DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 64 <-- 64 --> PDF |
objavljeni radovi značajno doprinose unapređenju hrvatskog šumarstva, odgoju stručnih i znanstvenih kadrova i obaviještenosti šumarskih stručnjaka o znanstvenim dostignućima u Hrvatskoj i u svijetu. Objavljeni radovi u prvoj znanstvenoj knjizi pripadaju znanstvenom području Biotehničke znanosti, znanstvenom polju Šumarstvo, a raspoređeni su u grane Uzgajanje šuma, Hortikultura i Uređivanje šuma te pokrivaju 14 znanstvenih ogranaka: genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća, dendrology a, šumarska pedologija, šumarska fitocenologija, ekologija šuma, uzgajanje prirodnih šuma, šumski rasadnici i sjemenarstvo, šumske kulture i plantaže, dendrometrija, uređivanje šuma, daljinska istraživanja u šumarstvu, lovstvo, zaštita prirode i čovjekova okoliša i šumske melioracije krša. Znanstvena knjiga 1 "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava" izašla je u nakladi od 1000 primjeraka i ima CIP-katalogizaciju u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb. Izdavači su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski instituta, Jastrebarsko, za izdavača prof. dr. se. Slavko Matić i dr. se. Joso Gračan, uredništvo u sastavu prof. dr. se. Milan Glavaš, dr. se. Joso Gračan, dr. se. Nikola Komlenović, mr. se. Vlado Krejči, prof. dr. se. Slavko Matić, dr. se. Branimir Mayer, dr. se. Stevo Orlić, prof. dr. se. Zvonko Seletkov i ć, prof. dr. se. Stanislav Sever i prof. dr. se. Simeun Tomanić. Uređivanje knjige obavio je dr. se. Branimir Mayer s vrsnim tehničkim urednicima dr. se. Ivanom Martinićem idr. se. DubravkomHorvatom. Lekturu je izvršila prof. Dijana Blažina-Sekulić, korekturu mr. se. Igor Anić, a slog i tisak LASER plus s tiskarom Puljko. Činom objavljivanja ovi radovi postaju opća svojina i podložni su prosudbi javnosti, osobito šumarske struke koja je financirala istraživanja. Očekuju se prosudbeni osvrti, javne i kolegijalne stručne rasprave koje mogu pridonijeti prevladavanju brojnih problema što stoje pred našim šumarstvom. Dr. se. Branimir Mayer "ZASTITA SUMA I PRIDOBIVANJE DRVA"* Znanstvena knjiga 2** (Prof. dr. se. Stanislav Sever PREDSTAVNA RIJEČ UREDNIKA ZNANSTVENE KNJIGE) Velepoštovane kolegice i kolege, gospode i gospodo! Predstavljanje svake knjige znači i promociju autora, suradnika, pa i urednika koji su ju stvorili. Dok se djelo svojim uprizorenjem i dolaskom u čitateljeve ru-´ ke predstavlja-jer i to je neka predstava, ono se i daruje, i daje, i nudi, pa je to i čin darivanja, i nuđenja, i poklanjanja, i predočivanja - ali i iskaz počasti pisanoj riječi. Obdariti časnu šumarsku obljetnicu prezentiranjem, tom ponudbom, ovim iskazom opojmljenih spoznaja, onazovljenih dvojbi i kolebanja, znači prolaziti tjesnacima suhim, i onima u kojima bujice nose rokove i zapreke postavljene ne našom voljom. Zato i proslovna urednikova slova shvatite kao molbu za oprost zbog necjelovitoga predstavljanja, kakvo zapravo i ne postoji, ali i za uredničke, suradničke, ocjenbene, lektorske, pa i autorske promašaje i propuste. Tumačenje opisnice (znastvena) djela (knjiga) bit će predmet koje druge rasprave. Radovi su tiskani na 430 stranica, predgovor i sadržaj na 14 stranica, pa djelo obuhvaća 444 obrojčanih, označenih stranica, za ljubi * Dio je ovoga zapisa iščitan na predstavljanju knjige 9. listopada 1996. godine u Etnografskom muzeju u Zagrebu ** Autore i naslove referata vidi u Š. L. br. 9-10/96, str. 446-452 telje tuđica paginacija, ili zastarjelica (do 16. stoljeća), folijacija. Evo još nekoliko potkrepa o kolikoći knjige. 