DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 51 <-- 51 --> PDF |
V. Ivanek: NEKA SVOJSTVA TALA U EKOSUSTAVIMA NIZINSKIH ŠUMA I MOČVARNIH TRAVNJAKA.. Šumarski list br. II 12, CXX (1996), 487-503 njalvaneka(1959, 1972, 1978, 1982, 1989, 1990, 1993) na prirodnim nizinskim travnjacima koji su u prošlosti bili pod nizinskim šumama i močvarama. I danas ta staništa imaju svoje sličnosti, ali i razlike koje su uvjetovane ne samo antropogenim biljnim pokrovom travnjačkih biljnih vrsta već i jačim varijabilnim klimatskim utjecajem na stanište prirodnih travnjaka kojeg ne štite krošnje drveća i listinac (si. 7, 8 i 9). Slika. 9. Mikroreljcf tla džombi ispunjen vodom u livadnoj zajednici oštre busike (as. Deschampsietum caespitosae H-ić 1930.) u proljeće Foto: V. Ivanek ZAKLJUČAK Ekosustav nizinskih šuma sastavljen od zajednica u tipu crne johe (Alnus glutinosa Garnt), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) razvijen je na križevačkom i vrbovečkom području kao najniži vegetacijski pojas na močvarnim i pseudoglejnim tlima. Usporedni razvoj tla i biljnog pokrova u ovom ekosustavu glavni je razlog da floristički sastav drveća odražava svojstva tla u pedološkim profilima. Tako je pod šumama poljskog jasena glinasta do teško glinasta tekstura tla. Pod šumama crne johe nalazimo najvlažnije tlo s najviše humusa. Pod šumama hrasta lužnjaka tlo je s najpovoljnijim fizikalnim svojstvima. Ekološku povezanost između svojstva tla i flornog sastava drveća u nizinskim šumama potvrđuju i primjeri vrlo jake pozitivne korelacije između % čestica tla <0.002 mm na dubini 25-30 cm i % zastupljenosti LITERATURA Slika. 10. Raspucani površinski glinasti horizont u odvodnom kanalu (Po- Ijanski Lug) Foto: V. Ivanek Rezultati ovih ekoloških istraživanja nizinskih šuma mogu poslužiti ne samo inventarizaciji biljnog pokrova i njihovih svojstva tla već pravilnom programiranju uzgoja, korištenja i zaštite raznolikosti ekosustava nizinskih šuma koji je danas najugroženiji s melioracijskim zahvatima odvodnje (si. 10), a i drugim civilizacijskim aktivnostima čovjeka s kojima se zagađuje tlo, voda i zrak. - Conclusion poljskog jasena i vrlo jake negativne korelacije između % čestica tla <0.002 mm na dubini 25-30 cm i % zastupljenosti hrasta lužnjaka u sastojinama šume. Vrlo jaka korelacija između % čestica <0.002 mm i % humusa na dubini 25-30 cm u tlu pod šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena ukazuje na važnost biljnog pokrova u oglinjavanju i humizaciji tla. Rezultati ovih usporednih fitocenoloških i pedoloških, odnosno ekoloških istraživanja, daju osnovu za izradu ekološke karte i programiranje pravilnog uzgoja, korištenja i zaštite tla i biljnog pokrova u ekosustavu nizinskih šuma, a time ukazuju na veliko značenje ekoloških istraživanja za održavanje raznovrsnosti biljnog pokrova i tla. Istraživanja su također ukazala da je ekosustav nizinskih šuma, osobito šume crne johe i poljskog jasena bio glavno ishodište močvarnim travnjacima koji pripadaju zajednicama šaša i oštre busike. -References Anić, M. (1942): Šume, Zemljopis Hrvatske II, str. Ellenberg, H. (1974): Zeigerwort der Gefasspflan539- 558, Zagreb. zen Miteleuropas Acta Geobotanica IX Gottingen |