DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI-ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXI (1997), 19-27 UDK 630* 237: 279.001 PRIMJENA GNOJIVA S PRODULJENIM DJELOVANJEM U PROIZVODNJI SADNICA PRIMORSKIH BOROVA APPLICATION OF SLOW RELEASE FERTILIZERS IN PRODUCTION OF MEDITERRANEAN PINE SEEDLINGS Nikola KOMLENOVIĆ* Sažetak: Primjenom gnojiva "Osmocote Mini" mogu se uzgojiti kvalitetne sadnice alepskog bora i pinije na sphagnum tresetu. Sitne granule ovog sporotopivog gnojiva omogućuju njegovo vrlo dobro miješanje sa supstratom. Od istraživanih osam kombinacija gnojidbe kod unosa 3 kg/m1 gnojiva "Osmocote Mini" biljke obiju vrsta imale su najveće visine, a biljke alepskog bora i najveće promjere. Doza od 6 kg/m3 gnojiva "Osmocote Mini" djelovalo je depresivno na rast biljaka obje vrste drveća u odnosu na dozu od 3 kg/m1 ovog gnojiva. Podjela doze od 3 kg/m3 gnojiva "Osmocote Mini" na dva dijela te unos 1,5 kg/m3 u supstrat, a preostale polovine gnojiva primijenjene kroz prihranjivanje nije pozitivno utjecalo na uspijevanje biljaka. Površinska primjena ovog gnojiva nepovoljno je utjecala na razvoj korijena. Unošenje klasičnih mineralnih gnojiva superfosfata i složenog NPKgnojiva 7:14:21 u kombinaciji prihrane sa sporotopivim gnojivima pozitivno je utjecalo na rast biljaka alepskog bora.Bolje djelovanje pokazao je superfosfat. Ovo fosforno gnojivo povoljno je utjecalo na bolje odrvenjavanje bijaka i razvoj korijenovog sustava obiju istraživanih vrsta drveća. Prihranjivanjem s gnojivom "Osmocote Mini "postignuti su značajno bolji rezultati nego gnojivom "Osmocote Sierrablen". Primjenom 1,5 kg/m3 gnojiva "Osmocote Mini " uzgojene su kvalitetne sadnice pinije, dok bi za alepski bor tu dozu trebalo povećati. Ključne riječi: "Osmocote Mini", "Osmocote Sierrablen", superfosfat, NPK gnojivo 7:14:21, Pinus kalpensis, Pinus pinea, uspijevanje, kvaliteta sadnica. UVOD - Introduction Obnova obalnih šuma na području našeg medite-1990, 1992, 1995, Komlenovi ć iNedovi ć 1979, rana i submediterana zahtijeva velike količene kvalitetKomlenović iRastovski 1982, 1983, Komle nih sadnica. Najveće su potrebe za sadnicama s obloženovi ć et. al. 1980, 1983, 1988, Mati ć et. al. 1966, nim korijenom. Iako su istrživanjem uzgoja sadnica na Ocvire k 1994, Oršani ć et. al. 1996) još uvijek os posebnim supstratima riješeni mnogi problemi (Do-taje veliki broj otvorenih pitanja. To se ponajprije odno kuš et. al. 1992, Komlenovi ć 1969, 1984a, 1984b, si na izbor podesnih kontejnera i odgovarajućih sjetve nih supstrata te prehranu biljaka. U proizvodnji sadnica primorskih borova i drugih * Dr. se. Nikola Komlenović Šumarski institut, Jastrebarsko vrsta za mediteransko i submediteransko područje op |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 22 <-- 22 --> PDF |