42 su izvorna rada s predgovorom otisnuta i uvezana u knjigu mase 1150(1 ±5) g (gram), teretnice 11,282 N i težine približno 11,283 N (njutn). 67 je stvaratelja iskaza potpisalo objave na hrvatskome jeziku. Naslovi, opisi slika i tablica, sažetak i drugi važni iskazi objavljeni su i na engleskome. Uredništvo je predmetne knjige bilo, tek prošireno uredništvo časopisa Mehanizacija šumarstva, ukoliko se to za asistenticu mr. R. BeljoLučić može kazati, s obzirom na njezinu trajnu suradnju u, i oko mehanizatorskoga lista. Svi zajedno, uz posebnu skrb lektorice dr. B. Tafre, promicateljice šumarske strukovne i mnoge druge pismenosti, pa uz brigu organizatora proslave, uredništva, ovlaštenika izdavača, ozrelili su pisano zrno u nizu sličnih u čast časne obljetnice. Kako nastaje slično djelo? Sigurno ne drugačije negoli bilo gdje drugdje. Prati ga mnogo (ne)održavanje rokova (radovi su predavani i u šestom mjesecu nakon krajnjega roka!). Tako se ponajprije trebalo brinuti o objavi knjige do ovotjedne proslave dvostruke dijamantne obljetnice ustroja Hrvatskoga šumarskog društva (2 x 75 = 150 godina), odnosno dvostrukoga plati |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 65 <-- 65 --> PDF |
nastog života (2 x 60 = 120 godina) časopisa Šumarski list. Osim brige, uredništvo je skrbilo o obavljanju zadaća s uređivačem sloga i tiska, LASER plus u suradnji s tiskarom PULJKO. Iskažemo li slobodnim izričajem, prepričavanjem misli V. Car Emina: "Njegova je prva briga, da mu život protječe mirno, bez većih skrbi za sadašnjost i budućnost" na naš posao, parafraza bi glasila: "Prva nam je briga bila održanje roka, sa skrbi da se to i ostvari!" I u toj opreci brige i skrbi, mijenjali smo i izvorni moto djela. Ta sažeta misao koja pokazuje smisao 150-godišnjeg djelovanja HŠD-a, slogan je, i geslo, i vodilja, i provodnica, i osnovica i temeljina i provlačnica i... činjenica slavljeničke udruge: Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996. Šumari nikada nisu samo brinuli o šumi, osjećali uznemirenost zbog koga ili čega - oni su vodili brigu za koga ili za što, starali se i skrbili o kome ili čemu - o hrvatskoj šumi. Ovo je tek sažeti dio objasnidbe različitosti izričaja obljetničkoga mota HŠD-a i onoga ispisanoga na naslovnici predstavljene knjige ne novotvorinom nazvane promocija, do koje dolazi kao toliko puta i u šumarskoj struci zloporabom riječi i autoriteta, te čestim ponavljanjem. Možda se mislilo na promulgaciju —> oglašavanje, objavljivanje, razglašavanje... Ukoliko i u svečanim prigodama postoji smislena urednička poruka, tek iskaz želje urednika da ozrele, oprimjere, opredmete, opojme autorske objave - a prosudba je čitateljeva i stvaratelja teksta. Neka želja da knjiga ne bude tek preslika već poznatoga bude shvaćena. Jer, sastavci su ujednačavani na razini hrvatskoga standarda do razine autorskoga dopuštenja, pa