DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 50 <-- 50 --> PDF |
PORTRETI ZNAČENJE prof. dr. ANTUNA LEVAKOVICA U PREVOĐENJU ŠUMARSKE AKADEMIJE U GOSPODARSKO-ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Prigodom izložbe Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena, moramo se sjetiti naše bogate povijesti, i to dijela u kojem se vodila borba hrvatskih domoljuba i intelektualaca za promidžbu i razvoj znanstvenih i visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj od 1666. godine do danas. Osvrnut ćemo se na one manje poznate povijesne činjenice koje su bitne za razvoj šumarstva. Pri osnutku Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u Zagrebu 1846. godine tražili su njegovi osnivači: biskup Juraj Haulik, ban Josip grof Jelečić, barun Miroslav Kulmer, veliki župan pl. Zdenčaj, Dragutin Rakovac i dr., da se što prije podigne škola za nižu pouku u NOS RECTOR BT DECANUS FACULTATIS PHIL0S0P11ICAE R. UNIVERSITAT1S FRANCISCIJOSEPHI1. /im tubu/u fyroflfewur testafumaue esse rc/i/nfns, in aJintm Z?iostrae Silmoersitatis rite re/atum esse. C u/f/s rei in //t/em ncmuui i/>S! sitoscnpsm/rts. gospodarstvu i šumarstvu, ali da se promišlja za budućnost i o osnutku visokoškolskog obrazovanja na hrvatskom jeziku. Razlog takvog promišljanja bio je u tome što su Hrvati išli na školovanje u šumarsko učilište u Mariabrunn u Austriju i rudarsku školu u Bansku Šćavnicu u Slovačkoj. Tako je 1860. godine u Križevcima osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište. Bila je to prva škola u Hrvatskoj i šire, u kojoj su se na hrvatskom jeziku obrazovali kadrovi za poljoprivrednu i šumarsku =^3) SVJEDODŽBA o državnom izpitu osposobljujućem za samostalno vodjenje šumskog´gospodarstva. rodom U tyW´LCxiJC6fys položio je prema ustanovama naredbe kr. htv.-s.cv.rdalm. zemaljske vlade, odjela iz unutarnje poslove, od 20. lipnja 1907, broj 17.010 državni izpit, osposobljujud za samosialno vodjenj« iurttilfiV gospodarstva ^^^P´/TU^^O^H´ffZ^ uspjehom. -, _ "*´. ;;;,-, U Zagreb´u; ^ f M&JPCZfJćl/ \90f Izpttno povjerenstvo. -?f«dt]ednilc /´ tSSk ´Mir-& ^4 Slika 1. Faksimil Zagrebačkog Sveučilišta kojim se potvrđuje da je Antun Slika 2. Faksimil Svjedodžbe o državnom izpitu osposobljujućem za samoLevaković upisao šumarski studij na Mudroslovnom fakultetu stalno vođenje šumskog gospodarstva |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Portrat des Inhabers. EigeriltHnUigc UiitcrscIirifLdcs Inliabcrs: MELDUNGSBUCH des ./ Studierenden geblirtigig ai aus ^0yUtM^ O^ute^n^ei. Immatrikuliert an der k. k. Hochschule fiir Bođenkullur in Wien Zahl dos Matrikeischeines: t´yt-Q -— / CJL 7 P ´" Slika 3. Faksimil Indeksa Antuna Lavakoviča sa Hochschule fiirBodcnkultur in Wien službu. Nastavni program škole u Križevcima uskoroje postao preuzak za odgovorne i ne baš jednostavne zadatke koje su u Hrvatskoj trebali izvršavati šumarski stručnjaci. Gospodarski razvoj ondašnje Europe i Hrvatske utjecao je na javno mnijenje da se premoste sve poteškoće sa strane ugarske vlade, te je zalaganjem kraljevskog savjetnika dr. Ive Mallina uvedena visokoškolska pouka za šumarstvo pod imenom Kraljevske šumarske akademije