N. Komlenović: PRIMJENA GNOJIVA S PRODULJENIM DJELOVANJEM U PROIZVODNJI SADNICA Šumarski list br. I 2, CXXI (1997). 19-27 ćenito dobri rezultati postizavani su uzgojem biljaka na tresetu iz Livanjskog polja. Međutim, tijekom Domovinskog rata ovo tresetište nije bilo dostupno pa su korišteni različiti treseti, najviše treseti iz srednjoeuropskih i baltičkih zemalja, ali i priručni supstrati. Zbog niske cijene puno se koristio sphagnum treset iz Latvije. Ovaj je treset slabo rasložen, ima jako kiselu reakciju i slabo je opskrbljen pristupačnim hranivima. Stoga se bez primjene odgovarajuće gnojidbe na ovom supstratu ne mogu uzgojiti kvalitetne sadnice. Primjenom tekućih gnojiva preko sustava za navlaživanje mogla bi se najstručnije rješavati prehrana šumskih biljaka (B r i x and Van Den D r i s c h c 1974, Linus and McDonald 1979 i dr.). Ova metoda zahtijeva, posebna vodotopiva gnojiva, koja imaju malo netopivog ostatka, raspolaganje odgovarajućom opremom za primjenu tekućih gnojiva i ujednačenu veliku proizvodnju s malim brojem vrsta. Loga svega kod nas ima malo. posebno u priobalnom području. Kruta klasična gnojiva ponajprije dušična, nisu podesna jer ih treba dodavati često i u malim količinama (Komle novi ć 1993). U protivnom dolazi do gladovanja biljaka ili do stvaranja visoke koncentracije otopine supstrata. Zadnjih godina s dosta uspjeha koristimo sporotopiva ili gnojiva s produženim djelovanjem (Komleno v i ć 1993, 1994, Komlenović i R a s t o v s k i 1996. R a s t o v s k i i Komlenović 1993). Ponajprije se to odnosi na gnojiva "Osmocote". Od tri tipa ovog gnojiva najbolje rezultate postigli smo gnojivom "Osmocote Plus". Ovo gnojivo ima, međutim, krupne granule, pa je nepodesno za kontejnere s malim saćima. Stoga su u novije vrijeme proizvedena gnojiva sa sitnim granulama "Osmocote Mini" i "Sierrablen Mini". Oba ova gnojiva mogu se idealno izmiješati sa supstratom, ali i ravnomjerno rasporediti površinski. Njihov kemijski sastav dali smo u jednom našem ranijem radu (Komlenović i Rastovski 1996). Ovim je istraživanjima bio cilj utvrditi da li se primjenom sporotopivog gnojiva "Osmocote Mini" mogu uzgojiti kvalitetne sadnice alepskog bora i pinije na tresetu iz Latvije. Pošto miješanje mineralnih gnojiva zahtijeva daleko više rada od površinske primjene, željeli smo utvrditi kako gnojivo "Osmocote Mini" djeluje kada se primijeni na ova dva načina. Lakođer su nas zanimala biljnohranidbcna svojstva gnojiva s produženim djelovanjem, te da li se i u kojoj mjeri ova gnojiva mogu zamijeniti klasičnim mineralnim gnojivima. PREDMET I METODE RADA -Material and Metods U rasadniku Podbadanj u Crkvenici u proljeće 1996. postavljenje hranidbeni pokus s biljkama alepskog bora i pinije. Kao sjetvcni supstrat poslužio je treset iz Latvije s kojim su punjeni kontejneri iz tvrde plastike, dubine 18 cm. Kemijska svojstva ovog treseta prikazana su u tablici 1. Primijenjena su dva gnojiva s produženim djelovanjem "Osmocote Mini" i "Sierrablen Mini", jedinično fosforno gnojivo superfosfat te složeno NPK -gnojivo bez klora 7:14:21. Za obje vrste drveća pokus je imao ove postupke : 1. 0 + 0 -kontrola bez gnojidbe 2. 1.5 Mini + 0 -1,5 kg/m´ "´Osmocote Mini" uneseno u supstrat 3. 3.0 Mini + 0 -3.0 kg/m1 "Osmocote Mini" uneseno u supstrat 4. 6,0 Mini + 0 -6,0 kg/m´ ´Osmocote Mini" uneseno u supstrat 5. 0 + 1.5 Mini -1,5 kg/m´ "Osmocote Mini" primijenjen površinski 6. 1.5 Mini + 1,5 Mini -1.5 kg/m´ "Osmocote Mini" uneseno u supstrat + 1,5 kg/m´ "Osmocote Mini" primijenjen površinski 7. 