DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 61 <-- 61 --> PDF |
predstavili su prikazima, prosudbama i ocjenama akademik Milan Moguš u ime prvoga izdavača Hrvatske akademije, akademik Dušan Kl ep a c kao glavni urednik monografije, dipl. ing. šum. Anđelko Se r da r u š i ć u ime drugoga izdavača "Hrvatskih šuma", akademik Mirko Vidaković i prof. dr. Slavko Matić u ime dvadeset i četvorice autora monografije te prof dr. Ivo Dekanić i Mladen Figuri ć kao njezini recenzenti. Monografija je nastajala gotovo u dvogodišnjemu razdoblju, od prosinca godine 1994. kada je zasnovana prijedlogom akademika Klepc a na sjednici Znanstvenoga savjeta Akademijina Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, koji je tada obrazložio svoju zamisao o njezinoj izradbi pa sve do izlaska iz tiska početkom listopada 1996. Rezultat je sazrijevanja jedne davnašnje ideje da i Hrvatska poput razvijenih europskih zemalja Francuske i Njemačke dobije svoju monografiju o toj najplemenitijoj i u svijetu najpoznatijoj vrsti našega drveća - hrastu lužnjaku i slavonskoj hrastovini. Dakako daje stoljetno izučavanje hrasta lužnjaka, koje je znanstveno zasnovano krajem XIX. stoljeća, a intenzivirano početkom XX. stoljeća, postavilo pred autore monografije složeni zadatak da opišu sumu svih vrijedećih istraživačkih dosega u tom razdoblju, a osobito iscrpno i akribijski zabilježe današnje stanje u svim komplementarnim šumarskim strukama što se izučavanjem hrasta lužnjaka bave, te da na temelju dubokoga poznavanja stvarnoga stanja predvide i opišu mogućnosti budućega razvoja, s ciljem da uživanje svih blagodati hrastovih šuma osiguraju i budućim naraštajima. Monografija Hrast lužnjak u Hrvatskoj u početku sadrži dva proslovna teksta koji nas upoznaju s potrebom i okolnostima njezina nastanka. To je Predgovor predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Ivana Supeka i Uvod glavnoga urednika akademika Dušana Klepca . Već svojim pristankom da napiše Predgovor knjizi akademik Supek ukazuje na važnost toga izdanja te nalazi njegov temeljni smisao u "unapređenju gospodarenja šumama hrasta lužnjaka". U Uvodu akademik je K1 e p a c tu misao potkrijepio nizom egzaktnih brojčanih podataka kojima elaborira gospodarsko, ekološko i društveno značenje te ulogu lužnjakovih šuma u Hrvatskoj. Nakon tih obrazloženja logično se nameće zaključak o neophodnosti sažimanja svih znanstvenih i stručnih znanja koja se odnose na hrast lužnjak u cjelovitu knjigu. U trinaest opsežnih poglavlja monografije, od kojih se svako grana na brojna potpoglavlja, uvodi nas poglavlje akademika Klepc a pod naslovom Stare šume hrasta lužnjaka i njihov doprinos razvoju Hrvatske. U njemu je autor zgusnuo sve svoje znanstveničko znanje i stručno iskustvo u povijest o hrasticima i hrastovini u najistočnijem dijelu Hrvatske, u Slavoniji i Srijemu, gdje već preko 120 godina postoji organizirano šumarstvo i gdje se pod budnom pozornošću šumarskih inže njera uzgajaju najljepše hrastove šume. Progovorit će autor o površini šuma u Vojnoj krajini, o školovanju šumarskoga osoblja, velikim zadaćama i značenju Investicione krajiške zaklade s njenim fondovima te njihovu golemu utjecaju u kulturnom i gospodarskom životu zemlje, o gospodarskim pothvatima Brodske imovne općine u izgradnji "željeznice, cesta, mostova (...) i podizanju bolnica, škola, upravnih zgrada". Doznajemo o velikim sječama, izradbi dužice, trgovini hrastovinom, ekološkom stanju današnjih šuma, načinima pomlađivanja hrastovih šuma u prošlosti..., ukratko, tekst nas akademika Klepca na najbolji mogući način uvodi u ekspertize ostalih poglavlja; nadahnuto ljubavlju prema šumarskoj struci i njenom resursu - hrvatskim šumama, to nas poglavlje poučava i o našoj povijesti, o tome na što trebamo biti ponosni i što iz nje naučiti i slijediti. Poglavlje Šumske zajednice i sinekološki uvjeti hrasta lužnjaka nastalo je pod iskusnim vodstvom šumarskoga znanstvenika prof. dr. se. Đure Rauša koji je bio na čelu autorskoga tima, a sam napisao potpoglavlje "Šumske zajednice hrasta lužnjaka", prepuštajući da njegovi suradnici napisu ostale specijalističke cjeline, kako slijedi: Branimir Maye r "Hidrološku problematiku osobito s gledišta površinskog dijela krovine", Zvonko Seletkovi ć "Klimu lužnjakovih šuma", Juraj Medvedovi ć "Mikroklimu staništa hrasta lužnjaka" i Dominik Ragu ž "Značenje šuma hrasta lužnjaka za obitavanje divljači". Urednik poglavlja Oplemenjivanje hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, akademik Mirko Vidaković, osim uvodnoga teksta napisao je još tri cjeline: "Generativna reprodukcija", "Podizanje klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka" i "Međuvrsna hibridizacija", a sa suautorima prof. dr. se. Antom Krstinićem i dr. se. JosomGračanom obradio je temu "Čuvanje genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj". Pod njegovim je uredništvom prof. dr. se. Ivo Trinajsti ć obradio temu "Taksonomska problematika hrasta lužnjaka u Hrvatskoj", prof dr. se. Želimir Borza n "Kultivari hrasta lužnjaka" i "Vegetativno razmnožavanje hrasta lužnjaka", a dr. se. Joso Gračan napisao je potpoglavlje "Masovna selekcija". Znanstvenički trolist prof. dr. se. Slavko M at i ć, dr. se. Stevo Orlić i dr. se. Miroslav H a r a p i n napisali su pod uredništvom prof. dr. se. M a t i ć a poglavlje Sjeme hrasta lužnjaka kao temeljni uvjet nastanka i opstanka lužnjakovih šuma, u kojem raščlanjuju pitanja |