DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 49 <-- 49 --> PDF |
ministra da se u te probleme ne razumije i nije strukovnjak, a predsjednik vlade silom većine skida problem s dnevnog reda. Slijede dalja nasilja na koncepciju slobodne utakmice, uvodi se distribucija oblovine, počinju putovanja oblovine iz istočnih i južnih krajeva Hrvatske prema sjeverozapadu, umire drvna industrija istočno od crte Virovitica-Karlobag, polako ali sigurno, da bi se tek četiri godine iza počelo spašavati poneka od tih poduzeća (Spačva u Vinkovcima, DIP Pilana Ogulin i još poneko). Javne šume plaćaju račune nesposobnoj i neprestrojenoj preradi drva, koja, umjesto da se okrene racionalizaciji i prilagođivanju tržištu, reinženjeringu i novom marketinškom koceptu, izvlači iz JPHŠ obezvrijeđenu sirovinu, kunući se da time spašava finalnu preradu drva, koja je već skoro potpuno mrtva (dakako onaj dio koji je bio u tzv. društvenim mastodontima). UO JPHŠ donosi izričitu odluku da se ima prekinuti s distribucijom, jer postoji sumnja na korupciju, ali se ništa ne događa, distribucija ide i danas, s jednakim posljedicama. Na to su analizama upozoravani i sukcesivni predsjednici vlada, podpredsjednik za gospodarstvo (g. Škegro) i drugi. I, ništa! Slušamo kako u nas raste društveni proizvod, itd. itd. Gdje to?, jer u šumarstvu i preradi drva društveni proizvod brzo i sigurno pada! I, opet ništa! Ako nadzor i upravu šumama postavimo djelotvorno u okviru nadležnog ministarstva, tada valja JP HŠ organizirati kao djelotvorno poduzeće, koje se ne smije šaliti nedjelotvornošću, jer će propasti. Učini li to i treba propasti dakako. Propadanje nedjelotvornih uvjet je opstanka naše Hrvatske. A da bi došli do toga, ne smijemo se igrati i puštati da država donosi poslovne odluke, jer to smo imali od 1945. pa do 1990. Sjetimo se samo daje takav sustav stvarao lokalne feude i da su se politički moćnici igrali zemaljske gospode kao u srednjem vijeku. Zar se baš ništa nije izmijenilo? Ne čujemo li danas već glasove kritike koji su usmjereni da se JP HŠ rasformira po županijama? Tragedija je da nitko od zagovornika takvih rješenja ne vidi i ne zna da rješenje nije u tom, već u izolaciji države od poslovnih odluka i prepuštanje odluka onima čija su sredstva u pitanju, a kazna za loš rad je nestanak s tržišta. Pišem knjige o iskustvima i rezultatima upravljanja i gospodarenja šumama u drugim zemljama6 jer mojim tvrdnjama nitko ne vjeruje. Prikazujem rezultate, učinke, strukturu i njezine trendove, imam dojam da i ako se to što pišem čita, ostaje kao nekakav science-fiction roman, poslije kojeg se ništa ne događa. Putujemo i posjećujemo šumarske institucije u inozemstvu, ovdje-ondje pročitamo neku noticu o tom7, i uglavnom na tome sve završi. Poslije toga dolaze drugi, s istim rezultatima. Što nam je činiti? Mislim da se treba vratiti prvobitnom prijedlogu, a taj je da uzmemo vrstan team šumarničkih stručnjaka iz Austrije i damo im zadaću da nam načine konzistentan prijedlog kako upravljati i kojim organizacijskim oblikom gospodariti svekolikim šumama u Hrvatskoj. Duboko vjerujem daje to možda izlaz, jer takvi stručnjaci dolaze nezaraženi boljkom centralno-planskog, socrealističkog i politikantskog feudalizma. Oni bi nam mogli dati optimalan model, pa ako mi želimo "izmijeniti" bilo što, oni će nam odmah reći koliko stoji ta "izmjena" i kakve inducirane posljedice će ona imati na tržište. Potom, složimo li se s predloženim konceptima, treba za provedbu tako usvojenog koncepta uzeti vrsnog šumarnika iz inozemstva8, koji treba odgojiti nekolicinu naših mladih, pametnih i poštenih šumarnika. Nemam iluzija da će taj prijedlog spasiti Hrvatsku. Možda će u drugim oblastima isto doći do nekakvih pozitivnih pomaka. Hrvatska je zaslužila bolje, jer ona nije našim mjestom stanovanja, ona je našom sudbinom. Prof.(u m.) Dr.sc. Rudolf Sabadi Dipl. ing. šum.; Dipl. oec. 6 Osim dakako izvrsnog prikaza akad, prof, dr Klepca, 1990., Kako se razvija šumarstvo u Italiji, 7 O šumarstvu bivšeg SSSR, Sjeverne Amerike, o njemačkom šumarstvu, o talijanskom šumarstvu, o švicarskom i austrijskom šumarstvu, o Francuskoj, itd. SLCXIV: 87-101 8 Slično su učinile Hrvatske željeznice uzevši stručnjake iz Kanade, a i Ministarstvo zdravstva koje slijedi u naprednim zemljama prokušane modele. Kada bi i imali vlastitu pamet ne treba zaboraviti: nemopropheta in patria sua. |