1.5 Super + 1.5 Mini -1,5 kg/m3 superfosfata uneseno u supstrat + 1,5 kg/nT "Osmocote Mini" primijenjeno površinski X. 1,5 NPK+ 1,5 Mini -1.5 kg/m5 gnojiva 7:14:21 uneseno u supstrat + 1,5 kg/m1 "Osmocote Mini" primijenjeno površinski 9. 1.5 Super + 1,5 "Sierra" -1,5 kg/m´ superfosfata uneseno u supstrat + 1.5 kg "Sierrablen Mini" primijenjeno površinski Sva gnojiva unesena su u supstrat neposredno prije sjetve, dok je prihranjivanje provedeno tri tjedna nakon masovnog nicanja biljaka. Tablica 1. Osnovna kemijska svojstva treseta Table 1. Basic peat chemical properties Ukupni X Organska tvar pH AL-Total \ Organic mailer H : 0 n-KCl PsOj K:() 1 11 0 mg/l OOg mg 1 OOg 3.5 2.5 4.4 11.6 0.49 98.4 Pokus je postavljen po blok-metodi sa slučajnim rasporedom tretiranja unutar blokova s četiri ponavljanja. Za vrijeme vegetacijskog mirovanja izmjerene su visine i promjeri biljaka, uzeti uzorci tla i biljnog materijala. Razultati su elemenata rasta obrađeni metodom analize varijance (KUMP 1970). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 23 <-- 23 --> PDF |
N. Komlenović: PRIMJENA GNOJIVA S PRODULJENIM DJELOVANJEM U PROIZVODNJI SADNICA.. Šumarski list br. 1-2, CXXI (1997), 19-27 Slika 1. Izgled netretiranih i tretiranih biljaka u prvom dijelu vege- Slika 2. Izgled netretiranih i tretiranih biljaka na kraju vegetacijske tacijske sezone sezone U terenskim radovima sudjelovali su P. Vrgoč, S. biljnog materijala proveli su D. Novosel, Z. Josipović, Vrkić i E. Maradin. Kemijske analize uzorka supstrata i R. Hršak i N. Sedlar. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Reasarch Results and Diccusion Podaci o visinama i promjerima biljaka prikazani su na debljinski rast biljaka obje istraživane vrste drveća. u tablici 2. te na grafikonu 1. Iz tih rezultata proizlazi To se odrazilo i na povećanje proizvedene biomase kako su svi postupci u kojima su primijenjena mine( Grafikon 2.). ralna gnojiva pozitivno utjecali, kako na visinski, tako i Tablica 2. Srednje vrijednosti visina i promjera jednogodišnjih biljaka Table 2. Average one year old plants hights and diameters Pinus kalepensis Pinus pinea Postupak Visina Odnos Promjer Odnos Visina Odnos Promjer Odnos Treatment Hight Relation Diameter Relation Hight Relation Diameter Relation cm % mm % cm % mm % 1 0+0 4,03 100 0,91 100 20,71 100 2,94 100 2 1,5+0 13,59 337 1,60 176 34,38 166 3,38 115 3 3,0+0 21,31 529 2,15 236 43,86 212 3,71 126 4 6,0+0 19,37 481 2,02 222 38,04 184 3,54 120 5 0+1,5 16,48 409 1,90 209 40,80 197 3,84 133 6 1,5+1,5 18,86 468 1,98 218 39,48 190 3,72 129 7 1,5 Super+1,5 20,42 507 2,11 232 38,01 184 3,63 123 8 1,5NPK+1,5 18,31 454 1,95 214 33,33 161 3,60 122 9 1,5 Super + 1,5 Sierra 11,39 283 1,58 174 34,29 166 3,50 119 LSD 5 % 1,41 0,12 1,57 0,12 LSD 1 % 1,88 0,17 2,10 0,17 Primijenjena gnojidba relativno je više utjecala na ci gnojidbe bili su manji kod promjera, ali je i u tom porast alepskog bora nego pinije. U postupcima s mineralgledu alepski bor jače reagirao na gnojidbu. Najveće vinim gnojivima, ovisno o primijenjenoj gnojidbi, visine sine imale su biljke obiju vrsta kada su unesena u supjednogodišnjih biljaka alepskog bora približno su se strat 3 kg/m3 gnojiva "Osmocote Mini". U ovoj kombipovećale 2,8 do 5,3 puta, a pinije 1,6 do 2,1 puta. Učinnaciji alepski je bor imao i najveće promjere. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 24 <-- 24 --> PDF |
