DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 39     <-- 39 -->        PDF

O. Piškorić: DRADUTIN KOS. OSNIVAČ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
Šumarski list br. 1-2. CXX1 (1997). 35-44
stini koja je održana u Donjem Miholjcu 3. srpnja 1854.
godine nema podrobnijih podataka. Postoji samo zapis
u Gospodarskom listu br. 33. 1854. godine, daje na sjednici
Glavnog odbora Gospodarskog društva privremeni
predsjednik Šumarskog odsjeka Adalbert Schmidt
izvijestio o održanoj skupštini i predao skupštinski zapisnik
sa svim prilozima.7


Na prvoj skupštini, kako je već navedeno, Kos je
održao "u srce dirajući govor", kako je zapisao tajnik
Julije Schaper. Uvodno je Kos naglasio, kako se, za razliku
od ostalih zemalja Srednje Europe, počem od Austrije
do Pruske, "u šumami bogatoj Horvatskoj i Slavonii"
ne koristi "znanstveni pravac obertnosti" i nastavlja
s izlaganjem zaključaka Šumarskog odsjeka Ugarskog
gospodarskog društva od 6. lipnja 1842. godine,
koje je vrijedno obzirom na podjednake odnose u obje
zemlje dobro znati.8


Ako je govor Kosa bio "u srce drapajući" to znači,
da su prihvaćeni zaključci ugarskog Odsjeka za
šumarstvo kao npr.:


-
da se ustroji šumarska škola kako bi bilo "moguće
većem broju domaćih sinovah prilika dala, da se u
razumne i sposobne šumare izobraziti mogu";
-
da se izdaju dobre i jeftine šumarske knjige ne
samo za šumare nego i za šumovlasnike;
-
da se uredi servitutno korišćenje paše i drvarenja
u vlastelinskim šumama;
- da se saborskom odlukom utvrdi minimalna površina
ispod koje se šume ne bi smjele dalje dijeliti
te
-
da se "šume imadu kao narodno blago smatrati" i
tako osigurati šume i za buduća pokoljenja.
Kos je na svakoj skupštini predložio i tri nove teme i
pripremu za raspravu na sljedećoj glavnoj skupštini,
kako je to već naprijed navedeno. Teme su bile i obrađivane
i na skupštini izložene i raspravljene, a bit će
prikazane u sklopu prikaza društvenog godišnjaka -
Trudova Odseka šumarskog u posebnom članku.


Kos je na prvoj skupštini pokrenuo prikupljanje statističkih
podataka o šumama, te odmah i podijelio formulare
u tu svrhu. Taj poziv "na zahtjev svog načelnika"
tj. Kosa, skupština je ponovno uputila 1851. godine,
s pripremljenim upitnikom (formularom). Međutim,
dok su se statistički podaci prema skupštini 1846.
odnosili na "pojedine gospoštije", dakle šumoposjednike,
1851. podatke je trebalo sakupljati za pojedine podžupanije
tj. područja veličine nekadašnjih kotareva, ili
do 1991. godine, općina.


U Gospodarskom listu 1853. br. 52, str. 246, zabilježeno
je, daje Kos na XII. glavnoj skupštini Gospodarskog
društva održanoj 15. prosinca te godine izabran za
člana Glavnog odbora. Na toj skupštini Kos je izvijestio
i o sjednici Upravnog odbora Šumarskog odsjeka koja
je održana 1. prosinca i. g. Prema tom izvješću Šumarski
odsjek ili društvo imalo je 7 začasnih i 143 redovna
člana (isti G. 1. str. 258).


U 1854. godini Kos se zahvaljuje na službi u Zemljarinskom
katastru a ujedno i na predsjedništvu Šumarskog
društva jer odlazi u Štajersku (G. 1. 1854. str. 98).


Prema izvješću Glavnog odbora Gospodarskog društva
za glavnu skupštinu, koja je pod predsjedanjem bana
Jelačića održana 26. travnja 1855. godine, u tijeku je
veliko istupanje članstva iz Društva. To nije mimoišlo
ni Šumarsko društvo te je u njemu ostalo samo 25 članova
(G. 1. 1855. str. 77 i str. 121-122). Prema tome ne
stoji tvrdnja dr. Ugrenovića u navedenom članku iz
1925. godine, da je osipavanje članstva nastalo jer je
Kos otišao iz Zagreba. To je bila posljedica apsolutističke
vladavine Bečkog dvora znane po njegovom prevoditelju
kao Bachov apsolutizam.


Kos se međutim ne miri s propašću Šumarskog društva,
te u drugoj polovici 1955. godine piše Glavnom
odboru Gospodarskog društva da u okviru njega "želi
na polju gospodarstva sudjelovati". Odbor prihvaća
njegovu ponudu na sjednici održanoj 2. studenoga
1855. godine, te mu "ustrojenje odseka šumarskoga
izruča i preporučuje, da na svaki način nastoji bratju
našu u Slavonii na revnije sudelovanje u podignuće
općih materijalnih interesah naših probuditi te - da o
učinjenom izvesti odbor" (G. 1. 1855, str. 255). Kos vjerojatno
neposredno nije mogao učiniti ništa, pa Glavni
odbor Gospodarskog društva u Gospodarskom listu
(1856. str. 10) upućuje na ponovi upis u članstvo time
da se prijave upute tom Odboru. Do danog roka, 30.
kolovoza 1856, stigla je samo jedna prijava - prijava
Petra Per ako vica, šumara iz Nove Gradiške.


S neuspješnim oživljavanjem Šumarskoga društva
1856. godine nestaje i Dragutin Kos iz hrvatske javnosti.9


Razne aktivnosti


Za sada, od raznih aktivnosti kojima se bavio D. Kos
možemo navesti tri.


Prema Ugrenoviću10 Kos je u ime Hrvatskog šumarskog
društva sudjelovao na Gospodarskom kongresu
koji je održan u Beču od 24. do 31. ožujka 1849. godine
u Beču.


7 Kako je dosje Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva u Hrvatskom državnom arhivu vrlo oskudan, nema ni tog Zapisnika.


8 Izvještaj o tom dvodnevnom zasjedanju mađarskih šumara potpisao je "Ljudevit Kačković, tajnik ugar.-gospodarskoga družtva, kao bilježnik
šumarskoga odseka."
9 Gospodarsko društvo neposredno se uključilo u upis članova Šumarskog društva, jer prema Pravilima prihvaćenim na skupštini 1851. go


dine ´ Družtvo šumarsko za Horvatsku i Slavoniu dio celoviti gospodarskog družtva horvatsko-slavonskog" ($1.).
10 U Uvodu navedeni članak str. 167.