DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Rudolf Sabadi: ŠUMARSTVO I DRVNA PRIVREDA SR NJEMAČKE Povijest, zemlja i ljudi, šumarstvo i šumarska politika u prošlosti, sadašnjici i budućnosti, Izdavač: "HRVATSKE ŠUME" Zagreb, 1996. Pp. 1-259 + (i-vii) + (I-XLIV), Naklada 55 primjeraka; Katal. broj Nac. i sveuč. knjiž. UDK 630* 9(430); ISBN 953-6253-06-2 Kako sam autor navodi u predgovoru, ova značajna i pomno sastavljena knjiga rezultat je ne samo intenzivnog proučavanja ogromne pisane grade iz knjiga, časopisa, izvješća znanstvenih i državnih institucija te ostalih izvora, već i vlastitog promatranja tijekom mnogobrojnih boravaka u toj zemlji, te druženja s mnogobrojnim šumarnicima u SR Njemačkoj. Knjiga obuhvaća 259 stranica teksta, tablica i slika, 7 stranica multilingualnih nazivlja uobičajenih vrsta drveća u umjerenom pojasu (ne isključivši i neke vrste borealnih šuma) i to na hrvatskom, latinskom, francuskom, njemačkom i engleskom jeziku, te 44 stranica literature. Izvori u tekstu su korektno citirani na uobičajen način. Pojašnjenja pojmova svrsishodno su data, zajedno s pobližim izvorima u ukupno 79 fusnota. Termini koji se upotrebljavaju, poradi izbjegavanja zabune, navedeni su i na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku. Takvim načinom autorje čitatelju olakšao trud, da pojedine pojmove i termine ne mora tražiti na više strana i time gubiti vrijeme proučavanja. Izdavač "HRVATSKE ŠUME" izdao je ovu niskonakladnu, jeftinu knjigu nadasve vrijednog sadržaja da bi onima koji sudjeluju pri tvorbi hrvatske šumarske politike dao prikaz kako i zašto se šumarski problemi rješavaju u SR Njemačkoj. Autorje izabrao pogodnu zemlju, pogodan trenutak da piše o šumarstvu i šumarskoj politici u SR Njemačkoj. Ta zemlja je, ponovnim ujedinjenjem, suočena s problemom prijelaza njezinih pet novopripojenih zemalja na tržišnu privredu, s denacionalizacijom i novim organiziranjem upravljanja i gospodarenja šumama na načelima kako se to tradicionalno čini u starim saveznim zemljama. Pogodan trenutak za pisanje je upravo ovaj. Hrvatska još uvijek nije riješila probleme djelotvornog upravljanja i gospodarenja šumama u najširem smislu. Iskustva koja nam u ovoj knjizi o njemačkom šumarstvu donosi autor vremenski su više nego dobro odabrana. Grada je podijeljena u 11 poglavlja. 12 i 13. poglavlje su kako je rečeno, multilingualno nazivlje i izvori. U Uvodu (pogl. 1) autor prikazuje kratku povijest SR Njemačke od njezinih prvih početaka do naših dana, potom prikazuje zemlju i ljude s najvažnijim, u nas kojiput ne tako dobro poznatim podacima i činjenicama. Vrlo je zanimljiv prikaz pravnog i gospodarskog poretka, koji je kratak ali vrlo sadržajan i informativan. U poglavlju 2. Povijest njemačkih šuma, prikazuje se povijest šuma i postupke s njima tijekom tisućljeća, počevši od prapovijesti do naših dana. Problem krčenja i posljedice naseljavanja i odraz na šume, te nositelji krčenja pomno su i dokumentirano prikazani na vrlo jasan i razumljiv način. Poglavlje 3. bavi se poviješću šumarstva od toga kako je do njega došlo, od prvih početaka stručnog gospodarenja kroz preborno gospodarenje, stvaranje različitih gospodarskih oblika šuma, korištenja za ogrjev, ispašu, listinac itd., pa do umjetnog pošumljavanja, uvođenja brzorastućih vrsta drveća i si. Potom je prikazano mijenjanje sastojina pod utjecajem čovjeka, šumske katastrofe i počeci uređivanja šuma. 4. poglavlje opisuje razvoj šumarskog zakonodavstva u Njemačkoj od vremena slobodnog korištenja šuma do današnjice. U prikazuje pokriveno dugo razdoblje od preko tri tisućljeća. Posebnu vrijednost predstavlja prikaz pokušaja da