N. Komleiiovic: PRIMJENA GNOJIVA S PRODULJENIM DJELOVANJEM U PROIZVODNJI SADNIC A. Šumarski list br, I 2.CXXI (1997). 19-i Pinus halepensis 20 * 15 1 E3 Visine-Hights 10 5 a 0 3 4 5 6 7 8 9 Postupak - Treatment 2.5 7 1.5 H Promjeri1 Diameters 0.5 * rrl 1——´ i ´"-* i ´—´—t-´—´ i ´ ´ i ´—´ i i 3 4 5 6 7 8 9 Postupak - Treatment Pinus pinea 45 40 35 30 25 Visine-Hights 20 15 10 5 i ´ ´ i ´—´ i ´ i 0 12 3 4 5 6 7 8 9 Postupak - Treatment 4 3.5 3 2.5 7 0 Promjcri 1.5 Diamcters 1 0.5 i ´ ´ i ´—´ i ´ ´ i ´—´ i ´ ´ i ´ ´ i ´ ´ i ´ ´ i 0 12 3 4 5 6 7 8 9 Postupak - Treatment |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 25 <-- 25 --> PDF |
N. Komlenović: PRIMJENA GNOJIVA S PRODULJENIM DJELOVANJEM U PROIZVODNJI SADNICA.. Šumarski list br. 1-2. CXX1 (1997), 19-27 Podjela ove doze na dva dijela te unos 1,5 kg/m3 ovog gnojiva u supstrat a preostalih 1,5 kg primijenjen površinski, nije se pozitivno odrazilo na rast biljaka, posebno biljaka alepskog bora. Doza od 6 kg/m3 gnojiva "Osmocote Mini" djelovala je depresivno na rast biljaka obje vrste drveća u odnosu na dozu od 3 kg/m3. U ovom tretiranju biljke su imale iglice plavozelene boje i bile su slabo odrvenjene. To pokazuje kako se primjenom visokih doza sporotopivih gnojiva ne samo nepotrebno troše sredstva, već i pogoršava kvalitata sadnica. Površinskom primjenom 1,5 kg/m3 gnojiva "Osmocote Mini" postignute su veće visine i promjeri biljaka obje vrste te proizvedena veća biomasa nego njegovim unosom u supstrat. Međutim, površinski tretirane biljke slabije su prorasle supstrat te je njihov korijen masovno izašao na dnu kontejnera. Ova je pojava bila više izražena kod alepskog bora. Kao jedna od najboljih kombinacija pokazalo se unošenje superfosfata u supstrat te površinska primjena gnojiva "Osmocote Mini". U kombinaciji sa superfosfatom biljke obiju vrsta bile su bolje odrvenjene i imale daleko razvijeniji korijen od biljaka koje su prihranjene gnojivom "Osmocote Mini" bez unošenja superfosfata u supstrat. I u kombinaciji s gnojivom "Osmocote Sierrablen" došao je do izražaja pozitivni utjecaj fosfornog gnojiva na razvoj korijena. Ponovno se pokazalo kako nije opravdano primjenjivati dušik kod sjetve (Komlenović 1995). Nakon unošenja superfosfata u supstrat značajno bolji rezultat postignut je prihranjivanjem biljaka gnojivom "Osmocote Mini" nego gnojivom "Osmocote Sierrablen". U tretiranju s gnojivom "Osmocote Sierrablen" iglice biljaka alepskog bora bile su zahvaćene intezivnim crvenilom. Ova je pojava povezana sa izrazito niskom koncentracijom fosfora u biljkama (Tablica 4.). To pokazuje kako i kod površinske primjene gnojiva nije opravdano prenaglašavati dušik, već treba voditi brigu i o drugim elementima prehrane. Primjenom 1,5 kg/m3 gnojiva "Osmocote Mini" uzgojene su kvalitetne sadnice pinije. Kvaliteta sadnica alepskog bora bilaje u ovom tretiranju također zadovoljavajuća, ali su iglice biljaka bile dosta klorotične. Stoga bi kod uzgoja alepskog bora trebalo ovu dozu povećati na oko 2 kg/m3 ili uz gnojivo s produženim djelovanjem primijeniti i klasična gnojiva (superfosfat, NPK bez klora). U tretiranju bez mineralnih gnojiva uzgojeno je svega 52% sadnica