prislonjene uz Mudroslovni (filozofski) fakultet Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. To je ostvareno u hrvatskom Saboru 13. ožujka 1897. donošenjem Zakona o promicanju gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji (§ 7.). Na temelju toga zakona, naredbama Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove, pa Odjela za bogoštovlje i nastavu od 7. listopada 1898. godine broj 66.101 i 66.102, uređena je šumarska nastava na zagrebačkom sveučilištu. Šumarska akademija je 20. listopada 1898. svečano otvorena u Šumarskom domu na Trgu I. Mažuranića, kojega je podiglo Hrvatsko-slavonsko šumarsko dru štvo poradi osnivanja šumarske visokoškolske nastave u Zagrebu. Na toj šumarskoj akademiji 1907. godine diplomirao je Antun Levaković. Antun Levaković rodio se 31. siječnja 1885. godine u Rokovcima, mjestu 8 km udaljenom od Vinkovaca, od oca Vida i majke Janje rod. Štimac. Klasičnu gimnaziju završio je u Vinkovcima. Iste godine ujesen upisao je Šumarsku akademiju pri Mudroslovnom (filozofskom) fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tada su na Šumarskoj akademiji predavali poznati profesori iz fundamentalnih i primijenjenih znanosti sa Sveučilišta kao primjerice: Oton Kučera matematiku te fiziku s mehanikom, A. Heinz botaniku, Srećko Bošnjaković kemiju, Andrija Mohorovičić meteorologiju i klimatologiju, Vinko Hlavinka geodeziju, gradnja cesta i željeznica, vodo- i mostogradnje, konstrukcija gatova i brana, ..., Josip Vrbanić trgovačko i mjenbeno pravo, Ivan Partaš dendrometriju, uređivanje šuma i računanje vrijednosti šuma, Fran Z. Kesterčanek uzgajanje i uporaba šuma, te drugi. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Nakon završene šumarske akademije 1907. godine Antun Levaković počinje svoje službovanje u Slavoniji: u Gradiškoj imovnoj općini, u vlastelinstvu Valpovo i u Brodskoj imovnoj općini. Tijekom svoga rada pokazao se kao vrijedan i vrlo savjestan. Uočivši njegovu nadarenost i marljivost, Brodska imovna općina ga preporuča za nastavak šumarskih studija na Visokoj školi za kulturu tla u Beču {Hochschule fur die Bodenkultur). Tu se mladi Levaković susreo s velikim teškoćama, jer mu Visoka škola za kulturu tla nije priznala diplomu Šumarske akademije u Zagrebu, zbog toga stoje u ono vrijeme studij u Zagrebu trajao tri a ne četiri godine kao u Beču. To je bio razlog daje morao ponovno polagati sve ispite kako bi mogao započeti rad na svojoj disertaciji. Uporan, marljiv i nadaren, A. Levaković je uspješno ispunio sve zahtjeve koji su se pred njega postavljali te je školske godine 1912/13. postigao znanstveni stupanj doktorat der Bodenkultur (doktorat kulture tla) na temelju disertacije "Vergleichende Unterschungen iiber Zuwachsleistungen der slavonischen Eiche, Esche und Ulme", kako je to navedeno u knjizi "100 Jahre Hochshule fur Bodenkultur 1872-1972", Wien, 1972 na str. 367. Antun Levaković je prvi Hrvat koji je na Visokoj školi za kulturu tla u Beču stekao diplomu doktora, jer su ondašnji profesori sa zagrebačke Šumarske akademije stjecali doktorate u Miinchenu (A. Petračić, Đ. Nenadič). Rektorat der k. k. Hoch Wgxi schule fur Bodenkultur. E.F. Z. + Wien, an, 6. ?sbruar 1.SL5. ftn Herrn VnLoa Lovake^i c, nochschul-absoV/ont, ´.! ´ !! K, XVU Sischof MiiThu 15. In 7rlodi2imp; Ihr-os Gssuch-os vorc o. :?obraiar d.J. ffird Umori r.i Igot>il t, tla-3 3 Ihr Rigcrosun behuis ^rlarigung R33 Dokto rata i -r BodonkuHur air. 22. F-sbruar l.J . 