DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 79 <-- 79 --> PDF |
U četvrtom poglavlju prikazan je vremenski razvoj šumskih ekosustava. Pokretačka snaga razvojne dinamike su pozitivne interakcije (simbioza, probiotički odnosi, pozitivne socijalne interakcije), negativne interakcije (oponencija, alelopatija, konkurencija) i indiferentni odnos ili tolerancija. U poglavlju o kratkoročnim i srednjoročnim promjenama u šumi prikazane su biljke i drugi organizmi kao proizvođači biomase (producenti), organizmi koji se hrane biljkama i životinjama (konzumenti), koji usitnjavaju i drobe biljke (destruenti) i oni koji zatvaraju kruženje materije mineraliziranjem i humificiranjem (reducenti), proces kruženja materije i protoka energije, balans i nestabilnost funkcionalnih područja. Jedan od naslova ima naziv "Vernetzung", što se može prevesti kao "premreženost", "premreženje". To je jedan od novijih stručnih izraza u ekološkoj terminologiji, a odnosi se na međusobnu povezanost članova neke životne zajednice, najčešće u obliku trofičnih lanaca, koji stvaraju gušću ili rijeđu mrežu međusobnih odnosa. Naš izraz "premreženost" nije u ekologiji uobičajen, ali se ipak može prihvatiti, jer glagol "premrežiti" postoji u hrvatskom jeziku (npr. u poslovici "Da nema vjetrova pauci bi nebo premrežili"). U potpoglavlju o dugoročnim promjenama u šumi prikazuju se uvjeti za dinamiku sukcesije, s primjerima za oblike varijabilnosti, fazne promjene i sukcesije u gospodarskim šumama i prašumama, smetnje i zapreke razvoju šumskih ekosustava, njihovo starenje, propadanje i ponovno rađanje. Opširno se raspravlja o pojmu i sadržaju često upotrebljavanih izraza "stabilnost ekosustava", "ekološka stabilnost" i "biološka ravnoteža", a "elastičnost ekosustava" (rijeđi izraz) definira se kao sposobnost ekosustava da na posljedice neke poremetnje reagira tako da se opet vrati u prvotno, izbalansirano stanje. U zaključku je autor pokušao prikazati mnogostrukost dinamičnih procesa u šumi pomoću koncepta multivarijabilne sukcesijske dinamike, što je u shematiziranom obliku i grafički prikazao. Na kraju knjige nalazi se stvarno kazalo, a izvanredno bogata literatura sadržajno je raspoređena uz odgovarajuća poglavlja. Ekologija šuma H. J. Ott a jedan je od najnovijih udžbenika i priručnika napisan na osnovi općih ekoloških načela, koncepata i suvremenih dostignuća na tom polju šumarske znanosti. U to se čitatelj može uvjeriti već i letimičnim prelistavanjem knjige. Budući da još ne postoji djelo sličnog sadržaja na našem jeziku. Ona ga bar djelomično može nadomjestiti i biti od velike koristi u prvom redu našim šumarskim znanstvenicima, bez obzira na njihovu užu specijalnost, stručnjacima u praksi, studentima i svima onima koji žele bolje upoznati šumu kao ekosustav. 1. Mikloš HRVATSKI ŠUMARSKI ŽIVOTOPISNI LEKSIKON, ZAGREB 1996. Dana 26.lipnja 1996. godine u Zagrebu predstavljena je prva knjiga HRVATSKOG ŠUMARSKOG BIOGRAFSKOG LEKSIKONA (biografski leksikon). Izdavač je tvrtka TUTIS LEKSIKA d.o.o. Prof. dr. Josipa Biskupa. Prof. B i skup je i pokretač, te kako je zapisano u knjizi, glavni urednik. Međutim prof. Biskup je zapravo autor ovog leksikona sa zadaćom da se prikažu svi šumari koji su svršili Šumarsku akademiju u Zagrebu, Šumarski fakultet u Zagrebu i u Zemunu (Beogradu) te na visokim šumarskim školama u inozemstvu, a radili su u hrvatskom šumarstvu. Za šumarske inženjere drvno-industrijskog smjera predviđena je posebna knjiga. Prof. B i š kup je i autor pretežnog broja biografija, jer su u knjizi imenovani i šumarski stručnjaci tek kasnije uključeni u rad. Leksikon je pred gotovo punom dvoranom Europskog doma, a to će reći pred oko 140 nazočnih, predstavio akademik Dušan K1 e p a c, naglasivši da se "glavni urednik prihvatio golemog, teškog posla, jer je šumarska struka vrlo stara (te), daje za šumarsku struku učinio veliku stvar i zavređuje čestitke struke." Na kraju je poželio, da "knjiga bude u svakoj šumariji na vidnom mjestu". Poslije govora akademika Klepca, prof. Biskup, kao glavni urednik, izložio je tijek nastajanja Leksikona i načela na temelju kojih je počeo s radom. To su: da u leksikon ulaze svi šumarski stručnjaci zagrebačke Šumarske akademije i Šumarskog fakulteta; da se od živih zamoli autobiografije, time da će se tekst u cijelosti prihvatiti i uvrstiti u Leksikon: da šumari inženjeri drvno-industrijskog smjera u- laze u posebnu, šestu knjigu. Na Leksikon se osvrnulo i više nazočnih, koji su ga posebno pohvalili (Prof. dr. Rudolf S a b a d i) do prigovora, da se već i samim prelistavanjem uočavaju nedosljednosti, kao npr. da je unesen prof. Figurić, a nije prof. Badun. Jedan govornik smatra da je Uredništvo moglo, a gdjekada i trebalo, intervenirati u nekim autobiografskim tekstovima. Ova prva knjiga Leksikona na 350 stranica obuhvatila je biografije šumara od slova A do slova F uključivo. Veći broj stranica sadrži biografiju odnosnog autora, većinom profesora. Uz Proslov Uredništva (i na engleskom jeziku) na kraju knjige je kazalo imena koje olakšava pronalaženje teksta pojedinog životopisa. |