DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Rudolf Sabadi: ŠUMARSTVO I DRVNA PRIVREDA SR NJEMAČKE


Povijest, zemlja i ljudi, šumarstvo i šumarska politika u
prošlosti, sadašnjici i budućnosti,


Izdavač: "HRVATSKE ŠUME" Zagreb, 1996.
Pp. 1-259 + (i-vii) + (I-XLIV), Naklada 55 primjeraka;
Katal. broj Nac. i sveuč. knjiž. UDK 630* 9(430);


ISBN 953-6253-06-2


Kako sam autor navodi u predgovoru, ova značajna
i pomno sastavljena knjiga rezultat je ne samo intenzivnog
proučavanja ogromne pisane grade iz knjiga, časopisa,
izvješća znanstvenih i državnih institucija te ostalih
izvora, već i vlastitog promatranja tijekom mnogobrojnih
boravaka u toj zemlji, te druženja s mnogobrojnim
šumarnicima u SR Njemačkoj.


Knjiga obuhvaća 259 stranica teksta, tablica i slika,
7 stranica multilingualnih nazivlja uobičajenih vrsta drveća
u umjerenom pojasu (ne isključivši i neke vrste
borealnih šuma) i to na hrvatskom, latinskom, francuskom,
njemačkom i engleskom jeziku, te 44 stranica literature.


Izvori u tekstu su korektno citirani na uobičajen način.
Pojašnjenja pojmova svrsishodno su data, zajedno
s pobližim izvorima u ukupno 79 fusnota. Termini koji
se upotrebljavaju, poradi izbjegavanja zabune, navedeni
su i na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku.
Takvim načinom autorje čitatelju olakšao trud, da pojedine
pojmove i termine ne mora tražiti na više strana i
time gubiti vrijeme proučavanja.


Izdavač "HRVATSKE ŠUME" izdao je ovu niskonakladnu,
jeftinu knjigu nadasve vrijednog sadržaja da
bi onima koji sudjeluju pri tvorbi hrvatske šumarske
politike dao prikaz kako i zašto se šumarski problemi
rješavaju u SR Njemačkoj. Autorje izabrao pogodnu
zemlju, pogodan trenutak da piše o šumarstvu i šumarskoj
politici u SR Njemačkoj. Ta zemlja je, ponovnim
ujedinjenjem, suočena s problemom prijelaza njezinih
pet novopripojenih zemalja na tržišnu privredu, s denacionalizacijom
i novim organiziranjem upravljanja i
gospodarenja šumama na načelima kako se to tradicionalno
čini u starim saveznim zemljama. Pogodan trenutak
za pisanje je upravo ovaj. Hrvatska još uvijek nije
riješila probleme djelotvornog upravljanja i gospodarenja
šumama u najširem smislu. Iskustva koja nam u ovoj
knjizi o njemačkom šumarstvu donosi autor vremenski
su više nego dobro odabrana.


Grada je podijeljena u 11 poglavlja. 12 i 13. poglavlje
su kako je rečeno, multilingualno nazivlje i izvori.


U Uvodu (pogl. 1) autor prikazuje kratku povijest
SR Njemačke od njezinih prvih početaka do naših dana,
potom prikazuje zemlju i ljude s najvažnijim, u nas
kojiput ne tako dobro poznatim podacima i činjenicama.
Vrlo je zanimljiv prikaz pravnog i gospodarskog
poretka, koji je kratak ali vrlo sadržajan i informativan.


U poglavlju 2. Povijest njemačkih šuma, prikazuje
se povijest šuma i postupke s njima tijekom tisućljeća,
počevši od prapovijesti do naših dana. Problem krčenja
i posljedice naseljavanja i odraz na šume, te nositelji krčenja
pomno su i dokumentirano prikazani na vrlo jasan
i razumljiv način.


Poglavlje 3. bavi se poviješću šumarstva od toga kako
je do njega došlo, od prvih početaka stručnog gospodarenja
kroz preborno gospodarenje, stvaranje različitih
gospodarskih oblika šuma, korištenja za ogrjev, ispašu,
listinac itd., pa do umjetnog pošumljavanja, uvođenja
brzorastućih vrsta drveća i si. Potom je prikazano
mijenjanje sastojina pod utjecajem čovjeka, šumske katastrofe
i počeci uređivanja šuma.


