DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 43 <-- 43 --> PDF |
O. Piškorić: DRADUTIN KOS, OSNIVAČ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA vlastiti list, u obliku godišnika, davaše vladi strukovna mnienja u šumarskih pitanjih, proučavaše šumarske statističke odnošaje i šumarske zakone. Začetnici su mu Špore r i Kos , ujedno su i utemeljitelji hrvatske šumarske književnosti." Zaključno slovo U okviru ovog životopisa bilo je moguće prikazati samo nepotpunu sliku o Dragutinu Kosu. Nepotpunu, ali za Hrvatsko šumarsko društvo, hrvatsko šumarstvo pa i Hrvatsku, dovoljnu, kako bi se moglo nešto naslutiti o njegovoj ulozi u hrvatskom šumarstvu u prvoj polovici XIX. stoljeća, tj. na počecima usmjeravanja hrvatskog šumarstva na staze racionalnog gospodarenja u kojemu sudjeluju njegovi vršnjaci šumari Franjo Špo rer i AntunTomić. Slika Dragutina Kosa nepotpuna je, jer treba istražiti njegov rad kao upravitelja šume vlastelinstva grofice Erdody te rad u Zemljarinskom katastru. Ne može se dati pregled arhivske građe. Kos je prema nekim indi Šumarski list br. 1-2, CXXI (1997), 35-44 cijama sudjelovao i u saborskim raspravama u pripremi Zakona o šumama, koje su održane 1850. i 1851. godine. Kako je Kos bio član i drugih šumarskih društava u Austro-Ugarskoj Monarhiji vjerojatno bi se i tamo našlo podataka o njegovom životu, jer zacijelo nije bio samo pasivni član tih društava. Zašto gaje, npr., Mađarsko šumarsko društvo izabralo za začasnog člana? Da li samo radi njegove aktivnosti na bečkom Gospodarskom kongresu 1849. godine? Tu bi se našao odgovor i na pitanje, gdje i kako je proveo život nakon stoje 1854. godine navodno otišao u Štajersku. Ili možda uopće nije napuštao Zagreb, kada je još 1855. godine bio aktivnim članom Gospodarskog društva u Zagrebu, nastojeći obnoviti Šumarsko društvo kojemu je apsolutizam Bacha raspršio članstvo? Zaključimo da i ovaj primjer upućuje na potrebu sistematskog istraživanja prošlosti hrvatskog šumarstva. Zadatak za Šumarski institut Jastrebarsko ili Akademiju šumarskih znanosti!? Summary: With the disappearance of the fedual system In the first half of the XIX century, Croatia followed the European trends. The Croatian- Slavonian Economic Society of 1841, an organization encompassing all economic branches, was followed by the Forestry Society founded In 1846 by Dragutin Kos, chief forester of the countess Erdody estate. Czech by birth, Dragutin (or Karlo) Kos spent his best years, from 1843 until 1855, in Croatia, dedicating his work to his country. Together with Franjo Sporer and Antun Tomlć, he directed Croatian forestry toward rational forest management. Prvi javni nastup u Hrvatskoj Dragutina Kosa, osnivača Hrvatskog šumarskog društva, bio je 1844. godine objavljivanjem članka u "Listu mestčnom horvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva ", pod naslovom "Korist dervah i potrčboča,^ da se šume u Horvatskoj čuvaju l plode. " Ovaj članak u 1845. godini u istom Listu slijedi članak pod nazivom "Šumska pašnja ". Oba članka naznačuju i polaznicu D. Kosu za osnivanje šumarskog društva kao organizacije koja će raditi na unapređenju hrvatskog šumarstva pa ih objavljujemo pretočene u suvremeni hrvatski jezik. Uredništvo KORIST DRVA I POTREBA ČUVANJA I UZGAJANJA SUMA U HRVATSKOJ Ako malo pozorno razmotrimo, što nam u kući ili oko kuće u svakodnevnom životu treba, vidjet ćemo da drvo, ako ne prvo, sigurno jedno od prvih mjesta zauzima. Od drva su naše kuće i zgrade, unutarnje pokućstvo, raznovrsno oruđe i strojevi za obrt i tvornice, različito oruđe u poljskom gospodarstvu; drvo je potrebno u rudarstvu, za gradnju brodova, mlinova, mostova itd., te se iz svega ovoga možemo uvjeriti da bez drva nema života. Ne zaslužuju li, dakle, šume, koje su za opstanak čovjekova života tako potrebne, svu našu pozornost, ne zaslužuju li, da s njima postupamo onako, kako bi nam u svako doba mogle udovoljiti svrsi, za koju ih narav stvori i odredi? Ali uza sve to, svagdanje nas iskustvo uči, da se kod nas naopako radi, dok je u Njemačkoj, osobito Pruskoj, Bavarskoj i Austriji, Češkoj itd., u velikom cvatu i sa vršenstvu, kod nas je u Hrvatskoj, uz male iznimke, gotovo posvuda šumarstvo sasvim zanemareno. U pomanjkanju uredne gospodarstvene osnove, ljudi kao negda sijeku šume kako ih je volja, bez ikakvog reda i upravljanja. Zato vidimo, kako su se one, osobito hrastove, ponajviše po vrhovima osušile; vidimo, kako će one, malo pomalo sasvim izginuti. Gospodar koji ima šumu, samo gleda kako će iz šume preko godine što veći dohodak izvući, a rijetko kada pada mu na um pobrinuti se, kako će šumu sačuvati i povećati! -Ašto će biti onda, kada šumski dohoci sasvim prestanu? - Otkuda će vlasnik šume, otkuda će podložnik itd. lako dobivati drvo potrebno za gradnju, za ogrjev i za druge svrhe? Kako će nas naša unučad blagosivljati kada umjesto mladih šuma i branjevina iza sebe ostavimo gole i puste izsječene čistine? |