DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Djelovanje Društva prikazano je kroz rad društvenih skupština, sjednica i odbora, sa zaključcima za pojedina razdoblja društvene aktivnosti, kao i zaključnim slovom urednika knjige. U kontinuitetu prikaza rada skupština, sjednica i odbora tekst je obogaćen vrijednim sadržajima o Šumarskom listu, Hrvatskom šumarskom domu, jubilarnim izložbama, obljetnicama, političkim i gospodarskim zbivanjima. Naći ćemo i tekst Spomenice Društva iz 1899. godine. Knjiga je ilustrirana sa 38 fotografija, od kojih 16 u boji. Od toga se 14 fotografija (9 u boji) odnose na Hrvatski šumarski dom i sudionike skupština, 11 fotografija (1 u boji) prikazuju zaslužne članove Društva od prvog tajnika Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva 1876. godine i uvodnika prvog broja Šumarskog lista Vladoka K6roskenyi-a do sadašnjeg predsjednika Društva i predsjednika Akademije šumarskih znanosti prof, dr. se. Slavka Matica, 4 su karte (2 u boji) i 9 pretisaka (4 u boji) pretežno naslovnih stranica publikacija Društva ("Trudova" iz 1851. godine.; Šumarskih listova: br. 1 iz 1877. godine, "Slava Kesterčaneku" iz 1915. godine, br. 1-2 iz 1994. godine i dr.). Autori tekstova u knjizi su: prof. dr. se. Branimir Prpić, prof. dr. se. Slavko Matić, Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., mr. se Mladen Stojković, Ivan Maričević, dipl. inž. šum. i Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. Recenzenti su: prof. dr. se. Đuro Rauš, prof. dr. se. Slavko Matić i Oskar Piškorić, dipl. inž. šum. Glavni urednik je prof. dr. se. Branimir Prpić, urednik Oskar Piškorić, dipl. inž. šum. a tehnički urednik Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. Primjedbe Tekst cijele knjige nije jedinstven, stoje posljedica rada četvorice autora od kojih je svaki imao svoj pristup obradi materijala. Najprihvatljiviji mije tekst koji govori o početku djelovanja Društva do 1922. godine, au HRAST LUŽNJAK (QUERCUS tora O. Piškorića . Obzirom na heterogenost načina obrade autora, knjizi bi bolje odgovarao naslov "Zbornik o Hrvatskom šumarskom društvu". Radi kontinuiteta trebalo je dati pregled održanih godišnjih skupština Društva (od r. br. 1-86 registriranje u "Povijesti šumarstva Hrvatske 1846 -1976".). Ispravci uočenih pogrešaka priloženi su knjizi. Eventualne nenavedene pogreške čitatelj će lako ispraviti. Uspostavi samostalne Republike Hrvatske i Domovinskom ratu trebalo je dati veći prostor. Zaključak Knjiga je vrijedno izdanje Društva i od velike je koristi u prvom redu kao dokumentacija o djelovanju najstarijeg strukovnog i staleškog udruženja u Hrvatskoj, zatim kao dokumentacija o jednom segmentu povijesti hrvatskog šumarstva i hrvatskog naroda. Ima praktično značenje i u činjenici da može poslužiti kao izvor podataka za daljnje radove, koji će govoriti o ljudima i događajima prvenstveno iz područja šumarstva. Posebna je praktičnost u "kazalu osoba", na 20 stranica, priloženom knjizi. Na taj je način upotreba knjige olakšana, što se ne može reći za npr. "Povijest šumarstva Hrvatske 1846 - 1976" ili "Šumarsku bibliografiju" (1947. god.), gdje takvo kazalo toliko manjka. I još jedna misao na kraju. Nekada se na Gospodarsko- šumarskom učilištu u Križevcima predavao predmet "povijest i literatura šumarstva" (nastavnici: F. Kesterčanek,B. Karakaš,V. Kiseljak), a kasnije i na Šumarskoj akademiji u Zagrebu (do 1907/08. šk.god. predavao I. Partaš). Kasnije, prema zasada dostupnoj mi literaturi, ne nalazim podatke o tom predmetu. Mogu li napisati: šteta!? Stvaramo povijest hrvatskog šumarstva, registriramo ju, ali ne poznajemo dovoljno, iako je poznavanje te povijesti korisno u svakodnevnom radu. Mladen Skoko, dipl. inž. šum. ROBUR L.) U HRVATSKOJ* PEDUNCULATE OAK (QUERCUS ROBUR L.) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad Vinkovci i "Hrvatske šume", javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o. Zagreb, Vinkovci - Zagreb, 1996.; 559 str. 29. listopada 1996. predstavljena je u palači Hrvatske akadem ije znanosti i umjetnosti u Zagrebu monografija Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Opsežne znanstvene i stručne sadržaje toga kapitalnoga izdanja hrvatskoga šumarstva |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 61 <-- 61 --> PDF |