4. poglavlje opisuje razvoj šumarskog zakonodavstva
u Njemačkoj od vremena slobodnog korištenja šuma
do današnjice. U prikazuje pokriveno dugo razdoblje
od preko tri tisućljeća. Posebnu vrijednost predstavlja
prikaz pokušaja da se donese jedan svevažeći i
konzistetan zakon o šumama tijekom 3. Reicha, koji je
propao s njim. Poglavlje završava prikazom značajki
današnje šumarske politike SR Njemačke.
U poglavlju 5. data]Q povijest upravljanja šumama
u Njemačkoj od prvih pisanih tragova do dana ponovnog
ujedinjenja. Iz ovog prikaza moguće je dobiti uvid
kako su svi zakoni o šumama te iz njih rezultirajući načini
upravljanja njima uvijek bili rezultat sukoba brojnih
interesa različitih socijalnih grupa. Vrlo je ilustrativno
kako su se načela upravljanja šumama mijenjala
mijenjanjem utjecaja društvenih grupa i interesa u određenim
vremenima.


Poglavlje 6. nastavak je prethodnog poglavlja, obuhvaća
prikaz suvremenog upravljanja i gospodarenja
šumama u ponovno ujedinjenoj Njemačkoj. Pored prikaza
površina i korištenja zemljišta, u ovom se poglavlju
prikazuje provođenje privatizacije u pet novopripojenih
zemalja, pa se potom prikazuje do u detalje organizacija
šumarskih službi u pojedinim saveznim zemljama
kroz analizu rada i ustrojstva osnovne jedinice
njemačkog šumarstva: šumarije. Autorje neke od ovih
prikaza objavio već u svojoj knjizi "ŠUMARSKA POLITIKA"
(Izd. Hrvatske šume, Zagreb, 1992.) no kako
te knjige više nema na tržištu, ovo je bilo mjesto da se
ponovi.


Poglavlje 7. autor posvećuje analizi tržišnih i interventnih
promašaja u njemačkom šumarstvu. Ono stoje
vrijednost ove knjige, posebno za nas, jest evolucija
Njemačke u demokratsku zemlju u kojoj se, gdjegod je
to moguće, njezine subjekte podstiče da nešto učine u
općem interesu, a restrikcijama se prilazi samo ondje,
gdje podsticajne mjere ne mogu dati očekivane rezultate.
Tako je to prikazano i u ovoj knjizi, gdje je šumar




ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 73     <-- 73 -->        PDF

stvo lijep primjer bezbroja podsticaja šumovlasnicima
u prvom redu, da djeluju ka napretku svojeg šumoposjeda
u svakom pogledu. Od prirodi bliskih šuma, s prirodnom
regeneracijom, suzbijanja šteta, i svih ostalih
zahvata suvremene silvikulture, državno upravitelj stvo
nastoji nizom podsticajnih mjera (poreskom politikom,
besplatnim savjetima i subsidijima) postići postavljene
ciljeve. Ondje gdje se vlasništvo mora ograničavati, ta
država iz novca plaćatelja poreza nadoknađuje vlasniku
ograničenja pri korištenju njegova posjeda. Sve je to
dakako uređeno automatizmom, pa je pojava korupcije
gotovo potpuno onemogućena. Autor ne propušta priliku
da ove promašaje analizira i objasni korektnim
ekonomskim metodama što knjizi daje posebnu vrijednost,
posebno svrsi kojoj je ta knjiga namijenjena — pomoć
pri traženju optimalnih razvojnih puteva u hrvatskom
šumarstvu.


Pri ovakvom postupanju u intervencijama dolazi do
poremećaja u normalnom i nesmetanom odvijanju tržišta
i odnosa, do pojava monopola, ograničavanja djelovanja
tržišnih sila i si. Autor u ovom poglavlju opisuje o
kakvim se promašajima radi i naporima da se oni minimiziraju.


Poglavlje 8. posvećeno)Q poslovnim rezultatima suvremenog
njemačkog šumarstva. Nizom tabličnih prikaza,
složenih u vremenske nizove, na vrlo jasan način,
date su mnogobrojne analize utrošaka i proizvodnja. Uz
korektno navođenje izvora imponiraju pomnja i preciznost
podataka o najrazličitijim gospodarskim kategorijama
u njemačkom šumarstvu prema vrstama i veličinama
šumoposjeda. Isto je tako objašnjeno zbog čega
šumarstvo valja subsidirati, da bi se šume kao imovina
zadržale u sadašnjoj uporabi. Prisjetimo li se prikaza o
poslovanju austrijskih šuma koje je autor obradio 1992.
valja napomenuti kako ni jedan od šumoposjeda austrijskih
šuma ne zavisi o državnim pokrićima poslovnih
gubitaka, stoje ondje bilo vrlo dobro objašnjeno, kao i
ovi gubici u njemačkom šumarstvu. Svi su podaci izvanredno
usporedivi s našim poslovanjem u šumarstvu.
Iz tih podataka proizlazi da se u nas u šumarstvu mora
učiniti mnogo toga kako bi se postigla djelotvornost, a
nužna bi vjerojatno bila i izvjesna korekcija ciljeva i
sredstava za njihovo ostvarenje. Ovi podaci će čitateljima
mnogo koristiti u svakodnevnom poslu, budući da
se može, od razine šumarije do ukupnosti, uspoređivati
gdje ima prostora za povećanje djelotvornosti i uštede.