i malo više. Kada naslov sadrži pet tuđica, od kojih dvije i koja više sigurno imaju jednakovrijednu hrvatsku zamjedbenicu, onda i uz dužno poštovanje i uvažavanje autorske želje za šetalištem tuđice, urednici su kršili pravila svoga posla. Jer, što uraditi s korelacijama, masama, polucijama, ekspozicijama, analizama, funkcijama i funkcioniranjem, varijabilnosti, frekvencijama, (iz) diferenciranosti, efikasnosti, produkciji, diversiji, intenzitetom, resursima, monitoringom, specifičnostima, registracijom, intenzitetom, egzaktnostima, atribuiranjem, konstatacijama, divergentnostima, interpretacijama, egzistiranjem, determinacijom, informiranjem, indiferentnošću, superiornošću, inicijalnom, ekstrahiranošću, kvalitetom, transformiranjem, disfunkcijama, ekvivalentnosti, supstitucijom, segmentima, tendencijama, eklatantnosti, deficitarnosti, generalizaciji, kolekcioniranju, ekspoziciji, preventivnosti, kontaktu, dominantnosti... - što uraditi s tom inficiranom konzu macijom kontinuirane relevantne manifestacije masovne varijacije verbalnoga importa? Kompleks? Sindrom? A sve je to najčešće rabljeno u razgovornome tekstu, ne kao terminus tehnikus ili u polunavodnicima ili kojom drugom potrebom. Zato kao podsjetnik na L. N. Tolstoja: Kojekako se odnositi prema jeziku znači i misliti kojekako: netočno, približno, neistinito. Vrijedi podsjetiti i na M. Kunderu i njegova imenjaka M. Hiibla: "Narodi se likvidiraju tako da im se najprije oduzme pamćenje. Unište im se njihove knjige, njihova kultura, njihova povijest. A netko drugi im napiše druge knjige, da im drugu kulturu, i izmisli im drugu povijest. Narod onda počne zaboravljati stoje i stoje bio. Svijet oko njega to zaboravi mnogo brže. -A jezik? - Zašto bi nam ga netko uzimao? Postat će puki folklor koji će prije ili kasnije umrijeti prirodnom smrću." Tako je pisao Kundera i pobjegao na zapad, a Hiibl završio u zatvoru. Urednički je pripremak ili pripravak Vaš iznjedreni uradak! Tvorivo je postalo obradbenim i izradbenim postupkom tvorevina. Mi smo učinili sve što čovjek smije učiniti - tko smije više, nije čovjek (Shakespeare, Macbeth). Preslika autorskih stečevina tek vodi porabi, iza iskaza slijedi propit poneke iznove, nadigravanje nedoumica u vremenskom odmaku donijet će (ne)potvrde tijeka umijeća, (ne)potvrđeni ostvaraj, opreku, autorsku mrklinu ili zamjedbu. Ostaju proumci, raščlambe, o- značiteljski biljeg, posljedak. A shvaćanje, nazrijevanje, mišljenje o nečem, taj nazorni pouk, pripomenak, urednički nagovor, zanovljenje upoznavanja rijeke plivanjem a čovjeka razgovorom i pisanom riječi - sve je to razvidno, neprijeporni hod ka izvornosti, razredba dosega, naraštajno izložilište. I ne zaboravimo; moglo je djelo biti i ovakvo, i onakvo i svakakvo; i štogod, i kakvogod. Za drukčije misliti moramo i drukčije znati. Svaka preoblika je novost. A ovo predstavljanje tek je treptaj, promaknuće stvaratelja objava, promicanje spoznaja, uzdignuće struke. Zato nek je predstavljanje i predstavba, i dar, i darivanje, i davanje, i ponudba, i nuđenje, i oglašavanje, i donošenje, i predočenje iskaza - obdara uz časne obljetnice. A što uraditi s predstavljateljem? Promoveatur et amoveatur - neka bude unaprijeđen da bude uklonjen! S. Sever |