DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Slijedi prikaz Hrvatski lovački savez iz pera Dragutina
G a j s k o g u okviru kojeg je naveden i Lovački
vjesnik, osnovan 1892. godine, a "danas predstavlja
moderniziranim izgledom u obojenoj (color) roto tehnici
vrhunski doseg lovne publicistike s impozantnom
nakladom od 55 000 primjeraka".


Pod naslovom Fauna krškog podzemlja Dinarida,
prof. dr. N.Tvrtković prikazao je ne samo podzemnu
nego i nadzemnu manju i malu faunu i izvan kraškog
područja nego i u cijeloj Hrvatskoj. To dokazuju i sami
podnaslovi odnosno naslovi skupina:


Beskralježnjaci kao leptiri, cvrčci, puževi i si;
Vodozemci, vodenjaci i daždevnjaci, žabe i krastače,
gušteri, zmije i kornjače;
Kukcojedi (jež, krtica, rovke);
Šišmiš (20 vrsta);
Glodavci (vjeverica, voluharica, miševi, štakori).


Živi svijet rijeka i jezera Dr. Milorad Mračković
prikazao je kako slijedi:


Opće značajke riba Hrvatske,
Biološke značajke crnomorskog sliva (ribe rijeke
Drave i rijeke Save te "raznoliki život Kopačkog
rita"),


Opće značajke faune i flore rijeka Jadranskog sliva,
Dalmacija - posebna ihtiološka regija Hrvatske,
Živi svijet prirodnih jezera (Plitvičkajezera, Vran


sko jezero kod Biograda, Bačinska jezera), Hidroakumulacije
(akumulacija Peruča, jezero Lokve).
Dr. Srećko L e i n e r prikazao je Pijore ili gaovice


reliktne ribe ponornica Jadranskoga mora.


Od navedenih sedam vrsta roda Poxynelus opširnije


je prikazan lički pijor -Ph. croaticus (Steibdachner,
1865) koji živi u ličkim rijekama i rječicama, a početkom
ovog stoljeća lički pijor je prenesen u Plitvičkajezera.
U članku su navedeni i neki autori ali bez oznaka
rada u kojem su obrađene ili spomenute ove vrste.


U uvodu prikaza Živi svijet Jadranskog mora Mr.
Eugen Draganovi ć iznosi podatke o dužini obale
kopna i otoka. Od ukupne dužine obala Jadranskog mora
1773.3 km, Hrvatskoj pripada 48% ili 841 km. Pribroji
li se i crta obale otoka, ukupna dužina obalne crte
iznosi 5835 km. U uzdužnom pravcu dno mora je stepeničasto.
Krajnji sjeverozapadni dio crte koja spaja
Pulu i Anconu najveća dubina iznosi 50 m; slijedi dio
dubine do najviše 243 m i to do crte Žirje - rt i grad Pescara,
a na jugoistok dubina se naglo povećava sve do
1330 m. Na temelju toga cjeline prikazivanja faune i
flore podijeljene su na:


1. Sjevernojadransko područje,
2. Srednji Jadran - bogatstvo i raznolikost podmorja
ina
3. Otvoreno Jadransko područje.
Posebno su prikazana "zatvorena područja tj. mljetka
jezera i Malostonski zaljev."


Zaključno je opisno "devet zaštićenih i rijetkih morskih
organizama" kao sredozemna medvjedica (Monachus
monachus), dupini, golema želva (Chedonis midas)
i drugi.


Prof. Ivan Bralić u Zaštićenoj prirodnoj baštini
uvodno je dao pregled zaštićenih objekata prema kategorijama
zaštite te njihov broj i površine. Tako 7 nacionalnih
parkova zauzima 69 240 ha, parkovi prirode
317 502 ha, posebni rezervati 30 372 ha, itd.


Opisani su svi nacionalni parkovi i parkovi prirode,
a uz ove i neka područja kategorije "zaštićeni krajolik".


Prema zadnjem prilogu ove knjige u Hrvatskoj je
ukupno 18 prirodoslovnih muzeja, akvarija i botaničkih
vrtova.


Ilustrativni dio sadrži 829 fotografija i 8 karata. Po
veličini broj fotografija iznosi:


veličine 1 /4 stranice ili manje 411


veličine 1/2 stranice 215


veličine 3/4 stranice 36


veličine cijele stranice tj. 1/1 57


veličine 2/1, tj. na dvije stranice 10


a veličina cijele stranice iznosi 22 x 29 cm.


U gornjem broju stranica ubrojene su i one na omotu
knjige, a fotografije se nalaze i na stranici kada se otvori
knjiga.


Iza stranice naslova knjige slijedi foto "2 motiva s
Velebita" veličine 1/1 sa stijenom i stablom jele u prvom
planu. Slijedi fotografija veličine 2/1 s područja
nacionalnog parka Krka. U prvom planu je Roški slap,
a u drugom dijelu uzvodni dio kanjona Krke, pa potpis
uz sliku "Kanjon rijeke Krke" za onoga koji sliku nema
pred očima pobuđuje krivu asocijaciju.


Sa slikom veličine 2/1 prikazanje i Skradinski Buk


- najveće travertinsko slapište u Hrvatskoj, pa rijeka
Zrmanja itd.
Na cijeloj stranici je npr. Vražji prolaz kod Skrada u
Gorskom kotaru pa "Kvarnerski dio Istre gdje je kamen
pokrivem šumom, a plaže pune kupača", a na suprotnoj
stranici je slika "kamene goleti otoka Paga s pustim
uvalama". Cijelom stranicom počašćeno je i "stablo
masline starije od 1000 godina" pa i cvijet brnistre, koji
je tako velik da će se uzalud tražiti u prirodi.


U šumskom dijelu nalazi se i fotografija "hrastove
klijeti na Kalniku" i "hrastove kuće u Turopolju", pa
"Laudonovog gaja u Lici" (ali bez nužnog popratnog
teksta).


Počasno mjesto zauzimaju i jele i medvjed. Počasno,
jer su prikazani na više fotografija.
Ptičji svijet prikazan je s osamdesetak fotografija,
pa je omogućeno raspoznavanje gotovo svih ptica pje