DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 100 <-- 100 --> PDF |
c) nagib i izloženost terena d) makroklimatski elementi (temperatura, padaline) e) debljina pedogenetičkih hori zonata i dubina tla f) reakcija A- i (B)- horizonta tla g) sadržaj humusa u A- i (B)- ho rizontu tla h) sadržaj ukupnog i mineralnih oblika dušika u A- i (B)- horizontu tla i) sadržaj fizioloških aktivnih oblika fosfora i kalija u A-i (B)- horizontu tla j) sadržaj gline u A- i (B)- horizontu tla k) grupni sastav humusa u Ahorizontu tla U radu je posebna težina dana parametrima koji najbolje objašnjavaju kvalitativna i kvantitativna svojstva organskog kompleksa kalcikambisola, a to su sadržaj humusa i dušika, te grupni sastav humusa. U statističkoj obradi podaci su strukturirani u 8 tretmana (1 skup sve biljne zajednice - fitobioklimati (Ostryo -Quercetum pubescentis /Ht./ Trinajstić 1977; Seslerio- Fagetum sylvaticae /Ht. 1950 / M. Wraber 1960; Abieti-Fagetum dinaricum Treg. 1957; Homogino alpinae-Fagetum sylvaticae /Ht. 1938 / Borh. 1963; Lamio orvale- Fagetum sylvaticae Ht. 1938) i skupine zajednica (primorske i kontinentalne) zajedno - i 7 podskupova - 5 biljnih zajednica (fitobioklimata) + dvije skupine zajednica). Uz to poseban skup čini grupni sastav humusa. U radu su primijenjene faktorska analiza, kanonička korelacija i diskriminantna analiza. Analiza varijabilnosti organskog kompleksa smeđeg tla na vapnencu u ovom radu temelji se prvenstveno na determiniranju i utvrđivanju jačine utjecaja vegetacijskih (fitobioklimatskih), geomorfoloških i pedoloških čimbenika na odabrane pokazatelje stanja organske tvari tla. Rezultati istraživanja u sažetom su obliku prikazani u poglavlju Zaključci, gdje se posebno ističe sljedeće: a) u primorskim fitocenozama postoji jaka veza između ugljika i dušika u tlu, porastom ugljika raste i sadržaj ukupnog dušika, b) u kalcikambisolu primorskih fitocenoza ima više ukupnog dušika nego u kontinentalnim fitocenozama, c) odnos mineralnog prema ukupnom dušiku širi je u kontinentalnim fitocenozama, d) osnos huminskih i fulvo kiselina u A horizontu širi je u primorskim fitocenozama nego u kontinentalnim, e) utvrđene su razlike između pojedinih fitocenoza u sadržaju ukupnog dušika u čitavom profilu, sadržaju mineralnog dušika u (B) horizontu i sadržaju humusa u (B) horizontu, f) porastom nadmorske visine raste sadržaj humusa u A horizontu i opada sadržaj mineralnih oblika dušika u cijelom profilu tla, g) smanjenjem srednje godišnje temperature zraka raste sadržaj humusa i C : N odnos u A horizontu, h) potvrdila se teza o visinskoj zonalnosti svojstava kalcikambisola i to poglavito sadržaja humusa, mineralnih oblika dušika, C : N odnosa, odnosa huminskih i fulvo kiselina i sadržaja fulvo kiselina. Varijabilnost fiziografskih svojstava šumskih tala, poglavito u njihovu površinskom dijelu, čimbenik je koji predstavlja značajan problem pri usvajanju informacija o šumskom tlu i njihovom involviranju u šumskogospodarski plan ili prostorni plan nekog područja. Prema mišljenju Povjerenstva za ocjenu Disertacije autor je na primjeru kalcikambisola, najzastupljenijeg i gospodarski najvažnijeg tipa šumskog tla u Republici Hrvatskoj, za disertaciju izabrao krupan znanstveni problem, ispravno postavio cilj istraživanja i primijenio suvremene metode rada. Na bogatom materijalu i znalački izabranim pedološkim, geomorfološkim i vegetacijskim parametrima vrlo su uspješno utvrđeni uzroci varijabilnosti organskog kompleksa kalcikambisola na kršu zapadne Hrvatske, kao i važne pravilnosti u procesu humizacije istraživanog tla. Zato su u disertaciji iskazani rezultati istraživanja vrlo značajan prinos šumarskoj znanosti poglavito šumarskoj pedologiji. Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. |