DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 91 <-- 91 --> PDF |
podataka i rezultati rada, Rasprava, Zaključci i Literatura. Sažetak rada - Lovno gospodarenje, općenito, temelji se na odredbama lovno-gospodarske osnove. Taj stručni elaborat veoma odgovorno zadaje radnje koje reguliraju integralno gospodarenje s divljači i stojbinom kroz 10 godina. Sastavljač elaborata (LGO) dobiva katastarske podatke o kulturama od općinskog ureda. Ima pojava da se npr. u katastru vodi oranica na kojoj danas raste šuma stara preko 40 godina. Rijetko se unose promjene kultura u katastarskom uredu. Upravo taj katastarski podatak je podloga za ocjenu hrane, vode pa i mira u lovištu. Osim toga katastar divljači po vrstama i broju također se dobiva od nadležnih organa općine. Ako se lovno-gospodarska osnova temelji na krivo dobivenim podacima koji nisu temeljno provjereni na terenu, mogu se pojaviti neugodne posljedice u populaciji neke vrste divljači. Stoga je autor uzeo vrlo odgovornu obvezu da prikaže metode snimanja pravog stanja kata Mr. sci. Davorin Kajba, diplomirani inženjer šumarstva, uspješno je 17. srpnja 1996. godine obranio svoju doktorsku disertaciju pod naslovom "Međupopulacijska i u stra kultura na terenu gdje se zbivaju velike promjene, a osobito one od izravnog utjecaja čovjeka. Tako dobivene podatke autor uvrštava u odgovarajući algoritam putem kojega izračunava bodovnu skalu za pojedine vrste krupne divljači. Osnovni algoritam bonitetne skale glasi: Bs = Bk+ Bv+ Bn + Bp Bk, Bv, Bn i Bp dobivaju se izračunavanjem po posebnim formulama, a predstavljalju brojčane pokazatelje čimbenika stojbine (hrana, voda, ...). Mir u lovištu izračunava se na temelju složenog algoritma na osnovu snimljenih podataka o prometnicama, naseljima i drugim čimbenicima. Sva metodologija koncipirana je za vrednovanje stojbine krupne divljači. Uz stanovite izmjene konstanti, svi algoritmi mogu se prilagoditi i za pernatu divljači. Rad mr. sci. Marijana Grubešića "Utjecaj prirodnih i gospodarskih čimbenika na kvalitetu stojbine divljači" je samostalno izrađeno originalno znanstveno djelo. Znača DAVORIN KAJBA nutarpopulacijska varijabilnost obične breze (Betula pendula Roth) u dijelu prirodnog rasprostranjen/a u Republici Hrvatskoj". Time je stekao pravo na akademski naslov doktora znanosti u oblasti biotehničkih znanosti, područje šumarstvo. Dr. sci. Davorin Kajba, dipl. inž. šumarstva, rođen je 22. kolovoza 1956. godine u Zagrebu, gdje je nakon osnovne i srednje škole upisao Šumarski odjel, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Radio je povremeno u Šumarskom institutu, Jastrebarsko (Odjel za tipologiju šuma), te u taksaciji Šumarije Zagreb. Bio je demonstrator iz predmeta Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća, a radio je također honorarno na Katedri za šumarsku genetiku i den jan doprinos obavljenih istraživanja je ustanovljenje metode prikupljanja terenskih podataka, koji su zatim sa originalnim matematičkim postupkom sa 4 formule vrednovali tri osnovna faktora stojbine (hrana, voda i mir u lovištu). Autor je na jednom primjeru bonitiranja lovišta (na području Uprave šuma Karlovac) primjenio svoju originalnu matematičku metodu i pokazao aplikativnost svojih istraživanja za izradu lovno - gospodarske osnove. Zbog toga njegova disertacija predstavlja vrijedan doprinos šumarskoj znanosti naročito u znanstvenoj grani Lovstvo, a i šire. Kolega mr. sci Marijan Grubešić je svojim doktoratom oplemenio i omogućio boljitak lovstva, divljači i lovaca u Hrvatskoj. Znajući njegove ljudske i stručne značajke zaželimo mu puno uspjeha u daljnjem radu jer Quod natura docet, nemo tollere potest*. *Quod natura docet, nemo tollerepotest = Što priroda uči (daje), ne može nitko poništiti (uzeti). izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić drologiju. Nakon odsluženja vojnog roka, diplomirao je 1984. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od 1984. do 1985. godine radio je na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju u svojstvu pripravnika. Od 1. svibnja 1986. godine zaposlenje kao asistent iz predmeta Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Magistarski rad pod naslovom "Mogućnosti kloniranja obične breze (Betula pendula Roth) i crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.)" obranio je 16. studenog 1990. godine. U zvanje asistenta iz predmeta Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća ponovno je izabran 1993. godine. |