DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 62 <-- 62 --> PDF |
proizvodnje žira hrasta lužnjaka u prirodnim sastojinama i drugim sjemenskim objektima, skupljanje žira i njegovo čuvanje u različitim uvjetima, klijavost žira i pripremu za sadnju. Prof. dr. se. Slavko M a t i ć uređivao je i sljedeće poglavlje Rasadnička proizvodnja hrasta lužnjaka, te sa suautorima, dr. sc.Nikolom K o m 1 e n o v i ć e m, dr. se. Stevom Orlićem i mr. se Milanom Oršanićem piše o organiziranoj masovnoj rasadničkoj proizvodnji, rasadnicima, načinu i vrstama uzgoja sadnica na različitim staništima, posebice prateći i zornim pokazateljima oslikavši napredovanje u tom području od 1868. do 1994. Prof.dr. se. S. Mati ć također je autor i vrlo opsežnoga poglavlja Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina hrasta lužnjaka gdje obrazlaže uzgojne radove na obnovi šuma, svojstva lužnjakovih šuma važna za obnovu, uzgojne postupke pri obnovi, količinu sjemena i broj biljaka potrebnih za uspješnu prirodnu i umjetnu obnovu lužnjakovih sastojina, uzgojne radove na njezi i faze njege, radove na njezi do prvih proreda, njegu proredama, prirodno izlučivanje stabala u sastojini i klasifikaciju stabala, s osobitim osvrtom na pitanja koja sustav proreda potiče. Posebni je dobitak ovoga poglavlja zaključno razmatranje koje aktualizira uzgojne mjere u šumama narušenima sušenjem lužnjaka. Poglavlje Rast i prirast hrasta lužnjaka akademika K1 e p c a raspravlja naslovnu temu u podtemama o rastu i prirastu stabla, rastu i prirastu sastojine te volumnom prirastu gospodarske jedinice. Svaka je sadržajna cjelina iskazana i potkrijepljena brojčanim i statističkim vrijednostima i pokazateljima. Dr. se. Miroslav H a r a p i n i prof. dr. se. Milan A n droi ć autori su vrlo aktualnoga poglavlja Sušenje i zaštita šuma hrasta lužnjaka, u kojemu su pošli od europskoga stanja kao načelnoga uvodnoga parametra za prilike u nas. Obavještavaju nas potom o sušenju uzrokovanom biljnim bolestima, njihovim vrstama, štetnoj entomofauni i defolijaciji, da bi u nastavku poglavlja govorili o današnjem stanju zaštite šuma od bolesti, entomofaune, divljači i glodavaca. Poglavlje Uređivanje šuma hrasta lužnjaka akademika Kl e p c a i suradnika mr. se. Gašpara F a b i j a n i ć a kreće od retrospektivnoga sagledavanja iskustava iz prošlosti, tj. nekadašnjega uređivanja šuma gdje elaboriraju sve poznate i priznate autorske metode u tom izuzetno važnom području šumarske znanosti i struke. Potom podastiru čitatelju uzoran pregled promišljenoga i sustavnoga gospodarenja slavonskim hrasticima, da bi nas u cjelinama o novijem uređivanju, gospodarenju i fondu hrasta lužnjaka, upoznali s današnjim stanjem i uvjerili da su šume koje smo naslijedili rezultat marnoga i stručnoga šumarskoga nastojanja i rada u gospodarenju šumama. Ilustrirana je i poduprta ta tvrdnja slikama najljepših i najuzornije uređivanih hrastovih sastojina te brojčanim pokazateljima u nizu tablica. Autor poglavlja Propadanje šuma hrasta lužnjaka prof. dr. se. Branimir Pr p i ć razmatra u dvije veće cjeline ekološku narav hrasta lužnjaka u ozračju vodnih odnosa u nizinskim šumama i prati današnje stanje odumiranja lužnjakovih stabala s ciljem da nas dovede do zaključka daje "voda presudan čimbenik" koji "utječe na različite načine i zajedno s ostalim "ekološkim čimbenicima" na vitalnost hrastovih stabala. Osobito je instruktivna autorova završna tablica s pregledom ugibanja lužnjaka, današnjega stanja, uzroka i posljedica te mjera za sanaciju i poboljšavanje stanja u narušenim šumama. U poglavlju Dendrokronologija hrasta lužnjaka autorica prof, dr. se. AnkicaPranj ić zahvatila je u složena i zanimljiva pitanja ove najmlađe među znanstvenim šumarskim disciplinama (u Šumarskoj enciklopediji iz 1880. još nema svoju natuknicu!), iščitavajući zdravlje i bolest lužnjakovih stabala u stanju njegovih godova i pojavi prstena uklopljene bijeli, te istražuje uzroke tome u nepovoljnim klimatskim uvjetima i vremenskim poremećajima. Stoga osobito raduje činjenica što ta donedavno nepoznata znanstvena grana u novije doba osvaja sve više novih zagovornika. Poglavlje Zaštićeni objekti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj autora prof. dr. se. Jose Vu k e 1 i ć a i dr. se. Željka Španjol a sustavno obavještva o kategorijama zaštićenih objekata, tj. o parkovima prirode, posebnim botaničkim rezervatima, park-šumama, botaničkim spomenicima prirode, ostalim zaštićenim kategorijama te značajnim, iako nezaštićenim lužnjakovim šumama. Autori su lijepim fotografijama u boji ilustrirali gotovo sve navedene zaštićene objekte, a posebice posebne šumske rezervate, koji ukazuju na ljepotu hrvatskih lužnjakovih hrastika, iz čega proizlazi i zaključna tvrdnja dvojice autora o velikoj odgovornosti šumarskih stručnjaka u budućnosti, koji moraju sačuvati ugledno prvo mjesto Hrvatske u sačuvanosti i kakvoći hrastovih šuma. Naslijeđeni prekrasni hrastovi orijaši u najljepšim slavonskim šumama izazivaju divljenje i ponos su naših šumara, ali to ih dakako i obvezuje. Posljednje poglavlje autora prof. dr. se. Rudolfa S a b a d i j a Uporaba hrastovine posvećeno je tom plemenitom drvu, kojim čovjek odvajkada gradi velebne nastambe i kolibe, izrađuje korisne i ukrasne predmete, stvara umjetnička djela. Tim je redoslijedom zapravo autor i napisao svoje poglavlje, krenuvši od tehnoloških svojstava hrastovine prema njezinu iskorištavanju, razvoju industrije i uporabi te različitim oblicima prerade hrastove građe, da bi nas potom obavijestio i poučio o izradbi namještaja, pokućstva, dekorativnim procesima i tehnikama, stoljetnim povijesnim stilovima u različitim europskim zemaljama te zaključio s pogledom u budućnost. |