DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 101 <-- 101 --> PDF |
RENATA PERNAR Na Sveučilištu u Zagrebu pri Šumarskom fakultetu 7. studenog 1996. godine uspješno je obranila doktorski rad mr. sci. Renata Pernar, dipl. inž. šumarstva pod naslovom "Primjena rezultata interpretacije aerosnimaka i geografskog informacijskog sustava za planiranje u šumarstvu", te stekla znanstveni stupanj doktora biotehničkih znanosti iz znanstvenog polja Šumarstvo, znanstvene grane Uređivanje šuma, znanstvenog ogranka Šumarska fotogrametrija. Životopis - Renata Fintić udata Pernar, rođena je 13. kolovoza 1965. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i Obrazovni centar za kulturu i umjetnost pohađala je i završila u Zagrebu. Diplomirala je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. godine. Nakon diplome kao vrstan student ( prosjek ocjena 4.21) zaposlila se na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pri Katedri za geodeziju i šumarsku fotogrametriju, gdje je i sada u zvanju znanstvenog novaka. Tijekom 1989. godine boravila je na studijskom boravku u Zavodu za aerofotogrametrijo pri Biotehniškom fakultetu u Ljubljani, Slovenija te u Remote Sensing Centru (TFO) u Budimpešti, Mađarska. Godine 1993. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je stupanj magistra znanosti obranivši magistarski rad pod naslovom "Način i pouzdanost određivanja oštećenosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na ICK aerosnimkama". Tijekom svog stručnog i znanstvenog rada objavila je što samostalno, što u suradnji s drugim autorima ukupno 19 radova: od toga 6 znanstvenih, 4 stručna rada, 5 znanstvenih studija i 4 znanstveno-stručna rada iznesena na znanstvenim skupovima. Aktivno se služi njemačkimjezikom. Postupak odobrenja i ocjena disertacije - Na prijedlog Povjerenstva (Prof. dr. sci. Šime Meštrovića i izv. prof. dr. sci. Zvonimira Seletkovića) Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta odobrilo je mr. sci. Renati Pernar temu za izradu disertacije, a za mentora imenovalo prof. dr. sci. Šimu Meštrovića. Po predaji dovršenog rada Vijeće je imenovalo Povjerenstvo za ocjenu rada u sastavu: izv. prof. dr. sci. Nikola Lukić, prof. dr. sci. Šime Meštrović, Šumarski fakultet i izv. prof. dr. sci. Teodor Fidler, Geodetski fakultet. Nakon pozitivne ocjene rada isto Povjerenstvo imenovano je za postupakjavne obrane doktorskog rada. Prikaz rada - Doktorski rad mr. sci. Renate Pernar je obima 156 (149 + VII) stranica, uključujući 20 tablica, 49 slika i 46 priloga (tablica rezultata interpretacije, rezultati izmjere sastojinskih veličina, izvadak iz baze podataka za NP "Risnjak" i podaci iz programa gospodarenja). U radu su prikazana 173 naslova citirane literature (98 stranih i 75 domaćih naslova). Doktorski rad podijeljen je u devet poglavlja: Uvod, Geografski informacijski sustav, Cilj istraživanja, Područje istraživanja, Metode rada, Rezultati istraživanja. Zaključak, Literatura i Prilozi. Sažetak rada - U današnje vrijeme u šumarstvu su od velike važnosti sveobuhvatne i kvalitetne informacije o stanju šuma koje se koriste za pravilno i uspješno gospodarenje šumama, osobito u današnjim uvjetima kad se od ovog dinamičnog sustava traži da ispuni ekološke, ekonomske, sociološke i kulturalne zahtjeve s osobitim osvrtom na primjenu interpretacije aerofotosnimaka i upotrebe GlS-a. Uspoređujući svjetske spoznaje s našim saznanjima o njihovom korištenju, možemo doći do zaključka daje hrvatska šumarska znanstvena misao pravilno postavila ciljeve daljnjih istraživanja glede kartiranja u šumarstvu primjenom metoda daljinskih istraživanja, jer takvim načinom pristupa problemu oslobađamo šumarskog stručnjaka rutinskih poslova i ostavljamo više vremena za promišljanje, te donošenje odluka pri planiranju i gospodarenju šumskim prostorom a i šire. Vrlo detaljno, jasno i razumljivo objašnjen je primarni i sekundarni obuhvat prostornih podataka. Zatim je objašnjen digitalni model reljefa (DMR) općenito, te način uređivanja podataka. Glede toga prikazan je dosadašnji razvoj daljinskih istraživanja, posebno interpretacija aerofotosnimaka i primjene metoda GlS-a u šumarstvu u Svijetu i kod nas, te razvoj i primjena digitalnog modela reljefa u šumarstvu. Ciljevi istraživanja bili su : -obraditi rezultate interpretacije ICK aerosnimaka, -izraditi tematske karte, digitalizirati postojeće karte koje koriste šumarski stručnjaci, -organizirati baze podataka, -uz ovako dobivene slojeve izvršiti korelaciju s tablicama atributnih podataka, kako bi se ostvarila veza između digitaliziranih podataka i relevantnih podataka, — izraditi digitalni model terena te na temelju njega izraditi nove slojeve, -ove novo dobivene sadržaje uklopiti u uspostavljeni |