alepskog bora u odnosu na tretiranja u kojima su primijenjena gnojiva. Kvaliteta kontrolnih sadnica alepskog bora bilaje vrlo slaba i njihove iglice, posebno starije koje bile su zahvaćene intezivnim sušenjem. Kontrolne biljke pinije bile su relativno kvalitetnije, ali su i vrhovi njihovih iglica bili klorotični. Veličina iglica smanjivala se prema vrhu biljaka. Primijenjena gnojidba pozitivno je utjecala na porast koncetracije odgovarajućih elemenata prehrane u supstratu i iglicama (Tablica 3. i 4.). Grafikon 2. Težina suhe tvari Graph 2. Dry matter weight 20 bilja ON 00 b b o o —1 1— 14.00 T 12.00 « 10.00 M 4.00 1 2.00 n on 1 u.uu 12 40.00 T 35.00 03 j | 25.00 1l 1S 20.00 ^ 15.00 60 10.00 5.00 Pi nus halepensis 3 4 1 ill i 5 6 7Postupak - Treatment Pinus pinea 8.1 11 9 Korijen-root : Stablo-stem Ukupno-total H i i i | H Korijen-root 1 \ Stablo-stem Ukupno-total , . 0.00 1, * —i ——i 1 1 1 1 12 3 4 5 6 7 8 9 Post apak-Treatm ;nt |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 26 <-- 26 --> PDF |
N Komlenović: PRIMJENA GNOJIVA S PRODULJENIM DJELOVANJEM U PROIZVODNJI SADNICA.. ,CXXI(I997). 19-27 Tablica 3. Kemijska svojstva supstrata Table 3. Chemical properties of the substatum Postupak Pi I AL-N Organska tvar Treatment H2() n-KCl P205 K20 Organic matter 0/ 0/ mg/100g 0+0 3.9 2.8 6,4 9,5 0,62 96,0 1.5 Mini+ 0 3.8 2,7 15,7 19,6 0,67 65.6 3,0 Mini+ 0 3,9 2,8 25.0 40.0 0.58 93,0 6,0 Mini+ 0 3.8 2.7 29,0 75,3 0,63 93,8 0+ 1.5 Mini 3.7 2,7 21,1 25,8 0,63 94,0 1.5 Mini + 1.5 Mini 3,7 2,8 23,8 34,3 0,63 96,0 1,5 Super + 1,5 Mini 3,9 2,9 26,3 19,1 0,62 96,4 1,5NPK+ 1,5 Mini 3.7 2,7 33,8 32,0 0,55 96,8 1.5 Super + 1.5 Sierra 3.7 2,7 17,0 12,7 0,59 96.8 Kao i u ranijim pokusima (Komlenovi ć 1995) vrsta sa velikim zahtjevima za kalcijem. ponovno je utvrđeno kako voda za natapanje u ovom Zanimljiva je pojava kako je u svim tretiranjima s rasadniku za razliku od nekih drugih rasadnika (Jastre-mineralnim gnojivima došlo do opadanja koncentracija barsko, Frančeskija) malo utječe na porast reakcije supanaliziranih mikroelemenata (Fe. Mn. Zn) u iglicama strata. Stoga bi ovdje trebalo izbjegavati upotrebu čisalepskog bora, dok pinija pokazuje potpuno suprotnu tog treseta iz Latvije kod uzgoja alepskog bora i drugih sliku. Tablica 4. Koncentracije el emenata prehrane u iglicama Table 4. Concentrations of nutricent elements in needles Vrsta Postupak N P K Ca Mg Fe Mn Zn Species Treatment 0 / mg´kg Finns helepensis 0+0 0.76 0.123 0.68 0,49 0.144 100 242 30 1.5 Mini + 0 1.05 0,184 1,02 0.33 0.111 62 180 18 3.0 Mini+ 0 1,48 0,243 1,23 0.41 0.100 64 160 28 6,0 Mini+ 0 2,34 0,31 7 1,56 0.39 0,119 68 92 26 0+1,5 Mini 1,50 0,220 1,24 0.44 0.126 64 142 29 1,5 Mini+1,5 Mini 1.75 0.289 1,36 0,40 0.106 76 194 30 1,5 Super+ 1.5 Mini 1.51 0.250 1,33 0,49 0,105 68 ~>2H 29 1.5NPK+ 1,5 Mini 1.65 0.227 1.33 0,39 0,121 58 162 25 l,5Super+l,5 Sierra 1.40 0.120 0.80 0,37 0,116 46 86 28 Pinus pinea 0 + 0 0,74 0.103 0,25 0,29 0,167 56 146 8 1.5 Mini+ 0 1,65 0.210 0,96 0.37 0,154 70 218 17 3.0 Mini+ 0 1,83 0,250 1,10 0,36 0,145 66 200 43 6.0 Mini-0 2,34 0,287 1,28 0,34 0,144 68 160 23 0+1.5 Mini 1,75 0,210 0,91 0,37 0,158 62 160 20 1,5 Mini+ 1.5 Mini 1,88 0,227 1,15 0,43 0,155 86 166 33 1.5 Super + 1.5 Mini 1,81 0,224 1,03 0,36 0.145 64 194 19 1.5NPK+ 1.5 Mini 1,79 0,224 1,08 0.33 0,160 58 152 16 1,5 Super + l,5Sierra 2,09 0,174 0,83 0.33 0.148 60 116 19 24 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 27 <-- 27 --> PDF |
