DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 63     <-- 63 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 513-516
UDK630* 156


BELJSKO LOVIŠTE JEDNO OD NAJVRIJEDNIJIH I NAJLJEPŠIH LOVIŠTA U
HRVATSKOJ I EUROPI


THE BELJE HUNTING AREA - PRIZED FOR ITS WORTH AND
BEAUTY IN CROATIA AND ALL EUROPE


Darko GETZ*


Pod svaku cijenu, potrebno je zaštititi integritet lovišta i njegovih zaštićenih
objekata Parka prirode i Posebnog zoološkog rezervata Kopački rit


The integrity of the hunting area and its protected parts -The Nature Park,
and the special zoological reserve of Kopački Rit, should be preserved at any


price.


Prije četiri godine u uvodniku novina "Hrvatske šume"
(br. 7 god. 1992.) napisali smo (citiramo): "Svi oni
koji su na području celjskog lovišta proveli veći dio
svoga radnog vijeka i u njega ugradili svoje znanje i
trud, žele ga u okvirima svoje moći očuvati za budućnost,
predati posuđenu prirodu sinovima i unucima
koji bi trebali nastaviti njegovu opstojnost i u sljedećem
stoljeću. Nažalost mnogi ne prihvaćaju ovo mišljenje,
već traže racionalnost, opravdanost lovstva u okviru šumarstva.
I u ranijim razdobljima bilo je različitih mišljenja
iskoristivosti ovoga prostora i njegovog biljnog
i životinjskog svijeta. Pojedinci su ga htjeli pod svaku
cijenu preobraziti u polja i oranice, fantazirali su o nekoj
"Kaliforniji" s tri žetve godišnje, drugi su ga zamišljali
kao ribnjake neiskazane iskoristivosti, a treći su u
zanosu pokreta topolarstva šezdesetih godina hrastova
(lužnjakova) staništa koristili za uzgoj euro-američkih
topola rasadnika i plantaža. U euforiji topolarstva mnogi
su su tršćaci Kopačkog rita zauvijek izgubljeni, a bili
su, kako je poznato, obitavališta rijetkih i zaštićenih vrsta
vodarica. Jedni su podizali plantaže topola, drugi
gradili tvornice ribljih konzervi, a treći planirali pogone
za proizvodnju guščih pašteta odstreljenih divljih gusaka
s Kopačkog jezera. Poneke ideje koštale su novaca i


novaca i pale u vodu, a druge su, hvala Bogu ostale na
papiru kao projekati i programi razvoja. Sto li nam donosi
budućnost?"


Nažalost naša predviđanja nisu optimistička, pa prognoziramo
da će se Lovište "Belje" naći u vrlo nezavidnoj
situaciji nakon što Republika Hrvatska preuzme
vojno i politički područje Hrvatske Baranje i Podunavlja.
No prije nego što se osvrnemo na problematiku, za
one čitatelje koji se prvi puta susreću s imenom i pojmom
Lovište "Belje", ukratko ćemo opisati njegove lovne
i ekološke značajke koje ga ističu iznad drugih sličnih
lovišta u Europi.


Beljsko lovište nalazi se u sjeveroistočnom dijelu
Republike Hrvatske u Baranji, između 45° 44´ -45° 51´
geografske širine i 18° 44´ - 18° 50´ geografska dužine.
Prema starijim opisima iz literature nalazi se u "kutu"
što ga tvore rijeka Drava i Dunav. Rijeka Drava je južna,
a Dunav istočna granica područja. Zapadna i sjeverozapadna
granica dijelom je cesta Osijek - Bilje, Stara
biljska Drava, nasip "Zmajevac - Kopačevo", Kalondonška
linija i oranice PIK- a "Belje". Ekološki, to je
fluvijalno-močvarna nizina promjenjivog reljefa brojnih
imenovanih i bezimenih kanala, fokova, dunavaca,
bara, "jezera", uzvišenja nazvanih "grede" i si., geohi


* Mr. se. Darko Getz, J. P. "Hrvatske šume", Uprava šuma Osijek