se donese jedan svevažeći i konzistetan zakon o šumama tijekom 3. Reicha, koji je propao s njim. Poglavlje završava prikazom značajki današnje šumarske politike SR Njemačke. U poglavlju 5. data]Q povijest upravljanja šumama u Njemačkoj od prvih pisanih tragova do dana ponovnog ujedinjenja. Iz ovog prikaza moguće je dobiti uvid kako su svi zakoni o šumama te iz njih rezultirajući načini upravljanja njima uvijek bili rezultat sukoba brojnih interesa različitih socijalnih grupa. Vrlo je ilustrativno kako su se načela upravljanja šumama mijenjala mijenjanjem utjecaja društvenih grupa i interesa u određenim vremenima. Poglavlje 6. nastavak je prethodnog poglavlja, obuhvaća prikaz suvremenog upravljanja i gospodarenja šumama u ponovno ujedinjenoj Njemačkoj. Pored prikaza površina i korištenja zemljišta, u ovom se poglavlju prikazuje provođenje privatizacije u pet novopripojenih zemalja, pa se potom prikazuje do u detalje organizacija šumarskih službi u pojedinim saveznim zemljama kroz analizu rada i ustrojstva osnovne jedinice njemačkog šumarstva: šumarije. Autorje neke od ovih prikaza objavio već u svojoj knjizi "ŠUMARSKA POLITIKA" (Izd. Hrvatske šume, Zagreb, 1992.) no kako te knjige više nema na tržištu, ovo je bilo mjesto da se ponovi. Poglavlje 7. autor posvećuje analizi tržišnih i interventnih promašaja u njemačkom šumarstvu. Ono stoje vrijednost ove knjige, posebno za nas, jest evolucija Njemačke u demokratsku zemlju u kojoj se, gdjegod je to moguće, njezine subjekte podstiče da nešto učine u općem interesu, a restrikcijama se prilazi samo ondje, gdje podsticajne mjere ne mogu dati očekivane rezultate. Tako je to prikazano i u ovoj knjizi, gdje je šumar |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 73 <-- 73 --> PDF |
stvo lijep primjer bezbroja podsticaja šumovlasnicima u prvom redu, da djeluju ka napretku svojeg šumoposjeda u svakom pogledu. Od prirodi bliskih šuma, s prirodnom regeneracijom, suzbijanja šteta, i svih ostalih zahvata suvremene silvikulture, državno upravitelj stvo nastoji nizom podsticajnih mjera (poreskom politikom, besplatnim savjetima i subsidijima) postići postavljene ciljeve. Ondje gdje se vlasništvo mora ograničavati, ta država iz novca plaćatelja poreza nadoknađuje vlasniku ograničenja pri korištenju njegova posjeda. Sve je to dakako uređeno automatizmom, pa je pojava korupcije gotovo potpuno onemogućena. Autor ne propušta priliku da ove promašaje analizira i objasni korektnim ekonomskim metodama što knjizi daje posebnu vrijednost, posebno svrsi kojoj je ta knjiga namijenjena — pomoć pri traženju optimalnih razvojnih puteva u hrvatskom šumarstvu. Pri ovakvom postupanju u intervencijama dolazi do poremećaja u normalnom i nesmetanom odvijanju tržišta i odnosa, do pojava monopola, ograničavanja djelovanja tržišnih sila i si. Autor u ovom poglavlju opisuje o kakvim se promašajima radi i naporima da se oni minimiziraju. Poglavlje 8. posvećeno)Q poslovnim rezultatima suvremenog njemačkog šumarstva. Nizom tabličnih prikaza, složenih u vremenske nizove, na vrlo jasan način, date su mnogobrojne analize utrošaka i proizvodnja. Uz korektno navođenje izvora imponiraju pomnja i preciznost podataka o najrazličitijim gospodarskim kategorijama u njemačkom šumarstvu prema vrstama i veličinama šumoposjeda. Isto je tako objašnjeno zbog čega šumarstvo valja subsidirati, da bi se šume kao imovina zadržale u sadašnjoj uporabi. Prisjetimo li se prikaza o poslovanju austrijskih šuma koje je autor obradio 1992. valja napomenuti kako ni jedan od šumoposjeda austrijskih šuma ne zavisi o državnim pokrićima poslovnih gubitaka, stoje ondje bilo vrlo dobro objašnjeno, kao