N. Komlenović: PRIMJENA GNOJIVA S PRODULJENIM DJELOVANJEM U PROIZVODNJI SADNICA... Šumarski list br. 1-2, CXX1 (1997), 19-27 Biljke pinije usvojile su značajno veće količine svih analiziranih hraniva od biljaka alepskog bora (Tablica 5.). Tablica 5. Količina usvojenih hraniva (mg/100 biljaka) Table 5. Quantities of absorbed nutrients (mg/100 plants) Postupak / Treatment N P K Ca Mg Fe Mn Zn P. halepensis -0 + 0 162,8 36,3 152,5 70,9 18,3 2,0 2,0 0,5 P. halepensis - 3,0 Mini + 0 759,3 163,6 709,9 254,1 61,5 6,2 6,4 1,8 P. pinea -0 + 0 848,0 133,4 427,8 292,0 110,9 11,4 8,3 1,3 P. pinea-3,0 Mini+ 0 2089,0 364,4 1444,8 619,6 245,1 22,2 20,7 4,9 Bolje razvijene biljke obiju vrsta u tretiranjima smineralnim gnojivima nakupile su značajno više hrani- ZAKLJUCCI U pokusu s jednogodišnjim biljkama alepskog bora i pinije ispitivano je djelovanje dva tipa gnojiva s produženim djelovanjem "Osmocote", te klasičnog fosfornog gnojiva superfosfat i složenog gnojiva 7:14:21. Istraživanje utjecaj gnojidbe na rast i prehranu biljaka te kvalitetu proizvedenih sadnica. Kao sjetveni supstrat korišten je treset iz Latvije. U svim postupcima utvrđeno je pozitivno djelovanje gnojidbe na rast biljaka. Na primijenjena mineralna gnojiva relativno je jače reagirao alepski bor od pinije. U kombinaciji u kojoj je uneseno 3 kg/m3 gnojiva "Osmocote Mini" u supstrat biljke obiju vrsta imale su najveće visine, a biljke alepskog bora i najveće promjere. Doza od 6 kg/m1 gnojiva "Osmocote Mini" negativno je utjecalo na rast biljaka u odnosu na dozu od 3 kg/m´ ovog gnojiva. U ovom su tretiranju biljke imale plavozelenu boju iglica i bile su slabo odrvenjene. Podjela doze od 3 kg/m1 gnojiva "Osmocote Mini" na dva dijela te unos 1,5 kg/nv´ u supstrat, a preostala polovina primijenjena kroz prihranjivanje, nije pozitivno LITERATURA Brix, H., Van Den Drische,R. 1994: Mineral nutrition of container - grown tree seedlings. North America. Containerezed For. Tree Seedling Symp. : 77-84, Denver. Dokuš,A.,Orlić,S.,Orešković,Ž., Žgela,M., Matić, S., Oršanić, M. 1992: Šumski rasadnici. Šume u Hrvatskoj: 101-104, Zagreb. Komlenović , N. 1969: Neki rezultati primjene mineralnih gnojiva kod uzgoja sadnica četinjača na posebnim supstratima. Rad. Jug. inst. za četinjače 2: 27-36, Jastrebarsko. Komlenović,N . 1984 a: Istraživanje novih metoda va od kontrolnih biljaka, - Conclusions djelovalo na uspijevanje biljaka. Površinska primjena ovog gnojiva negativno je utjecala na razvoj korijena. Unošenje superfosfata i složenog gnojiva u supstrat u kombinaciji s gnojivima s produženim djelovanjem pozitivno je utjecalo na rast alepskog bora. Bolji rezultat postignut je superfosfatom. U tretiranjima sa superfosfatom utvrđeno je bolje odrvenjavanje biljaka obje istraživane vrste drveća te pozitivan utjecaj fosfora na razvoj korijenskog sustava. Jače djelovanje na rast biljaka pokazala je prihrana gnojivom "Osmocote Mini" nego "Osmocote Sierrablen". Prmijenjena gnojidba utjecala je na porast