DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 50 <-- 50 --> PDF |
V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA... Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 487-503 Treba istaći da se tvorba tla s mikroreljefom džombi na močvarnim livadama koja su nastala na staništima šuma poljskog jasena nastavlja još intenzivnije, pa se pojavljuju i veće razlike između vrha džombi i dna jaružice i do 35 cm (Ivanek, 1978, 1979, 1982, 1989). U šumama poljskog jasena te su razlike manje. Glinasta tekstura površinskog horizonta tla nizinskih šuma, močvara i travnjaka umanjuje efektivnu plodnost tla koju ne može znatnije popraviti ni primjena melioracijskih mjera odvodnje (si.). U reakciji (pH) tla nema značajnijih razlika kao u mehaničkom sastavu tla. Površinski horizonti tla u nizinskim šumama su najkiseliji, a dubinom se kiselost smanjuje. Razlike u reakciji (pH) tla između površine tla dubine 0-15 cm i dubine 100-105, odnosno 145-150 cm su ipak različite. Čini se da su te razlike specifičnost svakog lokaliteta i odnosa vlaženja tla oborinskom, poplavnom ili podzemnom vodom na različitim aluvijalnim geološkim supstratima. Treba napomenuti da su 1 v a n e k i sur. (1991) utvrdili godišnji težinski prosjek reakcije (pH) oborinske vode u Križevcima 5.38, a pH vode vodotoka u gornjem toku je u rasponu 7.90 do 8.12 s prosjekom 8.03. Donje vode prema reakciji (pH) tla u nizinskim šumama uglavnom su neutralne do slabo alkalične reakcije. Ipak treba istaći da je utvrđena najniža pH vrijednost tla u površinskom horizontu u šumi hrasta lužnjaka lok. 549. Ona iznosi u H20 5.32, a u IM KCl-u 4.01 i najviše se približila niskoj pH vrijednosti acidofilnih šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena, koje nalazimo na povišenim terasama, brežuljcima i bregovima ovog područja. Humus je također vrlo značajan pokazatelj svojstva staništa i biljnog pokrova, ali nije tako postojan na antropogene utjecaje kao tekstura tla. Obično melioracijske mjere odvodnje potiču i mineralizaciju organske tvari i time se smanjuje % humusa. Takav je primjer stanište crne johe na lok. 526 u Radničkom dolu gdje je količina humusa na dubini 0-15 cm samo 4.85% dok je na lok. 553 u istoj zajednici 15.75%. Zbog toga količina humusa i njegov raspored u pedološkom profilu, u odnosu na biljni pokrov, spada među pokazatelje progresivnog ili regresivnog smjera razvoja staništa i njegovog biljnog pokrova u zajednicama ekosustava nizinskih šuma, ali i močvarnih travnjaka. U velikoj mjeri ovisi o antropogenih utjecajima. Biljni pokrov nizinskih šuma i močvarnih travnjaka koji ih okružuju, pokazuje u odnosu na navedena svojstva tla i antropogeni utjecaj takve korelacijske ovisnosti, koje omogućuju utvrđivanje svojstva tla na osnovi poznavanja florističkog sastava biljnih zajednica. Ipak treba istaći daje taj ekološki odnos jako složen, jer se u šumama radi o tri sloja biljnog pokrova. To je sloj drveća, sloj grmlja i sloj prizemnog rašća. Sloj drveća koji je u ovim ekološkim istraživanjima uzet u obzir, svojim florističkim sastavom i 60-120 godišnjim porastom, izgledom, vitalnošću, ocjenom progresijskog ili regresijskog stadija, odražava najpotpunije svojstva tla. Udio i botanički sastav grmlja često je rezultat većeg ili manjeg antropogenog djelovanja na sloj drveća. Prizemno rašće obično je najvarljivije u florističkom sastavu, jer pojedine biljne vrste prizemnog rašća brže mijenjaju svoju zastupljenost u pojedinim godinama ovisno o svijetlu, vlažnosti i antropogenom utjecaju. To su razlozi da smo u ovom radu pozornost posvetili odnosu između zastupljenosti drveća i svojstava tla. U ovim ekološkim istraživanjima nisu birani lokaliteti samo čistih zajednica već i njihovi prijelazi s ciljem da se utvrdi sukcesija razvitka tla i biljnog pokrova, osobito između šuma poljskog jasena i hrasta lužnjaka. Ti odnosi pokazuju njihovu rasplodnu reakciju i prilagođavanja na različita svojstva staništa prije 60-120 godina. Zbog promjena u procesima hidrogenizacije, osobito nastalim pod radikalnim antropogenim utjecajem odvodnje, mogu se u biljnim zajednicama nizinskih šuma ubrzati ponegdje procesi progresije, a još više procesi regresije u razvoju šumskih zajednica. Te promjene od prošlosti do danas nastale su najviše zbog širenja poljoprivrednog proizvodnog prostora, osobito širenja antropogenih travnjaka koji danas pripadaju ekstenzivno iskorištavanim zajednicama livadnog šaša, oštre busike (si. 8, 9). Na nešto povišenijim staništima nastalo je stanište zajednice krestaca. Slika. 8. Tratine prvog otkosa livadnih zajednica šaša ( as. Caricetum tricostato- vulpinae H-ić 1930) i oštre busike (as. Deschampsietum caespitosae H-ić 1930) nastalih na bivšim staništima crne johe (Alnus glutinosa Garnt) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) kod Koritne Foto: V. Ivanek Ovakva ekološka istraživanja u nizinskim šumama nastavak su zbog toga dosadašnjih ekoloških istraživa |