DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 40     <-- 40 -->        PDF

0. Piškorić: DRADUTIN KOS. OSNIVAČ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
Prema Trudovima za 1852. godinu, str. 47, Kos je
zajedno sa šumarskim savjetnikom F. Moguscherom
bio član deputacije Gospodarskog društva ´carskom
veličanstvu" koja je "molila" osnivanje poljodjelske i
šumarske škole u Zagrebu. Taje akcija bila uspješna sudeći
po pozivu Ministarstva unutrašjih poslova u Beču
1853. godine Banskoj vlasti da izvidi gdje bi se takva
škola mogla osnovati.11 Škola - Gospodarsko-šumarsko
učilište počela je radom u Križevcu 1860. godine.12


Treća je aktivnost "deržavni izpit šumarah, koi bi
time imali dokazati, da su kadri samostalno terati šumarstvo"
13 tj. državni ispit za samostalno vođenje šumskog
gospodarstva. Taj ispit uveden je 1851. godine, a
član ispitnog povjerenstva bio je i D. Kos (drugi član
bio je A. Tom ić , a predsjednik F. Spore r).


Članstvo u Šumarskim društvima
Austro-Ugarske monarhije


Kos je bio i član brojnih šumarskih društava diljem
habsburške Monarhije. Prema iskazu objavljenom u
Trudovim za 1852. godinu (str. 46) to su (u hrvatskom
prijevodu):


Carsko i kraljevsko društvo i austrijsko državnog


šumarskog društva u Beču, te Šumarskih odsjeka


za Moravsku i Šlesku (pravi član),


Carsko-kraljevskih gospodarskih društava Češ


ke, Štajerske i Kranjske (dopisni član),


član Glavnog odbora Hrvatsko-slavonskoga


gospodarskoga društva,


Bavarskog vrtlarskog društva - redoviti član.


Ugarskog šumarskog društva - začasni član.


Kos kao stručni pisac


1. Pregled napisa
U "Listu mčsečnome Hrvatsko-slavonskog gospodarskog
društva" između 1843. i 1847. godine nalazimo
suradnju i nekoliko šumara (Dragutina Kosa ,
Josipa Panzera, Ignatza Schapera, Franje Sporera.
J. Veselica i jednog nepotpisanog). Od tih
pisaca najznačajniji su tekstovi D. Kos a i F. Špor era
l4, koji su izdali i posebne knjige.


Kronološkim redom D. Kos je objavio:


1. U Listu mčsečnom ...:
Korist dervah i potreboća, da se šume u Horvatskoj
čuvaju i plode, 1844. br. 12. str.
183-189. i
Šumska pašnja, 1845. br. 4. str. 49-53.


" Verhandlungen dcr Forst-Section dcr Landwirstgeselschaft fur
Croatien und Slavonien in Jahre 1852. str. 47.


12 Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. Zagreb. 1963. str. 14.


13 Trudovi Odscka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniu godine
1851. str. 40.
14 F. K. Kesterčanek: Franjo Sporer, utemeljitelj znanstvenog šumar


stva u Hrvatskoj. Šumarski list. pretisak. 1976. br. 7-9. str. 307-319.


Šumarski list hr. 1 2, CXXI (1997), 35-44


2. Das Forstwesen in Kroatien. Zagreb 1847, str. 48.
3. Sudslavische Zeitung - Trudovi Odseka šumarskoga
za Hervatsku i Slavoniu, Zagreb, 1851. Članak
bez naslova.
4. Verhandlung der Forst - Section fur Kroatien und
Slavonien im Jahre 1852.: Die Waldservituten, str. 819.15


5. Hrv. - slav. gospodarsko društvo 1845. godine izdalo
je i knjižicu pod naslovom Vortrage fur der Landman
Kroatiens und Slavonien verfast K.v.K. (Predavanja
za hrvatsko-slavonske seljake sastavljene po
K.v.K. - od K. Kosa?)
U prvom, u Listu mčsečnom objavljenom članku
Kos uvodno naglašava mnogostruko korišćenje drva u
životu čovjeka u tolikom opsegu da "bez drva nema ni
života". Stoga se pita, da li šume koje su tako potrebne
za život čovječanstva ne zavređuju "svu našu pozornost
i ne zaslužuju li takav postupak s njima, kako bi nam
svako vreme mogle zadovoljiti svrhom, za koju im narav
stvori i odredi?" Zatim upozorava da bi zbog "pomanjkanja
urednog gospodarenja (mogle) nam šume
malo po malo sasvim izginuti". Da se to ne dogodi trebaju
šumovlasnici l(l "nadziranje i upravljanje šumama
povjeriti ljudima, koji su ovim poslovima vješti te koji
si razmjerno dužine svoje službe prisvojiše potrebna
teoretska i praktična znanja". Nadalje, uz ostalo, priložio
je primjer određivanja veličine drvosjeka na
primjeru niske šume površine 600 jutara s različitim
bonitetima.


"Za šume i lugove najveće je i najteže slobodna
paša" prva je rečenica u članku "Šumska paša" i nastavlja,
da "gdje marva samovoljno i neograničeno pase,
ne mogu uspijevati ni prirodni ni umjetni podmladak
(te) mlade, zdrave i ufanja pune šumice izginu do
mala". Šume su opterećene pašom preko mjere, što pojedinci
drže više stoke nego mogu osigurati za zimu
krme, pa ona tada u nedostatka druge hrane guli i koru s
mladih stabala. Jedna od mjera za štetnost stoke u šumi
je i briga vlastelina, da svojim kmetovima ne dozvole
držanje većeg broja rogate marve nego je mogu zimi sijenom
prihraniti.


U članku objavljenom u Sudslavische Zeitung-u
Kos naglašava da šume trebaju biti "uvijek brižno njegovane
ne samo radi trajnog podmirenja naših potreba
na drvu, nego da stanovitu površinu šuma treba podržavati
za zdravlje, plodnost Zemlje i udobno stanovanje
(time) da položaj i raspored šuma bude u interesu
zemlje".


15 Verhandlung ... je njemački naziv za Trudove Odseka šumarskog
za Hervatsku i Slavoniu. jer su na obim jezicima objavljivani tekstovi.
Međutim treći svezak, za 1852. godinu, izašao je samo na njemačkom
jeziku. To je doba apsolutizma, poznatog po njegovom
prevoditelju J. Bachu.


16 U Kosovo vrijeme gotovo sve šume u civilnom dijelu Hrvatske i
Slavonije bile su u posjedu vlastelina. U vojnoj krajini bile su pak
sve šume državne.