koncentracija odgovarajućih elemenata prehrane u supstratu i biljkama. Bolje razvijene biljke pinije nakupile su značajno više hraniva od biljaka alepskog bora. Primjena mineralnih gnojiva snažno je utjecala na usvajanje odgovarajućih hraniva kod obiju istraživanih vrsta. Kod doze od 1,5 kg/m3 "Osmocote Mini" uzgojene su kvalitetne sadnice pinije, dok bi za alepski bor tu dozu trebalo povećati. - References rasadničke proizvodnje. Rad. Šum. inst. 2: 1316, Jastrebarsko. Komlenović , N. 1984b: Mineralna ishrana nekih vrsta listača i četinjača na posebnim supstratima. Fiziološki aspekti mineralne ishrane biljaka, Jug. društvo za fiziologiju biljaka: 145-152, Beograd. Komlenović,N. 1990: Utjecaj kalcijskogkarbonata na uspijevanje biljaka sedam vrsta drveća. Šum. list, br. 9-10: 397-406, Zagreb. Komlenović , N. 1993: Primjena gnojiva s produženim djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica. Rad. Vol. 27, Br.2:95-104, Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 28 <-- 28 --> PDF |
X Komlenovič: PRIMJENA GN0.II VA S PRODUUliMM D.ILLOV \\.ll\ l U PROIZVODNJI SADNICA.. Šumarski list br. I :.(´XXI{ 1407 Komlenovič . N. 1994: Utjecaj gnojiva "Osmocote drveća i grmlja. Šum. list, br.3-4: 183-204, Plus" na uspijevanje biljaka crnog bora (Pinus Zagreb. nigra Arn.). Rad. Šum. inst. Jast. Vol. 29. Br. 1: K o m leno v i ć, N. G r a č a n . J.. R a s t o v s k i. P. 103-109. Jastrebarsko. 1988: Istraživanje rasta i ishrane biljaka hrasta K o m 1 c n o v i c. N. 1995: Primjena kompleksnih gno lužnjaka (Qurcus robur L.). kitnjaka (Qurcus pe jiva u uzgoju šumskih biljaka obloženog koritraea Liebk), medunca (Qurcus pubesceus jenovog sustava. Rad, Vol. 30, Br. 1:1-10, Šum. inst. Jast. 1 -10.Jastrebarsko. Willd.) i vinike (Qurcus ilex L.). Rad. Šum. inst. Jast.: 33-51, Jastrebarsko. K o m I e n o v i ć. N.. N edo v i č .V 1979: Uspijevanje biljaka običnog bora (Pinus sylvestris L.) i Kunip . M. 1970: Poljski pokusi. Metodika postavljaobične smreke (Picea abies Karst.) s obzirom na nja i statistička obrada, Zagreb. neka svojstva supstrata. Drugi kongres biologa M a t i ć S., K o m lenović, N., Orlić, S.. O r š a n i ć, Jugoslavije: 1305-1314, Zadar. M. 1996: Rasadnička proizvodnja hrasta lužnjaK o m lenović, N. Rastovski.P. 1982: Mogućnost ka. Hrast lužnjak u Hrvatskoj: I 59-166, Zagreb. unapređenja proizvodnje sadnica hrasta lužnjaka (Qurcus robur L.). kitnjaka (Qurcus petraea Ocvirek , M. 1994: Kontejnerska proizvodnja četiMatt.( LiebF)) i crnike (Qurcus ilex L.) primjenjača. Rad. Šum. inst. 30(1): 37-46. Jastrenom mineralnih gnojiva. Agrokcmija. 5-6: 209 barsko. 217. Beograd. O rš a n i ć , M.. M a 11 ć, S.. A n i ć, .1, 1966: KontejnerK o m 1 e n o v i c , N. R a s t o \ s k i. P. 1996: Unapređe ska proizvodnja sadnica hrasta lužnjak i njen u nje proizvodnje šumskih sadnica primjenom notjecaj na kvalitetu šumskih kultura. Skrb za hr vih mineralnih gnojiva i sjetvenih supstrata. Skrb za hrvatske šume 1846 -1996. H.Š.D.. Knjivatske šume 1846-1996. H.Š.D. Knjiga 1: 307ga 2: 179-190. Zagreb. 