predstavili su prikazima, prosudbama i ocjenama akademik Milan Moguš u ime prvoga izdavača Hrvatske akademije, akademik Dušan Kl ep a c kao glavni urednik monografije, dipl. ing. šum. Anđelko Se r da r u š i ć u ime drugoga izdavača "Hrvatskih šuma", akademik Mirko Vidaković i prof. dr. Slavko Matić u ime dvadeset i četvorice autora monografije te prof dr. Ivo Dekanić i Mladen Figuri ć kao njezini recenzenti. Monografija je nastajala gotovo u dvogodišnjemu razdoblju, od prosinca godine 1994. kada je zasnovana prijedlogom akademika Klepc a na sjednici Znanstvenoga savjeta Akademijina Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, koji je tada obrazložio svoju zamisao o njezinoj izradbi pa sve do izlaska iz tiska početkom listopada 1996. Rezultat je sazrijevanja jedne davnašnje ideje da i Hrvatska poput razvijenih europskih zemalja Francuske i Njemačke dobije svoju monografiju o toj najplemenitijoj i u svijetu najpoznatijoj vrsti našega drveća - hrastu lužnjaku i slavonskoj hrastovini. Dakako daje stoljetno izučavanje hrasta lužnjaka, koje je znanstveno zasnovano krajem XIX. stoljeća, a intenzivirano početkom XX. stoljeća, postavilo pred autore monografije složeni zadatak da opišu sumu svih vrijedećih istraživačkih dosega u tom razdoblju, a osobito iscrpno i akribijski zabilježe današnje stanje u svim komplementarnim šumarskim strukama što se izučavanjem hrasta lužnjaka bave, te da na temelju dubokoga poznavanja stvarnoga stanja predvide i opišu mogućnosti budućega razvoja, s ciljem da uživanje svih blagodati hrastovih šuma osiguraju i budućim naraštajima. Monografija Hrast lužnjak u Hrvatskoj u početku sadrži dva proslovna teksta koji nas upoznaju s potrebom i okolnostima njezina nastanka. To je Predgovor predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Ivana Supeka i Uvod glavnoga urednika akademika Dušana Klepca . Već svojim pristankom da napiše Predgovor knjizi akademik Supek ukazuje na važnost toga izdanja te nalazi njegov temeljni smisao u "unapređenju gospodarenja šumama hrasta lužnjaka". U Uvodu akademik je K1 e p a c tu misao potkrijepio nizom egzaktnih brojčanih podataka kojima elaborira gospodarsko, ekološko i društveno značenje te ulogu lužnjakovih šuma u Hrvatskoj. Nakon tih obrazloženja logično se nameće zaključak o neophodnosti sažimanja svih znanstvenih i stručnih znanja koja se odnose na hrast lužnjak u cjelovitu knjigu. U trinaest opsežnih poglavlja monografije, od kojih se svako grana na brojna potpoglavlja, uvodi nas poglavlje akademika Klepc a pod naslovom Stare šume hrasta lužnjaka i njihov doprinos razvoju Hrvatske. U njemu je autor zgusnuo sve svoje znanstveničko znanje i stručno iskustvo u povijest o hrasticima i hrastovini u najistočnijem dijelu Hrvatske, u Slavoniji i Srijemu, gdje već preko 120 godina postoji organizirano šumarstvo i gdje se pod budnom pozornošću šumarskih inže njera uzgajaju najljepše hrastove šume. Progovorit će autor o površini šuma u Vojnoj krajini, o školovanju šumarskoga osoblja, velikim zadaćama i značenju Investicione krajiške zaklade s njenim fondovima te njihovu golemu utjecaju u kulturnom i gospodarskom životu zemlje, o gospodarskim pothvatima Brodske imovne općine u izgradnji "željeznice, cesta, mostova (...) i podizanju bolnica, škola, upravnih zgrada". Doznajemo o velikim sječama, izradbi dužice, trgovini hrastovinom, ekološkom stanju današnjih šuma, načinima