DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 38 <-- 38 --> PDF |
0. Piškorić: DRADUT1N KOS, OSNIVAČ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTV 3. stočarstvo, 4. tehnički obrt. 5. vinogradarstvo, voćarstvo i vrtljarstvo. 6. prirodoznanstvo. Kos je 1846. godine pristupio ostvarenju svog prijedloga te je od Glavnog odbora Gospodarskog društva zatražio suglasnost za osnivanje Šumarskog odsjeka. Suglasnost je i dobio s time da sam organizira taj Odsjek. Rezultat njegova rada bila je skupština šumara održana 26. prosinca 1846. godine na biskupijanskom majuru Prečec kod Ivanić grada. Ustroj Šumarskog odsjeka Glavni odbor Gospodarskog društva u društvenom Listu mesečnom, br. 1. 1847. godine, popratio je tekstom: "Medjutim svake pohvale dostojnom nastojanju g. šumara Kosa pošlo mu je već za rukom, kao što se iz sledećega izvjestja (t.j. o održanoj skupštini a objavljenom u istom broju) vidi. te je sklopio takav odsek, koji seje već i ustanovio. Mi mu želimo, da dobro napreduje, a nadamo se od njega, da će nas u naših težnjih i sverhah svojski podupirati. Bog bi dao. te bi se odseci za gojenje marhe i konjah. za njive i livade, za vinograde i voće, za mathematiku, phisiku i naravsku istoriu u svih podružnicah sklopile". Od ostalih nabrojenih područja nešto kasnije "\ redni član dopisnik, p. n. lajstnant i adjunct gradiljstva g. Taubner ... sastavio je u krilu družtva gospodarskoga odbor za znanost i umetnost". Odsjeci ni /a jednu poljoprivrednu «ranu nisu osnovani, pa je prema tome nejasno kako današnje Agronomsko društvo, koje datira poslije Prvog svjetskog rata, navodi da je osnovano 1841.godine! Prvi podatak o održavanju osnivačke skupštine nalazimo u Narodnim novinama3 pod naslovom "Poziv na šumare hrvatske i slavonske" koji glasi: "Pozivaju se uljudno sva p. n. gospoda šumari horvatske i slavonske zemlje na skupštinu, koja će bit na 26. prosinca (Dec.) o.g. u vanned j i križevačkoj na Prečecu, u gradu preuzvišenoga biskupa zagrabačkoga, zato, da se ustanovi družtvo šumarsko kao podružnica družtva gospodarskoga horvatsko-slavonskog. S ednica počima u 9 urah pre podne". U Zagrebu su tada izlazile i Zagrebačke političke novine na njemačkom jeziku (Agramer politisehe Zeitung) sve do 1918. godine4- pa je vjerojatno i u njima upućen poziv na skupštinu, budući daje tada bilo u Hrvatskoj dosta šumara Nijemaca i Austrijanaca te Ceha, koji su se također služili njemačkim jezikom kao svojim. Vjerojatno, jer u Sveučilišnoj i nacionalnoj biblioteci u Zagrebu tog godišta, kao i još nekih. nema. Šumarski list br. 1 2. (´XXI I I 997), 35-44 Skupština je tog dana i održana, ali, kako stoji u Zapisniku (Preglednom izvestju) o skupštini "na učinjeni u tu sverhu javni poziv izkupilo se je u prkos najneprijatnijoj dobi godišta, zločestomu vremenu i mestnim povodnjam, ipak 17 šumarah".5 Od sedamnaestoro na skupštini je bilo nazočnih devetoro, uključivo i Kos, bili su u službi grofice Erdodv ili grofa Gjorgja Erdodyja, tri su biskupska i kaptolska šumara, a od ostale petorice dva su bila iz Vojne krajine. Iz Vojne krajine bio je Antun Tomić , c. kr. šumski poglavica križevačke regimente iz Bjelovara i Franjo Šporer . c. kr. šumarski poglavica peš. krajišničke brodske regimente iz Vinkovacah u Slavonii. Šporer je ujedno bio i jedini koji je bio prisutan s udaljenosti od preko 50 km od Prečeca ili Zagreba. Šporer je bio "na obće zahtevanje" izabran za predsjedavajućeg skupštine i Društva. Dodajmo, daje Zapisnik, ili kako stoji u originalu. "Pregledno izvestje šumar, odseka od pervoga dne 26. prosinca u Prečecu deržanom sastanku". Šporer je nesumnjivo izabran za prvog društvenog predsjednika, tada i po službeničkom položaju i po dobi te dokazanosti stručnog pisca1, bio najugledniji među nazočnima, a i među svim šumarima onoga doba. Dragutin Kos bio je glavni govornik na skupštini. Po izboru predsjednika Kos je održao "u serce dirajući govor". Sljedilo je izvješće o njegovom sudjelovanju na "večanju šumskog odseka X. skupštine njemačkih, poljskih i šumskih gospodara u Gradecu "(Grazu) na kojem je bio kao izaslanik Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva". Jedna od točaka vijećanja u Grazu bio je i Birmannov način (koji je vrbovečki šumar Josip Sitta ocijenio kao "nije drugo nego gnojenje semena"). Dalje je slijedio prijedlog tema koje bi se obradile "u budućoj sčdnici novoutemeljenog šumarskog odseka" i konačno poziv članovima za sakupljanje statističkih podataka, a u tu svrhu podijeljen je formular za upisivanje podataka. Na skupštini je izabran i upravni odbor ili. kako stoji u Izvješću o skupštini, izabrani su "nadstojnici, tajnici i odbornici". Za prvog nadstojnika izabran je Franjo Šporer a za drugog i izvjestitelja "referensa" Dragutin Kos. Na sljedećoj izbornoj skupštini, trećoj, održanoj 3. prosinca 1851. u Zagrebu, Kos je izabran za "načelnika" a Šporer za "načelnikovog namjestnika". Kos je na prve tri skupštine vrlo aktivno sudjelovao svojim izlaganjima i prijedlozima. Četvrtoj nije bio nazočan, već je samo pročitan njegov referat o "Šumskim serv itutima" dok o petoj, i posljednjoj, godišnjoj skup 3 Novine liorvatsko-slavonske-dalmatinske. tečaj XII. br. 99. i 100. od 1 5. i 16. prosinca 1 846. 4Horvat. .1.: Povijest novinstva Hrvatske 1 771-1939. Zagreb 1962, str. 76. 5 Zapisnik je objavljen u Listu mesečnome Gospodarskoga družtva br. 1. i 2. 1 847. godine, a fotokopija se nalazi i u Šumarskom društvu. 6 Do 1 846. godine Šporcr je objavio prikaz šumarstva u Hrvatskoj u ča sopisu Croatia (v. S. I. 1977. «. str. 309-5 19). trt knjine Priručnika za krajiške šumare, prijedlog osnove Hrvatskog šumarskog zavoda (v. S. I. 1976. str. 307). |