DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 71     <-- 71 -->        PDF

U poglavlju Definicija bolesti,
Tipovi bolesti i Simptomi bolesti
biljaka, autor pojašnjava pedesetak
stručnih pojmova vezanih uz fitopatologiju
kao i uz shvaćanje ove
znanosti kao dijela biologije i mikologije.


Na značajan, jednostavan način
u poglavljima Uzročnici bolesti
biljaka i Morfologija
gljiva autor piše o podjeli
bolesti prema postanku te o
različitim uzročnicima patoloških
pojava na biljci i u
biljci. U potpoglavlju o gljivama
kao uzročnicima bolesti
navodi autor što je bitno
svladati kako bi se mogla razumjeti
patogeneza, štetnost
i način zaštite šumskog drveća.


U Morfologiji gljiva daje
podjelu hita uz dva zorna
crteža kao i definiciju micelijskih
oblika.


Poglavlje Razmnožavanje
gljiva je zbog svoje složenosti
popraćeno sa 19 crteža
uz definiranje i opis 24
stručna pojma.


U poglavlju Podjela gljiva
prema načinu života autor
daje izvrstan opis njihove
podjele prema načinu
prehrane u saprofite i parazite
u kojemu s primjerima
pojašnjava 20 različitih pojmova.


Biologiju i fiziologiju gljiva


opisuje autor u 6 potpoglavlja, gdje
posebno ukazuje na povezanost
gljive s okolinom i ekosustavom. O
toj povezanosti govori se u potpoglavljima
o sporama, o prehrani
gljivama, o utjecaju okoliša na njihov
rast i razvoj.


Poglavlje o Patogenezi jedno je
od najznačajnih poglavlja knjige.
Autor potanko opisuje tijek bolesti
od trenutka ostvarene infekcije do
konačne gospodarske štete. Naglašava
kako bolest može nastati samo
uz postojanje triju osnovnih čimbenika:


1.
patogenog organizma sposobnoga
za infekciju i razvoj bolesti,
2.
biljke domaćina sposobne za
primitak uzročnika, a nesposobne
da ga svlada i
3.
vanjskih uvjeta koji omogućuju
infekciju i razvoj bolesti.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU


ŠUMARSKI FAKULTET


Prof. dr. se. Milan Glavaš


OSNOVE
ŠUMARSKE FITOPATOLOGIJE


Zagreb, 1996.


Ovu svoju postavku autor je vrlo
uspješno ilustrirao.


U potpoglavljima Proces infekcije,
Utjecaj okoliša na infekciju,
Patološke promjene u biljci pod
utjecajem parazita, Odumiranje
stabala i Ozdravljenje, autor je
razradio dio problema umiranja šuma
koje se odnosi na fitopatološku
komponentu.


Poglavlje Otpornost ili rezistentnost
biljaka prema patogenima
obraduje njihovu sposobnost
da svojim homeostatskim mehanizmima
spriječe i ograniče napad i
štetno djelovanje uzročnika bolesti.
Autor piše o predinfekcijskoj i post


infekcijskoj otpornosti biljaka. Kod
prvih opisuje anatomske i kemijske
čimbenike otpornosti, a kod drugih
nekrotične i histološke reakcije te
pojavu fitoaleksina i prividnu otpornost.


U posljednjim poglavljima autor


je obradio bakterije, viruse, mikoplazme,
parazitske cvjetnice
i nematode. Ovi
uzročnici bolesti skromnije
su obrađeni, ali ipak
dovoljno kako bi se
ukazalo i na njihovu eventualnu
pojavu i patogenost.


Navedena literatura čitatelju
daje mogućnost da
šire zadovolji zanimanje
za pojedine dijelove ove
znanosti o kojima se želi
podrobnije informirati. U
popisu literature navodi se
57 autora. Na kraju knjige
dan je popis latinskih naziva
gljiva.


Knjiga prof. dr. se. Milana
Glavaša -OSNOVE
ŠUMARSKE FITOPATOLOGIJE
je suvremen
sveučilišni udžbenik,
koji je obuhvatio i sve najnovije
znanstvene spoznaje
o patološkom utjecaju
gljivičnih i drugih bolesti
koje se pajavljuju kod


šumskoga drveća, kako u šumskim
ekosustavima tako i izvan njih, u
parkovima, drvoredima, okućnicama
i dr.


Znanje kojim se obogati čitatelj
ove knjige dovoljno je kako bi spoznao
ulogu i značenje bolesti u šumi,
njihov tijek i eventualne mogućnosti
ublažavanja njezinih posljedica
na šumski ekosustav.


Koristim priliku da prof. dr. se.
Milanu Glavaš u čestitam na ovome
izvanrednom dijelu, kako bi mu
to bio poticaj za daljnja stvaranja.


B.Prpić