10 Uhr vorniUag!] in normals Mr. V staUfindoa ward. Als o´yardnatorsn werder. funjtieroa Professor Dr.´.VILH´U.?´, Hci´ral Prciossor PICXLITZ and Hoirat SOKIl´VSI.. Dio Pr-ofunjsta« vcr. 60 Kror.an is t vcr Ybl HCTIP.T dor Prutung bai dor Rok toratskassa sinxuzakler.. Dor P. o k I o r : Nakon stjecanja doktorata radi u Brodskoj imovnoj općini od 1913.-1916. Od 1916. godine Dr. Antun Levaković počinje raditi kao suplent na Kr. šumarskoj akademiji u Zagrebu, gdje asistira na više predmeta. Godine 1917. postaje profesor u VIII činovnom razredu na Kr. šumarskoj akademiji a 6. studenog 1920. godine postaje javni (redovni) profesor na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje predmete: Enciklopedija šumarstva (1920-1925), Obrana šuma (1919-1921), Šumarska politika i uprava šuma (1919-1920), Uređivanje šuma (1919-1920), Dendrologija (1919-1920), Šumarska JUopatologija (1919-1920), Uvod u šumarske nauke (1921 -1927) te Dendrometrija (1920-1952). Tada je Levakoviću bilo 35 godina. Mladi sveučilišni profesor dr. A. Levaković morao je preuzeti pored nastavničkih i druge dužnosti, pa je škol.god. 1921/22. bio dekan novoosnovanog Gospodarsko- šumarskog fakulteta, a škol. god. 1922/23. bio je prodekan. Bio je predstojnik Zavoda za šumarska istraživanja i predstojnik Katedre za dendrometriju. Urednik Glasnika za šumske pokuse bio je od 19221952. godine. Pod njegovim stručnim vodstvom izašlo je 10 knjiga na 3374 stranice. Također je bio urednik Šumarskog lista tijekom 20 godina. Cijeli svoj život posvetio je šumarskoj struci a posebice dendrometriji, izmjeri šuma i šumarskoj biometrici. Kao znastveni Slika 4. Faksimil Poziva da Antun Levaković 3. veljače 1913 pristupi ispitiSlika 5. Faksimil Poziva da Antun Levaković pristupi 22. veljače (februara) ma za rigoroz 1913. na obranu disertacije |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Rektorat der k. k. Hoch 3811«. schule fur Bodenkultur. Z li5 Wlen, »m ]0- Juni 1913. An Herrn Anton Levaković , Forstadjunkt in Otok. ^s wind Ihnen hiomit zur Ksnntnis gabracht, dass Ihra Pr< motion zum Doktor dar Bodankultur am 20. Juni 1913, 12 Uhr mitta| in hiarortig^n Fe3tsaale statUinden »ird. ^ie konmn hisb^i durch einen BevollraachtigUn, der dam Rektorata bekannt zu gsbon iat, vsrtretan wsrdan. Vor dar Pro motion is t dio Tax« 8an:t dan Auglagon fiir den Stampel und die Diplomrollo von zusamrcan 65 K 06 h an dia Haktoratskassa einzu senden. Dar Rektor : Slika 6. Faksimil Poziva da Antun Lavaković 20. lipnja 1913. pristupi promociji u svezi s doktoratom na Hochschule fur Boden kultur in Wien radnik surađivao je s mnogim stranim stručnjacima te formirao značajnu biblioteku knjiga i časopisa u okviru Katedre za dendrometriju. Njegovom zaslugom u Katedri postoji velika zbirka šumarskih mjernih instrumenta, doduše danas muzejske vrijednosti. Levaković je stvarao djela koja su pronijela njegovo ime i ime hrvatskog