3 12. Zagreb. K o m 1 e n o v i ć , N. Rast o v ski, P. M a r k o j a. Đ. Rastov ski. P.. Komlenovič. N. 1993: Proizvo1980: Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. dnja šumskih sadnica primjenom novih metoda austrica Asch. et Gr.) i brucijskog bora (Pinus uzgoja i mineralnih gnojiva. Radovi. Vol. 28. brutia Ten.) prema upotrebljenim sjetvenim sup Br. 1-2: 147-156. Jastrebarsko. stratima i mineralnim gnojivima. Šum. list. br. 11-12:461-470, Zagreb. T i n u s. W., Me D o n a 1 d, E. 1979: How to grow tree seedlings in containers in greenhouses. USD Kom lenović. N.. M arkoj a. Đ.. Rastov sk i, P. 1983: Istraživanje utjecaja sjetvenih supstrata i Forest service. Rocky Mountain Forest Range mineralnih gnojiva na rast i ishranu nekih vrsta Experimental Station, Forest Collins. Summary: In an experiment with one-year old plants Aleppo Pine and Stone Pine plants the effect of two types of slow re/ease "Osmocote" fertilizers, classical phosphorous fertilizer superphosphate and a complex fertilizer 7:14:21 were examined. The effect of fertilisation on growth and plant nutrition, and the quality of the seedlings produced, was investigated. Peat from Latvia was used as a sowing substrate. In all treatments a positive effect of fertilisation on plant growth was confirmed. A relatively stronger reaction to the applied mineral fertilizers was observed in Aleppo Pine compared to Stone Pine. In a coinbonaliou in which 3 kg in´ of "Osmocote Mini " was introduced into the substrate, plants of both species had the greatest heights, and Aleppo Pine plants also had the greatest diameters. A dose of 6 kg/ms of "Osmocote Mini "fertilizer negatively influenced plant growth compared to a dose 3 kg/in´ of the same fertilizer. The plants had bluish-green needles and werepoortly lignificd. BY dividing the 3 kg/in1 dose of "Osmocote Mini "fertilizer into two parts and introducing 1.5 kg/nf into the substrate, and the remaining pari applied |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 29 <-- 29 --> PDF |
N. Komlenović: PRIMJENA GNOJIVA S PRODULJENIM DJELOVANJEM U PROIZVODNJI SADNICA... Šumarski list br. 1-2. CXX1 (1997), 19-27 by top dressing, did not have a positive effect on plant growth. Surface application of this fertilizer negatively affected root development. The introduction of superphosphate and complex fertilizer positively affected the growth of Aleppo Pine. Better result was achieved by superphosphate. Very good lignification of plants was determined by treatment with superphosphate in both investigated species and a positive effect of phosphorous on development or root system. Additional treatment wich "Osmocote Mini"ferlizer had a stronger effect on plant growth than "Osmocote Sierrablen". The applied fertilization had an effect on increased concentrations of relevant nutritional elements in the substrate and plants. Better developed plants of Stone Pine accumulated significantly more nutriens than Aleppo Pine plants. The use of mineral fertilizer had a strong effect on absorption of corresponding nutriens in both investigated species. With a dose of 1.5 kg/m3 "Osmocote Mini" high quality Stone Pine seedlings were cultivated, while in the case of Allepo Pine the dose should be increased. Key words: "Osmocote Mini", "Osmocote Sierrablen", superphosphate, NPK fertlizer 7:14:21, Pinus halepensis, Pinus pinea, growth, seedling quality. |