Poglavlje 9. analizira zaštitu šuma kao glavni cilj
šumarske politike. Prikaz je uglavnom usredotočen na
gospodarske vrijednosti i posljedice. Nemoguće je oteti
se dojmu, čitajući ovo poglavlje, da se s uvažavanjem
ocijene napori Nijemaca da u svojoj hiper-industrijaliziranoj
zemlji stvore uvjete za lijep i prirodi blizak život
svojih građana.


U svakodnevnoj žurbi rijetki primijećuju, da se do
čistog zraka, čiste vode, izletišta i rekreaciji pristupačnih
šuma kao zajednice živa i neživa svijeta, može doći
na civiliziran i lijep način, u kojem svaki čovjek, bez
obzira na bogatstvo ili rodoslovlje, osjeća da se o njemu
i njegovima vodi računa s dužnim poštovanjem.


Poglavlje 10. ukratko prikazuje industriju neposredno
vezanu za šumarstvo, dajući temeljne, vrlo korisne
parametre o veličini i značaju industrije drva i celuloze
i papira u SR Njemačkoj.


Poglavlje 11. obrađuje ciljeve i mjere gospodarske
politike u šumarstvu i preradi drva. I ovdje je sasvim jasno,
kako njemačka država nastoji svojim subjektima
stvarati pogodnu gospodarsku klimu u općeprihvaćenim
smjerovima, a da pritom u potpunosti izbjegava da
bilo kojom gestom ili postupkom djeluje na poslovne odluke
ili one koji ih trebaju i smiju donositi.


U mnoštvu vrijednih informacija, pa čak i ponavljanja,
ova knjiga ima veliku vrijednost, jer pruža cjelovit
uvid u problematiku formulacije i provedbe šumarske
politike općenito. Nema nikakve sumnje da organizacijski
sustav njemačkog šumarstva izgleda manje podoban
od austrijskog, govoreći o aplikaciji na naše šumarstvo.
O tome je autor također govorio u ranijim publikacijama
o austrijskim šumama. Ovom knjigom prikazana
je istina o jednoj velikoj i uređenoj zemlji, koja
svoje šume gleda s velikom odgovornošću i ljubavlju.


Ono stoje aplikativno je načelo potrajnosti, prirodnosti
i težnje za stalnim unapređenjem, bez stvaranja monopolnih
odnosa ili uzurpacija, uz visoku proizvodnost.
Iz ove knjige to je moguće naučiti.


Nema sumnje da će knjiga prof. dr. se. Rudolfa S a b
a d ij a "ŠUMARSTVO I DRVNA PRIVREDA SR
NJEMAČKE" dobro poslužiti našim šumarskim stručnjacima.
Trebalo je ipak posebno istaknuti utjecaj njemačkog
šumarstva na svjetsko a posebno na hrvatsko
šumarstvo. Korijeni šumarske znanosti - uistinu - su
niknuli u prvoj polovici 18. stoljeća u Francuskoj. Štoviše,
francuski su naturalisti udarili temelje šumarskoj
znanosti, koje su prihvatili njemački šumarnici G. L.
Hartig iH. Cotta i osnovali prve šumarske škole u
Europi. Ti isti šumarnici izradili su prve metode uređivanja
šuma ("Fachwertsmethoden") koje su prihvatili
Francuzi i ostali europski narodi. A naš "Naputak 1903"
za uređivanje šuma temelji se na tim njemačkim metodama
koje su kasnije modificirane.Pozitivan utjecaj
njemačkog, a posebno bavarskog šumarstva, došao je
do izražaja još više djelovanjem dvaju najstarijih sveučilišnih
profesora dr Andrije Petračiča i dr. Đure Nenadića,
koji su obranili svoje disertacije 1907. na Bavarskom
sveučilištu u Munchenu i poslije toga djelovali
na Šumarskoj akademiji, pa dalje na Gospodarsko
šumarskom fakultetu od 1919. tijekom više od četvrt
stoljeća predavajući studentima tada najsuvremenije