šumarstva širom svijeta. Sav se predao znanosti, bio je posebno skroman i povučen. Njegovi kolege i studenti su ga zbog njegovog intezivnog naučnog stvaranja, objektivnosti i plemenitosti mnogo cijenili i voljeli. Prof. dr. Antun Levaković objavio je 50 znanstvenih radova, u Šumarskom listu, Glasniku za šumske pokuse, u njemačkim znanstvenim časopisima i drugdje. Moglo bi se još ovdje mnogo govoriti o njegovim aktivnostima s kojima je obilježio razvoj i razinu šu marske znanosti u Hrvatskoj. Prošla vremena i društva se nisu dovoljno odužila prof. dr. Antunu Levakoviću a ni valorizirala njegovu osobnost, iako je on već u 41. godini života (1926) bio izabran za dopisnog člana Češkoslovenske Akademie Zemedelske u Pragu, te se posebno istaknuo kao gost profesor na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sofiji, Bugarska (1936). Umro je u 71. godini života 2. ožujka 1955. god. u Zagrebu. Tihi dom nalazi mu se na zagrebačkom groblju Mirogoj. Od svega ovoga iznesenoga bitno je zadržati se na datumu stjecanja njegovog doktorata 20. lipnja 1913. godine. , zašto ? jer tada je bilo definitivno potvrđeno daje šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kvalitetna i da promo vira kvalitetne šumarske stručnjake na razinu sred njeeuropskih šumarskih učilišta. Levakovićev uspjeh bio je nukleus za poslenike na Sveučilištu i na šumarskoj akademiji da treba poraditi i podržati zahtjeve Sveučilišta, Fakulteta, Šumarske akademije i ostalih zagovornika hrvatskih intelektualaca i šumarskih stručnjaka za osamostaljenje šumarske akademije kao visokoškolske ustanove. To je rezultiralo da je Kr. zemaljska vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu, kojemu je pročelnik bio dr. Milan Roje, pripreme materijal za osnivanje posebne visoke gospodarske-šumarske škole u Zagrebu. Njihov trud se ostvario tek nakon Prvog svjetskog rata, kada je Povjereništvo za prosvjetu i vjeru u sporazumu sa Povjereništvom za narodno gospodarstvo, naredbom od 26. rujna 1919. god. broj 34597 izdalo provedbenu naredbu da se od 1. listopada 1919. godine Kr. šumarska akademija prevede u samostalni Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U tom stvaranju, među djelatnicima šumarske akademije najviše su se isticali: dr. Andrija Petračić, dr. Antun Levaković, dr. Fran Jesenko, dr. đuro Nenadić i dr. Sava Ulmansky te Dekan Filozofskog fakulteta dr. Stanko Hondl. Zato smatram da povjesničari, a i šumarski poslenici u znanosti, moraju poraditi na većem rasvjetljavanju značenja pojedinih osoba i povijesnih trenutaka koji su bitni za Hrvatsku i njezine kulturne i znanstvene institucije. LITERATURA Neidhart,N., 1955.: Dr. Antun Levaković. Šumarski list 79 (5-6): 153-155, Zagreb. Petračić , A., 1945.: K šestdest-godišnjici prof. dr. Antuna Levakovića. Šumarski list 69 (-): 71-72, Zagreb. Gospodarsko-šumarski fakultet, Spomenica Fakultetskog savjeta. Tisak Nadbiskupske tiskare, 1929, Zagreb, 780 pp. Spomenica Sveučilišta u Zagrebu povodom 300-godišnjice. JAZU, Zagreb, 1969,1 tom- 727 pp. Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860.-1960. Spomenica. 1960, Zagreb, 618 pp. Šumarska enciklopedija. JAZU, 1983, Zagreb, sv. II str 341. |