DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 81     <-- 81 -->        PDF

bno obrađene imovne općine te zemljišne zajednice i
konačno u Pregledu povijesti hrvatskih šuma i šumarstva
O. Piškorića -J. Vukelića. O prikazima o
pojedinačnim povijesnim temama obrađenim u Šumarskom
listu u njegovom prvom stogodištu može se saznati
iz Povijesti šumarstva Hrvatske od 1846 do 1976.
str. 320-323, a više tema nalazi se i u Šumarskom listu


1977-1995.


Izneseni nedostaci međutim ne umanjuju vrijednost
Leksikona kao cjeline, te se, kao stoje rekao akademik


Klepac, treba naći u svakoj Šumariji pri ruci svakog šumara,
pa i kao predmet darivanja, iako je njegov tekst
manje za čitanje, a više, kako je na prezentaciji rekao i
prof. dr. S. Sever, za prelistavanje poput šetnje kroz
park ili šumu uz zaustavljanje na mjestima koja su časovito
svratila našu pozornost na neko stablo ili drugi
dio šume.


Oskar Piškorić


PRIRODNA BAŠTINA HRVATSKE, ZAGREB, 1995.


Za knjigu Prirodna baština Hrvatske "bez dvoumljenja
može se reći, daje to prva knjiga u kojoj je na jednom
mjestu obuhvaćena svekolika priroda lijepe naše
domovine, od Iloka i Vukovara preko Slavonije, središnje
Hrvatske, Korduna i Banovine, Gorskog kotara i
Like, Istre i Hrvatskog primorja te Dalmacije i prelijepoga
Dubrovnika" ocjena je prof. dr. Branimnira Prpića
na predstavljanju ove knjige. Tu će ocjenu prihvatit
svako već na temelju ovog prikaza, a pogotovo kada se
neposredno upozna s njezinim sadržajem i opremom.


Nakon uvodnog teksta Akademika Andre Moliorovičića
pod naslovom Ljepota prirode na tlu
Hrvatske, hrvatsku prirodnu baštinu prikazali su:


Dr. Srećko Božičević - Položaj, klima, tlo, vode
i specifičnosti površinskih oblika;
Prof. dr. Branimir Prpić - Šumski pokrov
Hrvatske;
Prof. dr. Ljudevit I lij an ić - Biljni pokrov


Hrvatske (flora i vegetacija);
Prof. dr. ĐuroHuber -Opis velikih sisavaca;
Prof. dr. Nikola Tvrtković - Fauna krškog pod


zemlja dinarida;
Prof dr. Gordan L u k a č - Osobitosti ptičjeg svijeta
Hrvatske;
Prof. dr. MiloradMrako včić -Živi svijet rijeka i


jezera Hrvatske;
Prof. Ivo B ral ić - Parkovi prirode;
Prof Eduard K1 e t e č k i - Vodozemci i gmazovi;
Prof. dr. Srećko L e i n e r - Pijori ili gaovice - relik


tne ribe ponornica jadranskog sliva;


Prof. dr. Nikola T v r t k o v i ć, Dragutin G aj s k i,
Edit Šolić - Prirodoslovni muzeji, akvariji i
botanički vrtovi.


Zadani opis priloga (30 "kartica") zahtijevao je od
autora kratkoću izlaganja ili opisivanja. Dr. S. Božičević
uspio je dati osnovne podatke o državi Hrvatskoj:
geografske koordinate, dužine granica prema susjednim
državama, površinu, broj otoka, akumulacijskih
jezera i dr., popis spilja (14 većih, tj. dužine preko


2000 m, i niza manjih) .te, npr. paleontološka i arheološka
nalazišta, koja povremeno posjećuju organizirane
skupine i pojedinci. Tek nedavno otkrivena LUKINA
JAMA U Hajdučkim kukovima, opisana je s osam redaka,
što i zaslužuje. Dubine je 1392 m i sadrži novu vrstu
pijavice nazvanu Croatobrachus mestrovi.


Prikaz Šumskog pokrova Hrvatske prof. dr.
Branimir Prpić sadrži:


1. Prostiranje i značenje šuma u Hrvatskoj,
2.
Šume priobalnog jadranskog pojasa (vazda
zelene crnikine šume, šume alepskog bora,
šume hrasta medunca i duba),
3. Šume južnoga kopnenog dijela Hrvatske (dinarska
šuma bukve i jele, bukove šume),
4. Šume s hrastom kitnjakom,
5.
Bukove i bukovo-jelove šume savsko-dravskog
međurječja (bukove šume, panonska šuma
bukve i jele),
6. Nizinske šume (šume hrasta lužnjaka, šume
poljskog jasena, šume mekih listača - vrba i
topola),
7. Uloga hrvatskih šuma u zaštiti čovjekova okoliša.
A šume Gorskog kotara, Like? One su navedene pod
naslovom "šume južnog kopnenog dijela Hrvatske".
Mjesto "južnoga" trebalo je stajati "zapadnog" ili, u odnosu
na Zagreb kao žarišnu točku, "jugozapadnog".
Međutim u ovoj knjizi postoji još jedan nesklad između
naslova i sadržaja odnosnog teksta.


U uvodnom dijelu prikazana je zastupljenost u %
pojedinih vrsta u Hrvatskoj od čega su preko 10% zastupljeni
bukva 35.8%, hrast lužnjak 16.1% i jela
13.2%, a ispod 10% hrast kitnjak 9.4%, ostali hrastovi
1.8%, jasen 3.5%, obični grab 7.0%, meke listače 3.5%,
smreka 1.0%, borovi 3.1 % i ostalo 5.6%.


U Biljnom pokrovu Hrvatske Prof. dr. Lj. Ilijanić
uvodno naglašava, da biljnogeografski položaj