pomlađivanja hrastovih šuma u prošlosti..., ukratko, tekst nas akademika Klepca na najbolji mogući način uvodi u ekspertize ostalih poglavlja; nadahnuto ljubavlju prema šumarskoj struci i njenom resursu - hrvatskim šumama, to nas poglavlje poučava i o našoj povijesti, o tome na što trebamo biti ponosni i što iz nje naučiti i slijediti. Poglavlje Šumske zajednice i sinekološki uvjeti hrasta lužnjaka nastalo je pod iskusnim vodstvom šumarskoga znanstvenika prof. dr. se. Đure Rauša koji je bio na čelu autorskoga tima, a sam napisao potpoglavlje "Šumske zajednice hrasta lužnjaka", prepuštajući da njegovi suradnici napisu ostale specijalističke cjeline, kako slijedi: Branimir Maye r "Hidrološku problematiku osobito s gledišta površinskog dijela krovine", Zvonko Seletkovi ć "Klimu lužnjakovih šuma", Juraj Medvedovi ć "Mikroklimu staništa hrasta lužnjaka" i Dominik Ragu ž "Značenje šuma hrasta lužnjaka za obitavanje divljači". Urednik poglavlja Oplemenjivanje hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, akademik Mirko Vidaković, osim uvodnoga teksta napisao je još tri cjeline: "Generativna reprodukcija", "Podizanje klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka" i "Međuvrsna hibridizacija", a sa suautorima prof. dr. se. Antom Krstinićem i dr. se. JosomGračanom obradio je temu "Čuvanje genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj". Pod njegovim je uredništvom prof. dr. se. Ivo Trinajsti ć obradio temu "Taksonomska problematika hrasta lužnjaka u Hrvatskoj", prof dr. se. Želimir Borza n "Kultivari hrasta lužnjaka" i "Vegetativno razmnožavanje hrasta lužnjaka", a dr. se. Joso Gračan napisao je potpoglavlje "Masovna selekcija". Znanstvenički trolist prof. dr. se. Slavko M at i ć, dr. se. Stevo Orlić i dr. se. Miroslav H a r a p i n napisali su pod uredništvom prof. dr. se. M a t i ć a poglavlje Sjeme hrasta lužnjaka kao temeljni uvjet nastanka i opstanka lužnjakovih šuma, u kojem raščlanjuju pitanja |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 62 <-- 62 --> PDF |
proizvodnje žira hrasta lužnjaka u prirodnim sastojinama i drugim sjemenskim objektima, skupljanje žira i njegovo čuvanje u različitim uvjetima, klijavost žira i pripremu za sadnju. Prof. dr. se. Slavko M a t i ć uređivao je i sljedeće poglavlje Rasadnička proizvodnja hrasta lužnjaka, te sa suautorima, dr. sc.Nikolom K o m 1 e n o v i ć e m, dr. se. Stevom Orlićem i mr. se Milanom Oršanićem piše o organiziranoj masovnoj rasadničkoj proizvodnji, rasadnicima, načinu i vrstama uzgoja sadnica na različitim staništima, posebice prateći i zornim pokazateljima oslikavši napredovanje u tom području od 1868. do 1994. Prof.dr. se. S. Mati ć također je autor i vrlo opsežnoga poglavlja Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina hrasta lužnjaka gdje obrazlaže uzgojne radove na obnovi šuma, svojstva lužnjakovih šuma važna za obnovu, uzgojne postupke pri obnovi, količinu sjemena i broj biljaka potrebnih za uspješnu prirodnu i umjetnu obnovu lužnjakovih sastojina, uzgojne radove na njezi i faze njege, radove na njezi do prvih proreda, njegu proredama, prirodno izlučivanje stabala u sastojini i klasifikaciju stabala, s osobitim osvrtom na pitanja koja sustav proreda potiče. Posebni je dobitak ovoga poglavlja zaključno razmatranje koje aktualizira uzgojne mjere u šumama narušenima sušenjem lužnjaka. Poglavlje Rast i prirast hrasta lužnjaka akademika K1 e p c a raspravlja naslovnu temu u podtemama o rastu i prirastu stabla, rastu i prirastu sastojine te volumnom prirastu gospodarske jedinice. Svaka je sadržajna cjelina iskazana i potkrijepljena brojčanim i statističkim vrijednostima i pokazateljima. Dr. se. Miroslav H a r a p i n i prof. dr. se. Milan A n droi ć autori su vrlo aktualnoga poglavlja Sušenje i zaštita šuma hrasta lužnjaka, u kojemu su pošli od europskoga stanja