DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 67 <-- 67 --> PDF |
BIBLIOGRAFIJA 1986 - 1995. Prigodom obilježavanja 150-te obljetnice Hrvatskog šumarskog društva i 120-te obljetnice "Šumarskog lista", 9. listopada 1996. godine predstavljena je i Bibliografija (1986 - 1995) objavljenih radova zaposlenika Šumarskog instituta Jastrebarsko, kao i suradnika. Bibliografija (1986 - 1995) tiskana je u povodu obilježavanja 50-te obljetnice djelovanja i rada Šumarskog instituta (1945-1995) Bibliografiju su priredili dr. se. Branimir Mayer, glavni urednik, mr. se. Marijan Ocvirek i mr. se. Zlatko Perić, tehnički urednici, Ančica Zivičnjak, lektor, Ante Cičin-Šain, engleski prijevod. Naklada je 1000 primjeraka, tiskara "STUBA", Zagreb. Dodatak: preslika Bibliografije Šumarskog instituta 1945 - 1985. Bibliografija sadrži pregled objavljenih znanstvenih i stručnih radova zaposlenika Instituta kao i suradnika tijekom pedesetgodišnjeg rada i djelovanja na promicanju hrvatske šumarske znanosti i šumarstva u cjelini. U razdoblju od 1986. do 1995. objavljeno je 456 znanstvenih i stručnih jedinica, a od 1945. do 1985, objavljeno je 870, odnosno ukupno 1326 jedinica. Veći broj bibliografskih jedinica objavljenje u znanstveno - stručnom časopisu RADOVI, kao i u Šumarskom listu, Mehanizaciji šumarstva, Glasniku za šumske pokuse, monografijama, zbornicima, te drugim časopisima. Manji broj bibliografskih jedinica objavljenje u međunarodnim znanstvenim časopisima i zbornicima. Svi izvorni znanstveni članci su recenzirani. Šumarski institut Jastrebarsko, tijekom svog dosadašnjeg rada i djelovanja dao je vrijedan prilog razvoju hrvatskog šumarstva i šumarske znanosti. Postignuti rezultati su mnogobrojni, a većina ih se i uspješno primjenjuje u šumarstvu. U proteklom su razdoblju putem tiskanja rezultata istraživanja, znanstvenih i stručnih sku pova obilježene značajne obljetnice, kao što su 30 godina organiziranog rada u šumskom sjemenarstvu (1989), 30 godina rasadničarstva i osnivanja šumskih kultura i plantaža četinjača (1991), 35 godina istraživanja tipova šuma i šumskog zemljišta (1995), i 34 godine organiziranog financiranja znanstveno-istraživačkog rada "Hrvatskih šuma", odnosno hrvatskog šumarstva. Šumarski institut Jastrebarsko, vrlo uspješno surađuje s domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim organizacijama, institutima i fakultetima, kao i udrugama (IUFRO, EU, EZ, FAO, Europski šumarski institut, Međunarodni institut za šumske genetske resurse). Istraživači Šumarskog instituta bili su nazočni na mnogim domaćim i međunarodnim kongresima, simpozijima, savjetovanjima, sastancima, prezentirajući postignuća u hrvatskom šumarstvu i znanosti. Kako istraživači osobno, tako i Institut kao cjelina, uspješno su organizirali u zemlji i inozemstvu kongrese (18 IUFRO kongres u Ljubljani 1986, Pedološki kongres, 1967, Ekološki kongres, 1979), IUFRO - sastanke (Oplemenjivanje šumskog drveća 1965, Gospodarenje nacionalnim parkovima, Plitvička jezera 1984, i druga) i savjetovanja o postignućima u hrvatskom šumarstvu (1983,1986,1993). Znanost i znanstveno-istraživački rad u hrvatskom šumarstvu imaju dugu i bogatu povijest i tradiciju. Znanstvena misao i znanstveno-istraživački rad dali su značajan doprinos razvoju hrvatskog šumarstva, kao stoje i naše šumarstvo dalo nemjerljiv prilog razvoju šumarske znanosti i znanstveno-istraživačkog rada. Tako i ova Bibliografija: 1986.