DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 92     <-- 92 -->        PDF

U razdoblju od 1986. godine do
danas, dr. sci. Davorin Kajba surađivao
je u više znanstveno istraživačkih
projekata od kojih i u jednom
međunarodnom projektu. Kao rezultat
dosadašnjih istraživanja objavio
je ukupno 26 znanstvenih i stručnih
radova. Tehnički je urednik
"Anala za šumarstvo" u izdanju
HAZU.


Prikaz rada - Izrađena doktorska
diseratcija sadrži sveukupno
223 stranice teksta, uključujući 36
slika i 79 tablica. Rad je podijeljen
u poglavlja: Uvod, Kvalitet sjemena,
Plodonošenje u prirodnim sastojinama
i sjemenskim plantažama,
Vegetativno razmnožavanje,
Fenotipska varijabilnost, Genetika
i oplemenjivanje obične breze, Materijal
i metode rada, Rezultati istraživanja
i rasprava, Preživljavanje
polusrodnika u terenskim eksperimentima,
Model oplemenjivanja
obične breze, Zaključci i Literatura.


Rezultati istraživanja i diskusija
podijeljeni su u 16 podpoglavlja.
Ona obuhvaćaju izučavanje varijabilnosti
dužine i širine plodnih resa
za populacije Papuk, Moslavačka
gora, Dotrščina i Duga Resa, varijabilnost
širine ploda i širine krilca
ploda, klijavost sjemena, energiju
klijavosti i upotrebnu vrijednost, te
varijabinost visina uzgojenih dvogodišnjih
sadnica.


Istraživanja međupopulacijske
i unutarpopulacijske varijabilnosti
morfoloških oznaka lista kod adultnih
stabala i polusrodnika uključivala
su statističku obradu svojstava
dužine peteljke, dužine plojke, širine
plojke broja postranih žila, udaljenosti
od baze do najšireg dijela lista
te broja zubaca između druge i
treće žile lista. Obrađeni su i odnosi
morfološkh oznaka lista između selekcioniranih
adultnih stabala i potomstava
iz istih populacija, na bazi
korelacijskih odnosa, a izračunate
su i vrijednosti nasljednosti (h2). U
posebnom potpoglavlju izneseni su
rezultati o fenotipskoj stabilnosti
morfoloških oznaka lista kod polu


srodnika testiranih u različitim terenskim
eksperimentima


U posebnom potpoglavlju obrađena
je varijabilnost visina, promjera
i broja grana provenijencija i polusrodnika
na pojedinim pokusnim
plohama.


Obrađena je fenotipska stabilnost
i adaptabilnost polusrodnika s
obzirom na visine i promjere biljaka,
testiranih na različitim pokusnim
plohama, kao i procjene nasljednosti
(Ir), fenotipske i genetske
korelacije, te regresijska analiza
odnosa roditelj-potomstvo.


U zaključcima su prikazani dobiveni
rezultati, te je utvrđeno da su
istraživane adultne populacije i familije
polusrodnika obične breze s
područja Hrvatske (Moslavačka
gora, Papuk, Banovina, Dotrščina)
iskazale značajniju unutarpopulacijsku
varijabilnost za svojstvo visinskog
i debljinskog prirasta, broja
grana, kao i za morfološka svojstva
lista i ploda, u odnosu na varijabilnost
između testiranih populacija.
Rezultati izmjera visina, promjera i
broja grana kod polusrodnika iz istraživanih
populacija, testiranih na
trima različitim lokalitetima, iskazala
su unutar svake populacije vrlo
izražen i statistički značajan unutarpopulacijski
varijabilitet. Međupopulacijska
varijabilnost nije dala
statistički značajne razlike za ova
istraživana svojstva. Istraživanjem
fenotipske stabilnosti visina i promjera
kod istih polusrodnika, testiranih
na trima različitim lokalitetima,
dobiven je značajan utjecaj staništa,
stoje izraženo znatnim modifikacijama.
Statistički značajne razlike
za interakciju polusrodnici x
stanište, u pojedinim pokusnim plohama
ukazuju i na postojanje specifične
adaptacije pojedinih polusrodnika.
Procjenom genetskih parametara
za svojstvo visina, promjera
iznad vrata korijena i broja grana,
utvrđeno je kako ta svojstva spadaju
u grupu osrednje genetske kontrole,
uz njihove podjednake procjene
genetskog heterogeniteta (h2)


u svim trima terenskim eksperimentima.
Vrijednosti očekivane genetske
dobiti ukazuju kako se može
ostvariti značajno genetsko poboljšanje
u volumnoj produkciji selekcijom
najboljih familija i plus varijanti
u familijama unutar istraživanih
populacija, te osnivanjem druge
generacije klonske sjemenske plantaže.
Analizom kovarijanci između
istraživanih svojstava visina, promjera
iznad vrata korijena i broja
grana, dobivene su negativne genotipske
vrijednosti te pozitivne visoke
vrijednosti fenotipske korelacije.
Velik udio okolinske komponente
varijance u ukupnoj fenotipskoj varijanci,
rezultat su postojanja izrazite
interakcije polusrodnici x stanište.
Morfometrijska istraživanja
svojstava lista kod polusrodnika iz
istraživanih populacija, utvrdila su
postojanje statistički značajne unutarpopulacijske
varijabilnosti kod
svih mjerenih svojstava. Većinom
negativne vrijednosti korelacije
kod morfoloških svojstava lista, između
istih polusrodnika testiranih
na trima različitim lokalitetima, upućuju
kako su ta svojstva pod jakim
utjecajem staništa. Za procjenu
međupopulacijske varijabilnosti mogu
poslužiti svojstva broja postranih
žila, te udaljenost od baze do
najšireg dijela lista. Ova bi se svojstva
ubuduće mogla koristiti kod istraživanja
genetskog diverziteta
među lokalnim populacijama. Provedena
morfometrijska istraživanja
lista, kod adultnih stabala iz istraživanih
populacija, utvrdila su postojanje
vrlo izraženog, statistički značajnog
varijabiliteta za sva mjerena
svojstva, unutar svake populacije.
Za procjenu međupopulacijske varijabilnosti
najbolje je koristititi
svojstvo broja postranih žila, kod
kojeg su dobivene statistički značajne
razlike između testiranih populacija.
Nije utvrđeno postojanje
morfološke različitosti između listova
uzimanih s plodnih i sterilnih
izbojaka. Utvrđena je vrlo izražena
statistički značajna unutarpopulacijska
i međupopulacijska varijabil