i ovi gubici u njemačkom šumarstvu. Svi su podaci izvanredno usporedivi s našim poslovanjem u šumarstvu. Iz tih podataka proizlazi da se u nas u šumarstvu mora učiniti mnogo toga kako bi se postigla djelotvornost, a nužna bi vjerojatno bila i izvjesna korekcija ciljeva i sredstava za njihovo ostvarenje. Ovi podaci će čitateljima mnogo koristiti u svakodnevnom poslu, budući da se može, od razine šumarije do ukupnosti, uspoređivati gdje ima prostora za povećanje djelotvornosti i uštede. Poglavlje 9. analizira zaštitu šuma kao glavni cilj šumarske politike. Prikaz je uglavnom usredotočen na gospodarske vrijednosti i posljedice. Nemoguće je oteti se dojmu, čitajući ovo poglavlje, da se s uvažavanjem ocijene napori Nijemaca da u svojoj hiper-industrijaliziranoj zemlji stvore uvjete za lijep i prirodi blizak život svojih građana. U svakodnevnoj žurbi rijetki primijećuju, da se do čistog zraka, čiste vode, izletišta i rekreaciji pristupačnih šuma kao zajednice živa i neživa svijeta, može doći na civiliziran i lijep način, u kojem svaki čovjek, bez obzira na bogatstvo ili rodoslovlje, osjeća da se o njemu i njegovima vodi računa s dužnim poštovanjem. Poglavlje 10. ukratko prikazuje industriju neposredno vezanu za šumarstvo, dajući temeljne, vrlo korisne parametre o veličini i značaju industrije drva i celuloze i papira u SR Njemačkoj. Poglavlje 11. obrađuje ciljeve i mjere gospodarske politike u šumarstvu i preradi drva. I ovdje je sasvim jasno, kako njemačka država nastoji svojim subjektima stvarati pogodnu gospodarsku klimu u općeprihvaćenim smjerovima, a da pritom u potpunosti izbjegava da bilo kojom gestom ili postupkom djeluje na poslovne odluke ili one koji ih trebaju i smiju donositi. U mnoštvu vrijednih informacija, pa čak i ponavljanja, ova knjiga ima veliku vrijednost, jer pruža cjelovit uvid u problematiku formulacije i provedbe šumarske politike općenito. Nema nikakve sumnje da organizacijski sustav njemačkog šumarstva izgleda manje podoban od austrijskog, govoreći o aplikaciji na naše šumarstvo. O tome je autor također govorio u ranijim publikacijama o austrijskim šumama. Ovom knjigom prikazana je istina o jednoj velikoj i uređenoj zemlji, koja svoje šume gleda s velikom odgovornošću i ljubavlju. Ono stoje aplikativno je načelo potrajnosti, prirodnosti i težnje za stalnim unapređenjem, bez stvaranja monopolnih odnosa ili uzurpacija, uz visoku proizvodnost. Iz ove knjige to je moguće naučiti. Nema sumnje da će knjiga prof. dr. se. Rudolfa S a b a d ij a "ŠUMARSTVO I DRVNA PRIVREDA SR NJEMAČKE" dobro poslužiti našim šumarskim stručnjacima. Trebalo je ipak posebno istaknuti utjecaj njemačkog šumarstva na svjetsko a posebno na hrvatsko šumarstvo. Korijeni šumarske znanosti - uistinu - su niknuli u prvoj polovici 18. stoljeća u Francuskoj. Štoviše, francuski su naturalisti udarili temelje šumarskoj znanosti, koje su prihvatili njemački šumarnici G. L. Hartig iH. Cotta i osnovali prve šumarske škole u Europi. Ti isti šumarnici izradili su prve metode uređivanja šuma ("Fachwertsmethoden") koje su prihvatili Francuzi i ostali europski narodi. A naš "Naputak 1903" za uređivanje šuma temelji se na tim njemačkim metodama koje su kasnije modificirane.Pozitivan utjecaj njemačkog, a posebno bavarskog šumarstva, došao je do izražaja još više djelovanjem dvaju najstarijih sveučilišnih profesora dr Andrije Petračiča i dr. Đure Nenadića, koji su obranili svoje disertacije 1907. na Bavarskom sveučilištu u Munchenu i poslije toga djelovali na Šumarskoj akademiji, pa dalje na Gospodarsko šumarskom fakultetu od 1919. tijekom više od četvrt stoljeća predavajući studentima tada najsuvremenije |