aktivnog fosfora na lok. 547 koji predstavlja mladu šumu. Usporedimo li ovo tlo s tlom pod šumama poljskog jasena vidi se da je najveća razlika u teksturi tla pa se može zaključiti da na tipičnim ilovastim tlima šume hrasta lužnjaka čistih sastojina postoji znatno veća propusnost tla i mogućnost korištenja podzemne vode kapilarnim dizanjem. Prijelaz šume hrasta lužnjaka prema šumi poljskog jasena prikazuje lok. 547. U čitavom profilu tlo je glinastije od tla tipičnih šuma hrasta lužnjaka, a mlađi lužnjaci u ovoj šumi slabije su vitalnosti. Sume hrasta lužnjaka u gospodarskom pogledu predstavljaju svojom kvalitetom stabala posebnu vrijednost. U ekološkom pogledu ove šume čuvaju svojom gustom krošnjom i debelim slojem listinca povoljna fizikalna svojstva tla, a time i njegovu dobru efektivnu plodnost. Prorjedivanje drveća u tim šumama omogućuje veći globalni utjecaj varijabilne kontinentalne klime i veći porast prizemnog rašća, a time se potiču i procesi hidrogenizacije tla koji su tipični na otvorenijim staništima šuma poljskog jasena. Ekološki odnos između svojstava tla i zastupljenosti drveća u ekosustavu nizinskih šuma Ecological relationships between soil properties and tree presence in lowland forest ecosystem Reprezentativni prikaz tih odnosa između florističkog sastava drveća i svojstva tla nizinskih šuma na dubini 25-30 cm prikazuje tablica 4, a grafički prikaz korelacije i regresije koje prikazuje graf. 1. i 2. jasno održavaju dimaničnu ekološku ravnotežu između glinovitosti tla i % zastupljenosti hrasta lužnjaka i poljskog jasena u ekosustavu nizinskih šuma. One istovremeno ukazuju na ograničavajuću mogućnost razvoja hrasta lužnjaka u uvjetima glinastog površinskog hori zonta tla. Takav glinasti horizont može u oglinjavanju nastati slijedom prirodne pedogeneze, a može se ubrzati i primjenom meprikladnih melioracijskih mjera odvodnje. Na veće oglinjavanje tla utječe i korijenov sustav prizemnog rašća, što ukazuje na vrlo jaku pozitivnu korelaciju i regresiju između % čestica tla <0.002 mm i % humusa na dubini 25-30 cm na staništima šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena (graf. 2.). Tablica 4. Ekološki odnos između % zastupljenosti drveća i svojstva tla na dubini 25-30 cm u ekosustavu nizinskih šuma Ekological relationships between tree presence and soil prosperties at the depth of 25-30 cm in lowland forest ecosystem Lokalitet Udio drveća u % Svojstva tla- S oil properties Locality Part of trees in % % česAlnus Fraxi-Quer-Ostalo tica pH u Humus Blizina Broj glutinus cus drveće tla mjesta Numnosa angurobur Other <0,002 H2 0 1MKC1 u % Settlement ber stitrees mm proximity folia Soil particles Kabal 553 98 --2 24,85 5,63 4,55 5,23 Rad. Dol 526 94 --6 15,20 6,98 5,60 1,01 Bolč 551 1 84 6 9 44,75 6,62 5,57 2,23 Majkovac 559 24 71 + 5 69,30 6,28 5,18 4,52 Lupoglav 558 -63 32 5 48,55 5,83 4,76 3,12 Svinjarec 574 -52 35 7 40,85 6,52 4,85 2,47 Polj. Lug 569 10 86 0 4 61,90 5,83 5,08 7,71 Hrsovo 547 -25 65 10 37,75 6,42 4,89 1,85 Bole 550 -0 91 9 22,40 5,80 4,10 1,23 Cirkvena 549 -0 93 7 25,30 6,26 4,93 1,20 Hrsovo 547 -25 65 10 37,75 6,42 4,89 1,85 |