DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 69 <-- 69 --> PDF |
UPORABA DRVA Međunarodno savjetovanje povodom 150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva Povodom 150. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva, u sklopu dana Hrvatskog šumarstva, održano je i međunarodno savjetovanje, čija je jedna sekcija bila posvećena preradbi drva. U svezi s tim izdanje i zbornik radova pod naslovom Uporaba drva, a izdavači su bili Hrvatsko šumarsko društvo i Šumarski fakultet u Zagrebu, a glavni urednik prof. dr. se. Mladen Figurić. Zbornik sadrži 13 recenziranih znanstvenih radova međusobno povezanih u jednu cjelinu. U njima je 20 autora prikazalo sažete rezultate svojih istraživanja provedenih u nekoliko posljednjih godina s područja njihova istraživačkog interesa. Evo slijeda prikazanih radova. Prof. dr. se. Mladen Figurić u svojem je radu pod naslovom PO VIJEST ŠUMARSKE STRUKE od 1846. do 1996. dao povijesni prikaz organiziranja šumarske struke u Hrvatskoj. Pokušao je prikazati povezanost političkih situacija u kojim se Hrvatska nalazila u određenim vremenskim razdobljima s gospodarskim i šumarskim razvojem. Pregled je dan u nekoliko karakterističnih razdoblja: prva polovica 19. stoljeća, druga polovica 19. stoljeća, razdoblje od 1903. do 1918., između dva svjetska rata, II. svjetski rat, vrijeme koje je Hrvatska provela u sastavu druge Jugoslavije i hrvatsko šumarstvo danas. Izv. prof. dr. se. Ivica Grbac i prof. dr. se. Mladen Figurić u radu pod naslovom POVIJEST RAZVOJA DRVNO-TEHNOLOŠKE ZNANOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1878-1996) daju povijesni razvoj i definiciju drvnotehnološke znanosti u Hrvatskoj. Predviđaju se značajne strukturne promjene u tim znanostima, pa ih je potrebno redefinirati, stavljajući ih u kontekst razvoja tehnologije i uporabe drva. Data su i predviđanja razvoja znanosti i tehnologije u razdoblju od 1996. do 2005. godine. Doc. dr. se. Miljenko Primorac i mr. se. Stjepan Risović u radu UTVRĐIVANJE SPECIFIČNE ENERGIJE SUŠENJA HRASTOVIH POPRUGAITERMODINAMIČNI MODEL SUŠENJA prikazuje načine mjerenja utroška topline i električne energije u četiri ciklusa sušenja hrastovih popruga debljine 25 mm u velikoj komornoj sušionici. Ciklusi sušenja vođeni su uobičajenim pogonskim režimom. Rezultati pokazuju kakav se model sušenja može koristiti za simulaciju procesa sušenja. U radu KAKVOĆA PLOČA NA BAZI DRVA mr. se. Vladimir Jambreković i mr. se. Mladen Brezovic analiziraju kakvoću nekoliko vrsta industrijskih ploča na bazi drva. Pločama su ispitana mehanička i fizička svojstva te količina formaldehida primjenom DIN normi. Sve dobivene veličine uspoređene su s vrijednostima propisanim u normativima. Dobiveni rezultati su zadovoljavajući. Izv. prof. dr. se. Vlado Goglia i mr. se. Ružica Beljo-Lučić u svom su radu ispitivali UTJECAJ ODNOSA VLASTITE FREKVENCIJE I FREKVENCIJE POBUDE NA BUKU KRUŽNIH PILA. U raduje ispitano 7 vrsta kružnih pila, a među rezultatima prikazana je i ukupna razina buke dB (A) i frekvencija analize buke. Ispitivanja su pokazala visoki stupanj ovisnosti ukupne maksimalne razine emitirane buke i prigušnih svojstava pojedinih pila. pH POVRŠINE DRVA naslov je rada koji su prezentirali prof. dr. se. Boris Ljuljka, prof. dr. se. Vladimir Sertić i mr. se. Vlatka Jirouš-Rajković. Oni su u svom radu prikazali ustanovljavanje promjena na površini drva pomoću mjerenja promjena pH vrijednosti površine drva. Promjene su mjerene nakon tretmana kemikalijama, starenja, utjecaja atmosferilija i utjecaj ultravioletnog zračenja. Dokazano je daje pH površine drva vrlo dobar indikator stanja te površine. ČVRSTOĆA SPOJEVA U KONSTRUKCIJAMA STOLICA rad je prof. dr. se. Stjepana Tkaleca i mr. se. Silvane Prekrat. Prikazani su rezultati ispitivanja dvaju različitih ugaonih spojeva na stolicama iz bukovine i hrastovine. Rezultati pokazuju da se isti spojevi ne mogu jednako uspješno primjenjivati za konstrukcije iz različitih vrsta drva, te da se neki spojevi s čvrstim dosjedima mogu preporučiti pri konstruiranju stolica. Prof. dr. se. Boris Ljuljka i doc. dr. se. Andrija Bogner u svom su radu prikazali METODE ISPITIVANJA OTPORNOSTI TALJIVIH LJEPILA NA TEMPERATURE I KLIMATSKE PROMJENE. Prikazane su različite metode ispitivanja otpornosti i trajnosti taljivih ljepila. Taljiva se ljepila najčešće koriste za ljepljenje različitih rubnih materijala na rubove ploča ili za lijepljenje aplikacija na površinu ploča. Stoga je cilj bio pronalaženje najpogodnije metode u uvjetima uporabe gotovih proizvoda finalne drvne industrije. Dr. se. Radovan Despot u svom je radu pod naslovom MIKROORGANIZMI U DRVU VANJSKE GRAĐEVNE STOLARIJE - DOSADAŠNJE SPOZNAJE O PRAĆENJU MEHANIZMA INFEKCIJE, TRULJENJA I ZAŠTITE, dao pregled dosadašnjih svjetskih iskustava u praćenju i ispitivanju kakvoće vanjske građevne stolarije u uporabi. Naznaka je stav |