kao načelnoga uvodnoga parametra za prilike u nas. Obavještavaju nas potom o sušenju uzrokovanom biljnim bolestima, njihovim vrstama, štetnoj entomofauni i defolijaciji, da bi u nastavku poglavlja govorili o današnjem stanju zaštite šuma od bolesti, entomofaune, divljači i glodavaca. Poglavlje Uređivanje šuma hrasta lužnjaka akademika Kl e p c a i suradnika mr. se. Gašpara F a b i j a n i ć a kreće od retrospektivnoga sagledavanja iskustava iz prošlosti, tj. nekadašnjega uređivanja šuma gdje elaboriraju sve poznate i priznate autorske metode u tom izuzetno važnom području šumarske znanosti i struke. Potom podastiru čitatelju uzoran pregled promišljenoga i sustavnoga gospodarenja slavonskim hrasticima, da bi nas u cjelinama o novijem uređivanju, gospodarenju i fondu hrasta lužnjaka, upoznali s današnjim stanjem i uvjerili da su šume koje smo naslijedili rezultat marnoga i stručnoga šumarskoga nastojanja i rada u gospodarenju šumama. Ilustrirana je i poduprta ta tvrdnja slikama najljepših i najuzornije uređivanih hrastovih sastojina te brojčanim pokazateljima u nizu tablica. Autor poglavlja Propadanje šuma hrasta lužnjaka prof. dr. se. Branimir Pr p i ć razmatra u dvije veće cjeline ekološku narav hrasta lužnjaka u ozračju vodnih odnosa u nizinskim šumama i prati današnje stanje odumiranja lužnjakovih stabala s ciljem da nas dovede do zaključka daje "voda presudan čimbenik" koji "utječe na različite načine i zajedno s ostalim "ekološkim čimbenicima" na vitalnost hrastovih stabala. Osobito je instruktivna autorova završna tablica s pregledom ugibanja lužnjaka, današnjega stanja, uzroka i posljedica te mjera za sanaciju i poboljšavanje stanja u narušenim šumama. U poglavlju Dendrokronologija hrasta lužnjaka autorica prof, dr. se. AnkicaPranj ić zahvatila je u složena i zanimljiva pitanja ove najmlađe među znanstvenim šumarskim disciplinama (u Šumarskoj enciklopediji iz 1880. još nema svoju natuknicu!), iščitavajući zdravlje i bolest lužnjakovih stabala u stanju njegovih godova i pojavi prstena uklopljene bijeli, te istražuje uzroke tome u nepovoljnim klimatskim uvjetima i vremenskim poremećajima. Stoga osobito raduje činjenica što ta donedavno nepoznata znanstvena grana u novije doba osvaja sve više novih zagovornika. Poglavlje Zaštićeni objekti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj autora prof. dr. se. Jose Vu k e 1 i ć a i dr. se. Željka Španjol a sustavno obavještva o kategorijama zaštićenih objekata, tj. o parkovima prirode, posebnim botaničkim rezervatima, park-šumama, botaničkim spomenicima prirode, ostalim zaštićenim kategorijama te značajnim, iako nezaštićenim lužnjakovim šumama. Autori su lijepim fotografijama u boji ilustrirali gotovo sve navedene zaštićene objekte, a posebice posebne šumske rezervate, koji ukazuju na ljepotu hrvatskih lužnjakovih hrastika, iz čega proizlazi i zaključna tvrdnja dvojice autora o velikoj odgovornosti šumarskih stručnjaka u budućnosti, koji moraju sačuvati ugledno prvo mjesto Hrvatske u sačuvanosti i kakvoći hrastovih šuma. Naslijeđeni prekrasni hrastovi orijaši u najljepšim slavonskim šumama izazivaju divljenje i ponos su naših šumara, ali to ih dakako i obvezuje. Posljednje poglavlje autora prof. dr. se. Rudolfa S a b a d i j a Uporaba hrastovine posvećeno je tom plemenitom drvu, kojim čovjek odvajkada gradi velebne nastambe i kolibe, izrađuje korisne i ukrasne predmete, stvara umjetnička djela. Tim je redoslijedom zapravo autor i napisao svoje poglavlje, krenuvši od tehnoloških svojstava hrastovine prema njezinu iskorištavanju, razvoju industrije i uporabi te različitim oblicima prerade hrastove građe, da bi nas potom obavijestio i poučio o izradbi namještaja, pokućstva, dekorativnim procesima i tehnikama, stoljetnim povijesnim stilovima u različitim europskim zemaljama te zaključio s pogledom u budućnost. |