DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Portrat des Inhabers.


EigeriltHnUigc UiitcrscIirifLdcs Inliabcrs:


wien, don ZO.? ^Vr^nJkis Uflhq


MELDUNGSBUCH


des


./


Studierenden
geblirtigig ai aus ^0yUtM^ O^ute^n^ei.


Immatrikuliert


an der


k. k. Hochschule fiir Bođenkullur in Wien
Zahl dos Matrikeischeines: t´yt-Q -— / CJL


7 P ´"


Slika 3. Faksimil Indeksa Antuna Lavakoviča sa Hochschule fiirBodcnkultur in Wien


službu. Nastavni program škole u Križevcima uskoroje
postao preuzak za odgovorne i ne baš jednostavne zadatke
koje su u Hrvatskoj trebali izvršavati šumarski
stručnjaci.


Gospodarski razvoj ondašnje Europe i Hrvatske utjecao
je na javno mnijenje da se premoste sve poteškoće
sa strane ugarske vlade, te je zalaganjem kraljevskog
savjetnika dr. Ive Mallina uvedena visokoškolska pouka
za šumarstvo pod imenom Kraljevske šumarske akademije
prislonjene uz Mudroslovni (filozofski) fakultet
Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. To je ostvareno u
hrvatskom Saboru 13. ožujka 1897. donošenjem Zakona
o promicanju gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji
(§ 7.). Na temelju toga zakona, naredbama Kraljevske
zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove, pa Odjela
za bogoštovlje i nastavu od 7. listopada 1898. godine
broj 66.101 i 66.102, uređena je šumarska nastava na
zagrebačkom sveučilištu.


Šumarska akademija je 20. listopada 1898. svečano
otvorena u Šumarskom domu na Trgu I. Mažuranića,
kojega je podiglo Hrvatsko-slavonsko šumarsko dru


štvo poradi osnivanja šumarske visokoškolske nastave
u Zagrebu.
Na toj šumarskoj akademiji 1907. godine diplomirao
je Antun Levaković.


Antun Levaković rodio se 31. siječnja 1885. godine
u Rokovcima, mjestu 8 km udaljenom od Vinkovaca, od
oca Vida i majke Janje rod. Štimac. Klasičnu gimnaziju
završio je u Vinkovcima. Iste godine ujesen upisao je
Šumarsku akademiju pri Mudroslovnom (filozofskom)
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.


Tada su na Šumarskoj akademiji predavali poznati
profesori iz fundamentalnih i primijenjenih znanosti sa
Sveučilišta kao primjerice: Oton Kučera matematiku te
fiziku s mehanikom, A. Heinz botaniku, Srećko Bošnjaković
kemiju, Andrija Mohorovičić meteorologiju i klimatologiju,
Vinko Hlavinka geodeziju, gradnja cesta i
željeznica, vodo- i mostogradnje, konstrukcija gatova i
brana, ..., Josip Vrbanić trgovačko i mjenbeno pravo,
Ivan Partaš dendrometriju, uređivanje šuma i računanje
vrijednosti šuma, Fran Z. Kesterčanek uzgajanje i uporaba
šuma, te drugi.