DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 41     <-- 41 -->        PDF

O. Piškorić: DRADUTIN KOS, OSNIVAČ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
Šumarski list br. 1-2. CXX1 (1997). 35-44
2. Knjiga Das Forstwesen in Kroatien
Publikacija Das Forstwesen in Kroatien tj. Šumarstvo
u Hrvatskoj 17 je knjižica od 50 stranica formata 14 x
20 cm. Tiskana je u "kraljevskoj povlaštenoj narodnoj
tiskari dra Ljudevita Gaja 1847" godine.


Nakon Uvoda Kos je problematiku tadašnjeg šumarstva
u Hrvatskoj prikazao u tri poglavlja, a u trećem
razradio u osam odsjeka. To su:


Prvo poglavlje - Općenito o svrsi i vrijednosti šume.
Drugo poglavlje - Općenito o gospodarskom stanju
i o uzrocima takvog stanja hrvatskih šuma.
Treće poglavlje - Sredstva za poboljšanje stanja šuma
u Hrvatskoj, s odsjecima:
Prvi odsjek - Uprava i nadzor (čuvanje) hrvatskih
šuma mora biti povjereno domaćim sinovima.
Drugi odsjek - Mora se osigurati mogućnost onim
Hrvatima, koji se odluče za šumarsko zvanje bilo nižeg
bilo višeg stupnja sticanje najnužnijeg znanja.
Treći odsjek -1 niži i viši namješteni šumarski službenici
moraju biti toliko plaćeni i obskrbljeni životnim
potrebštinama, da se ne će morati boriti za životne potrebe
nego će biti osigurani prema svom položaju.
Četvrti odsjek - Svi šumarski službenici kod postavljanja
moraju od pretpostavljenih dobiti nužne upute
za vršenje službe.
Peti odsjek - Svaki šumovlasnik i svaki šumar mora
cjelokupni šumski kapital prilagoditi lokalnim odnosima,
gospodariti po suvremenim šumarskoznanstvenim
zasadama i isključiti svaku samovolju.
Šesti odsjek-Vlastelinstva moraju poduzimati mjere
za sprečavanje krade drva kao i osigurati od ostalih
oštećenja.
Sedmi odsjek - Za unapređivanje zemaljskog
šumarstva u Hrvatskoj treba u svakoj županiji postaviti
šumarskog službenika.
Osmi odsjek - Nužno je zemaljsko udruženje koje
će širiti znanja iz šumarstva.


Potanje izlaganje sadržaja pojedinih poglavlja prelazilo
bi okvir ovog članka pa se zaustavljamo na temeljnoj
misli Kosa, izloženoj u trećem odsjeku trećeg
poglavlja. Kos, naime, kaže, da se zaustavljanje pustošenja
šuma te poboljšanja njihova stanja temelji na školovanim
domaćim šumarima i lugarima. To tvrdi i u
Predgovoru ove knjige kad između ostalog piše: "upravu
i nadzor nad hrvatskim šumama neka vode stručno
naobraženi Hrvati a kako poznaju narod i njegovo biće,
znati će najbolje pronaći one mjere, s kojima se zlu na
put može stati. Kako bi se pak Hrvat mogao stručno
izobraziti, treba mu omogućiti ustrojstvo hrvatskog šumarskog
zavoda odnosno škole"18. Ne bude li domaćih
sinova u šumarskoj službi "satrt će nas ona jata dotepe


nih neznalica, koji, nauživ se kod kuće krojačkog, muzičkog
i dr. zanimanja, objesiše pušku o rame, pa hajd u
Hrvatsku za šumara".


Knjižica Das Forstwesen in Kroatien izašla je 1847.
godine, ali je, kako je u njoj navedeno, dovršena ujesen
1846. godine, odnosno 1. listopada 1846. godine. -Copryg
in Kroatien am 1. Oktober 1846. No, započeta je
bar dvije godine prije. Naime, u Gospodarskom listu
1845. br. 12. na str. 12. zapisano je, daje "vredni član
družtva našega g. Karlo Kos, nadzornik šumah" predao
Središnjem odboru Gospodarskog društva "dioce svoje
pod imenom" "Fingerzeig fur croatische Waldeigenthumer
und Forst-meister" ali je za Gospodarski list
prevelik te se "nadati, da će ga g. spisatelj sam objelodaniti
tiskom".19


O Dragutinu Kosu u Šumarskom listu do sada


O Dragutinu Kosu kao osnivaču Hrvatskog
šumarskog društva u Šumarskom listu zabilježeno je u
sljedećim člancima:


1.
Crnković , Milan: Hrvatsko šumarstvo, Šl.
1883, str. 157-160.
2.
Kesterčanek, Fran Zav.: Prilozi za poviest
šuma i šumskoga gospodarstva kod Hrvata, Poglavlje
XXX, str. 22-24.
3. Borošić , Andrija: u Izvješću za redovitu glavnu
XXV skupštinu održanu 29. prosinca 1901. Šl.
1902.br. 1. str. 44.
4. Ugrenović , dr. Aleksandar: Iz istorije našeg
šumarstva, Šl. 1925. od br. 1. do 3. t.j. u tri nastavka.
U Zborniku Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926.
dr. A. Ugrenovi ć objavio je i članke Najstarije šumarsko
udruženje te Tri šumarske starine.


Prema tome ni u jednoj bibliografiji nema podataka


o postojanju životopisa Dragutina Kosa, a ti se ipak nalaze
u člancima A. Ugrenovića. Opširnije u članku
najopćenitije naslovljenog tj. "Iz istorije našeg šumarstva"
te u članku "Tri šumarske starine", a tu su Dragutin
Kos, Franjo Šporer i Antun Tomić. Od ostale
trojice jedino oF. Kesterčaneku ima više rečenica a
ostala dvojica tek po jednu.
Boroši ć je u Izvještaju zapisao: "Novo ustrojeno
ovo (tj. šumarsko, nap. OP) družtvo počelo se liepo razvijati
pod predsjedničtvom Dragutina Kosa i Franje
Š p o r e r a tako, da je broj članova narastao već u prvoj


17 Kako je Kos naslovio svoju knjižicu "Šumarstvo u Hrvatskoj" a


ne "hrvatsko šumarstvo" to je njegov naziv ostavljen i u prijevodu.


To bi značilo da Kos stanje šumarstva u njegovo doba ne smatra


dostojnim naziva "hrvatsko", onakvim kakvim bi trebalo biti.


18 Kos naziva školu i zavodom, jer se i šumarska škola u Maria


brunnu nazivala Šumarskim zavodom.


19 Hrvatski naslov glasi Opomena hrvatskim šumovlasnicima i šu


marima.