- 1995, čini dio te bogate povijesti i tradicije. Dr. se. Joso Gračan SLAVONSKI HRASTICI, ZAGREB 1996. U godini vrijednih jubileja za Hrvatsko šumarsko društvo: 150-ta obljetnica, te 120-ta obljetnica tiskanja glasila Šumarski list, slikovna monografija "SLAVONSKI HRASTICI" uresila je bogatu izdavačku policu šumarstva Hrvatske. Ova spomenica, slijednik je posebno vrijednog djela "Stari slavonski hrastici" tiskanog 1986. godine; autora Dragana Tonkovića, diplomiranog inženjera šumarstva. Sakupljajući povijesnu građu i fotografije o sla vonskim hrasticima, marom vrijednog stručnjaka i domoljuba, stvorio je posebno vrijednu građu za ovu monografiju, dok je grupa autora (Božidar To m i č i ć, Tomislav Starčević, Stanislav Sever i Dragutin Mandekić ) riječju, stihom i slikom, ispričala povijesnicu starih - posječenih hrastika, njihove posljedke na život naroda, njegovo stvaralaštvo ali i vjeru u opstanak i budućnost današnjih, budućih i po zavjetu autora, vječnih slavonskih hrastika. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Nakon uvodne riječi uredništva, recenzije prof. dr. Branimira P r p i ć a i proslovnog priznanja prof. dr. Stanislava S e v e r a, slijedi poglavlje Stari slavonski hrastici, dio u kom je vrhunskom tehnikom tiskare ZRINSKI d.d., Čakovec, sačuvano za budućnost 48 starih fotografija Foto Etienna, Vinkovci, dokumenata o ljepoti i sudbini starih slavonskih hrastika na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U drugom poglavlju pod naslovom Povijesnica naroda i šume, pitkom je rječju, punom emotivnog naboja ispisana povijest Hrvata, obilježena s malo mira a mnogo ratova i razaranja, tako daje pred krajem poglavlja nezamjenjivo mjesto našla pjesma Miroslava S. Madera, PutzaNuštar, gdje je znakovit zadnji stih: Ovo je zemlja šokačka uvijek bila plemenita, ponosita i darovita Ne zaboravi putniče: Nije se dao Nuštar stari !! Treće poglavlje; Slavonski hrastici danas, vode nas produhovljenom slikom i poetskom riječju u sadašnjost naših hrastika. Iz opisa hrastika po godišnjim dobima, riječju zanesenog zaljubenika, sav je ugođaj "duše" šumskog ekosustava prenesen na stranice ove knjige. Četvrto poglavlje; Šuma i hrast u umjetnosti i pučkom graditeljstvu obiluje ljepotom umjetničkog stvaralaštva o šumi, snagom stiha i slike daruje hrastu, hrastovom drvetu značaj božanstva. Kamenim poprsjem u formi hrastova debla, Ivan Rendić je skulpturi Oca Domovine dr. Ante Starčević a udahnuo božansku moć i snagu. Dok nam bura HRAŠĆE vije, stih je naše himne, simbol vječnosti. Poglavlja 5. 6. i 7. ponudila su nam sažetak, literaturu i popis slika na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Monografija je tiskana u nakladi od 2000 komada, zahvaljujući Javnom poduzeću "Hrvatske šume" kao nakladniku. Posebnu zahvalnost treba odati predanom znalcu za grafičko uređenje Dragutinu Štebihu, te lektorici prof. Branki Tafra kao i prevoditeljima, prof. Renati Barac na engleski jezik, i prof. Hrvoju Glavač za njemački jezik. Hrast, hrastova šuma, pa onda i najljepši slavonski hrastici, zaslužuju da budu vječni. Tomislav Starčević |