DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 76 <-- 76 --> PDF |
POETIZACIJA PRIRODE 150. obljetnica utemeljenja Hrvatskog šumarskog društva i 120. obljetnica tiskanja glasila "Šumarski list" bio je pravi i veliki povod da se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, u Etnografskom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. listopada 1996. godine pokažu svekolikoj hrvatskoj kulturnoj javnosti svoja umjetnička kiparska i slikarska djela, umjetnici-članovi Hrvatskog šumarskog društva. U nazočnosti brojnih visokih gostiju i ljubitelja likovne umjetnosti predstavljena su na ovoj recentnoj izložbi djela devetnaest slikara i kipara. Svoja su djela izložili: Ratko Banaj, Duško Begović, Pero Beuk, Zdenka Bošnjakovi «;, Mladen Gašpar, Branko Grbac, Tomislav Katavić, Zdenko Krulić, Andrija Kusanić, Damir Pavelić, Ferdinand Petrović, Karlo Posavec, Ivan Puškar, Josip Simić, Davorin Vidas i Josip Zagar. Svi su oni djelatnici u hrvatskim šumarijama od Vrbanje, Vinkovaca, Našica, Koprivnice, Gospića, Delnica, Karlovca do Zagreba. (D. Vidas - Exportdrvo). Radili su ili rade kao inženjeri, šumarski tehničari, lugari i umjetnost im nije struka, ali jest velika ljubav i poticaj da svojim umjetničkim djelima prenesu djelić svoje ljubavi prema Prirodi i Čovjeku. Kipar Ratko Banaj u skulpturama manjih dimenzija, u vlaknastom tkivu lipe, oporom i trajnom hrastu i intrigantnom bršljanu naglašava prirodnu boju i strukturu drva,, stilizira volumen i obline ženskoga tijela, profinjenom modelacijom volumena autor postiže arhaičnu ljepotu, monumentalnost i intimizam, poetizirajući Ženu. Slikara Duška Begovića trajno nadahnjuje nepregledna, bogata i plodna slavonska ravnica, divotni hra stici, vrbici, močvare i Sava. Romantičarskim zanosom prenosi na svoja slikarska platna i prašnjavi i sipki pastel impresije šokačkog, slavonskog krajobraza. Pero Beuk također je pjesnik slavonskog krajolika. Njegovi impresionistički pejzaži, posebice motivi šume u različita godišnja doba, omiljeni motivi jelena i košuta rađeni su toplim i dojmljivim koloritom. Ovaj slikar ostaje prepoznatljiv i nostalgičan u oživljavanju stare Slavonije iz vremena Josipa i Ivana Kozarca ali i iskusan slikar današnje Slavonije. Zdenka Bošnjaković istaknuti je i dugogodišnji član Brodskog likovnog kruga. Usavršavajući se u crtačko- slikarskoj školi pokojnog prof. Krunoslava Kerna, potvrdila se kao uspješan akvarelist. Vješto "razbija" kompoziciju na geometrizirane i ritmizirane cjeline. Cvijeće je njen omiljeni motiv. Sublimirajući doživljaje prirode, zadivljena je bojom i formom perunike, zvončića, cvijeća svih vrsta i oblika. Njeno je slikarstvo lirski razigrano, ritmično, toplo i puno svjetlosti. Mladen Gašpar majstor je impresionističkog pejzaža. Bogatom slikarskom paletom, u okvirima poetizacije stvarnosti, prenosi na platno svoj doživljaj jutra u šumama Gorskog kotara.Stvarni lokaliteti djeluju na njegovim uljima kao poetske slike umjetnikovih jutarnjih stanja. Kompozicije su skladne, a vješto stupnjevanje intenziteta boje, tipični sfumato, otkriva nam rafinirana promatrača i lirika. Krajobrazi Gorskog kotara i životinjski svijet nadahnjuju i Branka Grpca. Omiljena mu je tehnika akvarel. Njegov "Tetrijeb" poziva nas da i sami zapažamo i očuvamo ljepotu naših šuma, biljnog i životinjskog svijeta. Tomislav Katavić u glogu kleše "Krista" a u bukovu drvetu ili dudu rezbari svoje bogato modelirane preslice. Naše tradicionalno drvorezbarstvo nadahnulo je kipara-drvorezbara da izradi bogato ukrašene preslice prekrasnim plitkim reljefom. Zdenko Krulić izražava se u različitim slikarskim i grafičkim tehnikama ali je pozornost privukao svojim minucioznim crtežima, pravim studijama krošnje hrasta, barskih panjeva ili jasena. Crtežje bogat u detalju, a odnosi bjeljina i tamnina dovedeni su do prave virtuoznosti i bogatog grafizma. Andrija Kusanić potvrdio se na niz recentnih izložaba prvenstveno kao kipar. Kipove izrađuje od gotovo pougljenjenog drva koje pronalazi na dnu Kupe. Umjetnika zamina volumen, napeta forma bez individualnih karakterizacija. U vrijeme najtežih razaranja Karlovca tijekom Domovinskog rata umjetnik crnom kredom na kartonu ili u boji stvara impresivan ciklus, ne samo kao "dokument već i način izražavanja osjećaja" (Nikola Perić). Kako naglašava likovni kritičar Petar Skutari: "I na njegovim skulpturama kao i na slikama prisutna je bol, patnja i krik". |