DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 85     <-- 85 -->        PDF

vački puk, Hrvatski lovački savez kao stožerna udruga
hrvatskih lovaca obogaćuje svoje lovno izdavaštvo onim
razumom sastavljenim enciklopedističkim djelom iz
lovstva na spomen pregalačkom i strukovnom radu F.


Z. Kesterčaneka i u težnji za što višom i svekolikijom
lovnom strukovnošću. Veseli daje danas po samostalnosti
hrvatske države u Križevcima "izniknulo " Lovačko
društvo "Fran Kesterčanek" na spomen ovom šumarniku,
velikanu i lovnom meštru iz Kalničkog Prigorja,
pa tom značaju spomena na njega hrvatski lovci
kojima je ovaj poučnik i posvećen dodaju pretisak ovog
našeg prvog hrvatskog lovačkog djela ", istaknuo je u
svom nastupu Dragutin Gajski.
Sačinjen u tri dijela, 5 odsjeka, 11 poglavlja i ilustriran
sa 135 slika u ovom "poučniku", obima 350 stranica
velikog formata "poglavito je razložen uzgoj, čuvan


je, rasplod i načini lovljenja divljači, a podjedno spomenute
i one zakonske ustanove i propisi koji se odnose
na lov i na izvršavanje lova kod nas ". Knjiga se s istim
užitkom čita danas kao i prije jednog stoljeća, kada su u
sastavu faune Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bili dabar
i dalmatinski nesit, izvorni ris u gorju i potrk veliki
u ravnici; kad se medvjed lovio sjekirom ili kuburom
pred brlogom, a kamenjarki grivni bilo toliko "da se
mogu označiti kao osnovna hrana (primorskog) žiteljstva".
Citirajući tekstove ovog velikana lovačke i šu-


Slika 2: Sa svečanosti predstavljanja reprint izdanja monografije
Lovstvo Frana Žavera Kesterčaneka u Hrvatskom domu u
Križevcima.


Foto: Marijan Lekić.


marske pisane riječi vraćamo se stotinu godina unatrag,
pomalo zatečeni zbiljom i svjedočanstvima vremena u
kojem su nastali.


A. Frković
MEĐUNARODNI DRUSTVENO-STRUCNI ŠUMARSKI SKUPOVI


STAV NJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA GLEDE CERTIFIKACIJE POTRAJNOG
GOSPODARENJA ŠUMAMA POVODOM 57. GODIŠNJE SKUPŠTINE NJEMAČKOG
ŠUMARSKOG DRUŠTVA U BERLINU 1996.


Polazeći od raznorodnih državnih i nedržavnih inicijativa
kao posljedice UNCED-ove inicijative, započela
je svesvijetska rasprava oko načela potrajnosti. U
šumarstvu se ova rasprava odnosi kako na sadržajnu
definiciju pojma potrajnosti, tako i na pouzdane kriterije
i dokaze o potrajnom gospodarenju šumarskih poduzeća
(certifikacija). Dok se rasprava o pojmu potrajnosti
odvija uglavnom u nacionalnim okvirima, certifikacija
poduzeća potiče se od strane nacionalnih i internacionalnih
interesnih skupina. Od 1992. godine odbor
Njemačkog šumarskog društva sudjeluje u okvirima
"Inicijative tropske šume" u izradi kriterija i indikatora
potrajnog gospodarenja tropskim šumama i u izgradnji
sustava certifikacije tropskog drveta koji je tržišno ori


jentiran i upotrebljiv. U međuvremenu je ovaj proces
certifikacije razvio sve veću samodinamiku pa se ne
odnosi više samo na tropske, suptropske i borealne šume,
već u sve većoj mjeri na šume Srednje Europe. Početkom
rasprave dominirao je negativan stav da bi danas
i u njemačkom šumarstvu bili brojnijim glasovi koji
drže daje certifikacija potrajnog gospodarenja poduzećima
neizbježna, nužna, štoviše potrebna i poželjna.


Njemačko šumarsko društvo podržava načelo certifikacije,
jer time trud šumarskih poduzeća oko multifunkcionalnog
i prirodi bliskog gospodarenja šumama
stiče veće društveno-političko priznanje i time snažniju
političku podršku.